“Početkom 21. stoljeća digitalizacija je snažno utjecala na medijske krajolike svih razvijenih zemalja uvlačeći ih u proces konvergencije u tehničkom, tehnološkom, sadržajnom i političkom smislu. Svaka perspektiva konvergencije donijela je radiju pregršt izazova s kojima se on vrlo borbeno i uspješno nosi”, započinje priču o radiju kao suvremenom, digitalnom i konvergiranom mediju dr.sc. Anita Šulentić, predsjednica Instituta radijske industrije koji se bavi promocijom i razvojem radio industrije kao sastavnog dijela kreativnih industrija.
Jedna od zadaća Instituta radijske industrije jest i prenošenje aktualnih znanja i vještina na sadašnje i buduće radijske djelatnike. A te su se vještine od početka stoljeća uvelike promijenile, ponajprije pod utjecajem digitalne revolucije u medijskom sektoru: radna mjesta poput urednika društvenih mreža, weba i drugih digitalnih platformi; dizajnera zvuka odnosno audioproducenta; grafičkog dizajnera i multimedijskog tehničara nekoć nisu postojala na radijskim postajama, a niti radio više nije linearan i jednosmjeran medij.
Danas Anita Šulentić, predavačica na Fakultetu političkih znanosti i Edward Bernays University Collegeu u Zagrebu, za sebe voli reći da je “lovac na talente” u radijskom i medijskom biznisu, te je snažno fokusirana upravo na ove nove pozicije koje je na radiju otvorilo digitalno doba i digitalne kompetencije koje su nužne za obavljanje tih poslova. Nedavno je i doktorirala na temu radijskog medija i potrebe za digitalnim vještinama radijskih djelatnika.
Nema strategije obrazovanja za nova digitalna radna mjesta na radiju
“Dok FM program uživo dolazi do slušatelja uvijek linearno u stvarnom vremenu i u neizmijenjenom obliku, zahvaljujući internetu radio kao konvergirani medij omogućuje cijeli program (streaming, e-radio) ili dio programa na zahtjev (podcast i sadržaj on-demand), onda kad to slušatelju-korisniku odgovara”, pojašnjava dr.sc. Anita Šulentić, te nastavlja: “Slušatelji-korisnici sada biraju preferirani radijski digitalni sadržaj – mrežna stranica, mobilna aplikacija, dodatni streaming kanali… – i digitalni uređaj za njegovu konzumaciju (DAB+ prijamnik, mobitel, laptop, tablet…) te su i slobodni intervenirati u sam multimedijski sadržaj (lajkanje, komentiranje, dijeljenje sadržaja). Ukratko, to znači da radio više nije samo auditivni medij”.
Ipak, radio se, baš poput drugih medijskih formata, ovdje našao pred velikim izazovom jer ne postoji strategija obrazovanja za nove digitalne radne pozicije na radiju – a niti u drugim “tradicionalnim” medijima. “Znanstvenici i stručnjaci slažu se da je zbog situacije u kojoj jedan djelatnik istovremeno radi na nekoliko radijskih platformi nužno povećanje medijske pismenosti na razini obrazovnih i znanstvenih institucija”, naglašava Šulentić.
Tri su skupine digitalnih kompetencija na čiju važnost i Institut radijske industrije pokušava staviti naglasak, priča nam naša sugovornica: upravljanje informacijama, stvaranje digitalnog sadržaja te pitanje autorskih prava.
Tri ključne skupine digitalnih kompetencija
“Upravljanje informacijama i podacima obuhvaća pretraživanje, prikupljanje i obveznu provjeru istinosti podataka putem digitalnih uređaja. Ovo znanje je prijeko potrebno programskom producentu i DJ-u kako bi radio ostao kredibilan medij. Nakon toga stvaranje digitalnog multimedijskog sadržaja na svim platformama na kojima radio živi te komunikacija u digitalnom svijetu. Tu je uvijek i neizostavno pitanje autorskih prava”, kaže dr.sc. Šulentić.
“Kao primjer navest ću live radijski show u kojem gostuju i uživo sviraju glazbenici. Konkretno, riječ je o jednosatnom koncertu u radijskoj redakciji koji treba savršeno zvučati u eteru i putem streaminga te savršeno izgledati u realnom vremenu na svim društvenim mrežama te, najčešće, i YouTube kanalu radija. Istovremeno, osim zanimljivog i drugačijeg sadržaja za slušatelja, sav isporučeni foto i video materijal mora biti besprijekoran”, naglašava.
Sve se te vještine mogu naučiti, iskustvo je naše sugovornice koja je tijekom karijere provela više od 15 godina na radiju, uključujući pritom i vodeće pozicije na nekim od najslušanijih radijskih postaja u Hrvatskoj, poput Entera Zagreb. No, jednom nakon što se nauče, moraju se neprestano usavršavati – Anita Šulentić pritom kaže kako je “dobitni recept za rad na konvergiranom radiju digitalno znanje uz takozvane vještine budućnosti koje se, nažalost, u praksi puno teže uče – kreativnost, inovativnost, modularnost, intuitivnost te socijalna i emocionalna inteligencija”.
Institut razvija i promovira konvergirani, digitalizirani radijski medij
Institut radijske industrije usredotočen je na progresivni razvoj i promociju konvergiranog radijskog medija u svim njegovim aspektima – od obrazovanja djelatnika, sadržajne kvalitete i prodajnog dosega do tehničko-tehnoloških inovacija. “Stručnjaci i znanstvenici okupljeni u Institutu daju veliki obol razvoju kreativnih industrija stvarajući nove vrijednosti poput narrowcastinga i transmedijskog storytellinga”, pojašnjava dr.sc. Šulentić.
“Kako Institut intenzivno surađuje s najslušanijim radijskim brandovima u Hrvatskoj, jedan od mojih zadataka je omogućiti najtalentiranijim studentima na visokoobrazovnim institucijama uz koje sam vezana ulazak u magični svijet radija. U praksi to znači da im omogućujemo kompletnu edukaciju za konkretnu radijsku poziciju i doslovni prelazak iz studentskih klupa za primjerice radijski DJ pult. Izuzetno sam ponosna na ovaj spoj visokog obrazovanja i realnog medijskog tržišta”, zaključuje dr.sc. Anita Šulentić.
* projekt se financira kroz non-profit udrugu.
Saznaj više
-
Poveznica na web stranicu:
-
Ciljana publika:
Digitalne vještine u obrazovanju.
Digitalne vještine radne snage.
-
Digitalna tehnologija / specijalizacija:
Digitalne vještine
-
Geografski opseg - Država:
Hrvatska
-
Razina digitalnih vještina:
Osnovno
Srednja
-
Vrsta inicijative:
Nacionalna inicijativa
-
Vrsta financiranja:
Private
-
Datum početka:
01.01.2018
-
Datum završetka:
01.01.2026