21. prosinca 2023. – Ravnateljstvo policije Republike Hrvatske pokrenulo je preventivnu kampanju osvještavanja opasnosti koje građane vrebaju s interneta. Pokrenuto je i posebno web odredište, internetska stranica „Web heroj“. Projekt provodi Služba kibernetičke sigurnosti i Služba prevencije Ravnateljstva policije u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2024. godine, a cilj je povećanje razine kibernetičke sigurnosti na području Hrvatske i Europske unije.
Za građane, tvrtke i – djecu
Kampanja „Web heroj“ usmjerena je pretežno na tri ciljane skupine: opću populaciju građana, poslovne subjekte te djecu. Provodit će se tijekom cijele 2024. godine putem edukacije građana raspravama o kibernetičkom kriminalu na tribinama i okruglim stolovima, distribucijom poučnih video materijala, emitiranjem tv i radio spotova, putem društvenih mreža te letaka i brošura.
U 2022. godini, šteta nastala različitim oblicima kibernetičkih napada, najčešće putem internetskih prijevara, iznosila je šest milijuna eura, a u 2023. godini iznosila je više od 9,7 milijuna eura. To je znatan porast, od gotovo 50 posto. U Hrvatskoj je tijekom 2023. godine zabilježen 1781 kibernetički napad, od kojih 90 posto čine različiti oblici računalnih prijevara. To je porast od 11,5 posto u odnosu na prošlu godinu. Kibernetički kriminal raste za 11 posto, dok materijalna šteta raste za 50 posto, godišnje.
Kibernetički kriminal raste za 11 posto, dok materijalna šteta raste za 50 posto, godišnje.
Ministarstvo unutarnjih poslova tijekom 2023. godine zaprimilo je četrdesetak kaznenih prijava na štetu građana i trgovačkih društava kojima počinitelji šalju lažne, tzv. „phishing“ poruke, najčešće putem elektroničke pošte ili SMS-a u ime hrvatskih poslovnih banaka, u kojima traže da se ažurira aplikacija za internet bankarstvo, no ta poveznica vodi na lažne stranice banaka na kojima građani unose svoje osobne podatke i budu materijalno oštećeni. Materijalna šteta od samo tih 40-ak kaznenih prijava iznosi dva milijuna eura.
Tamni dio statistike
Tu postoji i tzv. tamna brojka – a ona se sastoji od incidenata koji iz različitih razloga nisu prijavljeni hrvatskoj policiji. Procjena je da tih napada ima bar još toliko koliko je prijavljeno. Različiti su razlozi zašto se kibernetički napadi ne prijavljuju, a ovise o vrsti i težini napada. Što se tiče građana, ako im internetska prijevara kojoj su podlegli nije nanijela preveliku financijsku štetu, odustanu od prijave jer misle da će na samu prijavu i proceduru koja slijedi nakon nje potrošiti previše vremena.
Što se tiče tvrtki i drugih organizacija, posebno kod napada ucjenjivačkim softverom – ransomwareom, postoje situacije u kojima tvrtke, kad ustanove da ne postoji enkripcijski ključ kojim bi vratili pristup svojim podacima, odluče tu otkupninu ipak platiti kriminalcima. Tada, naravno, ne kontaktiraju policiju. Mi u svakom slučaju savjetujemo da se kaznena djela prijavljuju policiji.
Dodatni problem u tome je što je većina počinitelja kaznenih djela kibernetičkog kriminala netko izvan Hrvatske. Vrlo je mali postotak prijava u kojima je ustanovljeno da je počinitelj naš državljanin. Što se tiče lokacija, prema javno dostupnim podacima iz američke Strategije kibernetičke sigurnosti, najviše hakerskih napada dolazi iz četiri velike zemlje koje su „uobičajeni sumnjivci” kad je državno sponzorirani kibernetički kriminal u pitanju – Rusija, Kina, Iran i Sjeverna Koreja.
Hrvatska policija statistiku vodi po vrsti kaznenog djela. Primjerice, napad ucjenjivačkim softverom, ransomwareom, kod nas se „krije” pod kaznenim djelima oštećenja računalnih podataka. U policijskoj statistici 90 posto svih kibernetičkih napada zavedeno je kao računalna prijevara.
Najopasniji su – CryptoLocker ransomware napadi.
Gledano po razini opasnosti kibernetičkog incidenta, najopasniji su – CryptoLocker ransomware napadi. To je najveća kibernetička prijetnja, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Francuska i Sjedinjene Države su najpogođenije ransomwareom. Kod nas je ransomware oblik napada do početka 2019. godine ciljao male tvrtke, prije svega knjigovodstvene servise, posebno one koji su bili spori u osvježavanju softvera, a nakon toga i ljekarne. Međutim, u veljači te godine dogodio se i u medijima dosta popraćen ransomware napad na našu veliku energetsku kompaniju. Taj napad označava novu, opasniju fazu ransomware prijetnje jer je riječ o tvrtki koja je dio kritične infrastrukture u našoj zemlji.
Osim ransomwarea, najčešći oblik kibernetičkog kriminalna su investicijske prijevare, kako u EU tako i kod nas.
Internetska domena https://webheroj.hr/ sadrži savjete za građane i tvrtke i interaktivnu kartu Hrvatske o mogućnostima prijave kaznenih djela policiji. Posjetite je bar jednom mjesečno.
SAVJETI – Kako se zaštititi:
- budite oprezni jer sve što zvuči predobro da bilo istinito, obično nije istinito;
- nemojte davati svoje osobne podatke putem nepoznatih telefonskih poziva ili neprovjerenih internetskih stranica;
- ako smatrate da ste prevareni, dojavite policiji putem telefona ili maila ili dođite direktno u najbližu policijsku postaju;
- nemojte brisati digitalne tragove kako bi policija došla do počinitelja.
No to nije sve! Puno korisnih savjeta o instalaciji raznih aplikacija, zlonamjernim softverima, internetskoj sigurnosti doma, sigurnom radu na daljinu možete pronaći na internetskoj stranici Web heroj.
Sve provjerite dvaput, prije nego što kliknete i ne dajte se navući!
Mladi, ali i oni malo stariji, dobili su informacije o vrstama kibernetičkih (online) prijevara te kako se mogu zaštiti i spriječiti da postanu žrtve kaznenog djela .Foto: MUP HR
Saznaj više
-
Poveznica na web stranicu:
-
Ciljana publika:
Digitalne vještine za sve
-
Digitalna tehnologija / specijalizacija:
Cybersecurity
-
Geografski opseg - Država:
Europska Unija
-
Razina digitalnih vještina:
Srednja
-
Vrsta inicijative:
Nacionalna inicijativa
-
Vrsta financiranja:
Public
-
Datum početka:
01.01.1970
-
Datum završetka:
01.01.1970