Digitalna znanja

Primjeri dobrih praksi

Podijeli:

14. 02. 2023.

Digitalne tehnologije i vještine u podlozi modernizacije poljoprivrede, ruralnog razvoja i proizvodnje hrane: Predstavljamo projekt CEKOM Food&Rural

Samodostatnost u proizvodnji hrane postaje sve važnija, posebno u uvjetima pandemija, ratova, pre-kida dobavnih lanaca, recesije, uvozu velikih količina hrane sumnjive kvalitete. Istovremeno, po-ljoprivredni sektor suočen je s negativnim demografskim trendovima, koji su posebno na ruralnim područjima izuzetno negativni, kao i s problematikom sve više napuštenih i neobrađenih poljopri-vrednih površina. Ovom sektoru tek predstoji digitalna transformacija, a jedan od projekata kojima se u sektoru poljoprivrede i proizvodnje hrane želi potaknuti usvajanje digitalnih tehnologija i znanja jest i netom okončan CEKOM čiji je nositelj bila tvrtka InfoDom.

 

 

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj u velikoj su mjeri usitnjena, stara i bez dovoljno financijskih sredstava za pripremu sjetve, bez skladišnih kapaciteta kako bi urod pohranili i prodali kada su cijene pogodnije, te bez sposobnosti za bilo kakvu fazu dorade koja dovodi do proizvoda veće dodane vrijednosti i cijene, poput sušenja, cijeđenja, ribanja, vakuumiranja i drugih proizvodnih procesa.

Gorući je problem što je razina digitalnih kompetencija kod poljoprivrednih proizvođača niska a apsorpcijska sposobnost za nove tehnologije nije zadovoljavajuća, što ovim malim gospodarstvima kao i drugim malim i srednjim tvrtkama u sektoru otežava konkurentan nastup na tržištu te tek preživljavaju.

Početkom ove godine zaključen je projekt implementacije Centra kompetencija za osnaživanje prehrambene industrije ruralnih područja čiji je fokus u velikoj mjeri bio na pripremi dobrih praksi za primjenu digitalnih tehnologija u poljoprivredi i ruralnom razvoju, te povezivanju tih sektora sa sektorom turizma, čime bi se uvelike adresirali neki od spomenutih problema s kojima se sektori poljoprivrede i proizvodnje hrane suočavaju.

Nositelj projekta Centra kompetencija (CEKOM) bila je tvrtka InfoDom, a partneri su bili Zavod za informatičku djelatnost Hrvatske (ZIH) i Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu (FOI) te, kao suradnik na projektu, Inovacijski centar Nikola Tesla.

 

 

 

Digitalne vještine kao preduvijet modernizacije agrotehnološkog sektora 

Upravo su digitalne tehnologije, uključujući i digitalne vještine i znanja, u podlozi modernizacije i digitalne transformacije agrotehnološkog sektora; u sljedećoj fazi projekta tako će se raditi na osiguravanju besplatnih licenci za obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), na daljnjem stvaranju digitalnog ekosustava i na uključivanju većeg broja sudionika na razvijenu platformu.

Boris Blumenschein, voditelj projekta CEKOM i član Uprave InfoDoma kaže kako digitalne tehnologije imaju veliku ulogu u poljoprivredi, i to u svim fazama proizvodnje i svim granama tog sektora: “Od planiranja, izbora površina i kultura za sadnju, preko analize zemljišta i precizne poljoprivrede, čuvanja i zaštite nasada, procjene spremnosti za berbu do same berbe, pakiranja, transporta, pohrane, prerade, prodaje ili prerade, digitalne tehnologije imaju veliku ulogu”.

Naprednije digitalne vještine za poljoprivredu

“Satelitske snimke, korištenje dronova, IoT senzori na poljima, korištenje umjetne inteligencije i strojnog učenja za obradu velikih količina near-real time podataka, poljoprivrednih strojeva koji sami voze i prilagođavaju svoje aktivnosti prethodno prikupljenim i obrađenim IoT podacima, platforme za plasman proizvoda, meteorološki podaci i podaci o vodostajima – sve su to vrlo zrele i dostupne tehnologije koje u vrlo kratkom vremenu daju značajne rezultate u smanjenju troškova, ubrzanju ključnih poslovnih procesa ili povećanju dosega do kvalitetnijih kupaca”, naglašava Boris Blumenschein.

Potrebno je, pojašnjavaju u InfoDomu, razvijati svjesnost o nužnosti korištenja svih tih tehnologija, njihovoj dostupnosti, te razvijati nove, digitalne kompetencije za korištenje tih tehnologija u sektoru poljoprivrede i proizvodnje hrane. Dio sektora digitaliziran je – primjerice, ribari moraju voditi elektronički očevidnik ulova ribe – ali potencijalni korisnici često nemaju niti odgovarajuće vještine korištenja elektroničke pošte i drugih osnovnih digitalnih alata.

Neke od naprednijih vještina koje se danas traže u poljoprivredi i proizvodnji hrane su, primjerice, korištenje digitalnih kartografskih podataka, IoT senzora, automatiziranih traktora i drugih strojeva, dronova, ili pak korištenje jednostavnih robotiziranih uređaja za berbu i pakiranje odnosno jednostavnu preradu. Usto slijede i vještine potrebne prilikom komercijalizacije i prodaja proizvoda OPG-ova i malih i srednjih proizvođača hrane, kao što su brendiranje, elektroničke financije, digitalni marketing i druge.

Učenje kroz kolaboraciju i bazu znanja

U sklopu projekta, InfoDom je tako razvio i bazu znanja – repozitorij korisnog sadržaja iz područja poljoprivrede i proizvodnje hrane, što osim višejezične kolaboracijske platforme i baze sadržaja uključuje i edukacijske sadržaje za ciljanu populaciju. Razvijeno je i programsko sučelje koje omogućava pristup bazi znanja putem API-ja, što omogućava povezivanje i integraciju s drugim aplikacijama i web stranicama.

“Ovaj alat za upravljanje znanjem (Knowledge Management Repository) predstavlja platformu za e-učenje i razvoj kompetencija te su na njemu dostupni svi osnovni sadržaji, a putem zajedničkog portala omogućeno je povezivanje i razvoj ekosustava”, objašnjava Boris Blumenschein. Pretraživanjem baze znanja pristupa se do različitih tipova sadržaja kao što su stručni radovi, studije, primjeri dobre prakse, standardi, propisi i tumačenja, upute za različite tehnologije i slične vrste sadržaja.

“Na platformi su dostupni su određeni edukacijski sadržaji, kao primjeri, budući da u samom projektu nije bio cilj razviti kompletne edukacijske sadržaje za sva područja”, pojašnjava Blumenschein, naglašavajući da su korisnici, naravno, slobodni koristiti platformu za, primjerice, postavljanje pitanja virtualnoj mreži konzultanata i dobivanje odgovora na određena pitanja – što su sve dijelovi edukacijskog procesa kroz kolaboraciju. Također, mogu koristiti istu platformu za zajedničko odlučivanje i nalaženje najboljeg rješenja za određene probleme s kojima se suočavaju u svakodnevnom poslovanju.

Iako faza intenzivnog korištenja platforme, sada nakon okončanja i isporuke ovog projekta, tek predstoji, Blumenschein ističe da su prvi korisnici izuzetno zadovoljni onime što im je pruženo u sklopu projekta.

Pozitivni primjeri u praksi

“Moramo povećati apsorpcijsku sposobnost potencijalnih korisnika i svijest o nužnosti korištenja suvremenih tehnologija kako ih vrijeme i konkurencija ne bi pregazili”, naglašava Boris Blumenschein. “Postoje vrlo pozitivni primjeri: to su uglavnom mlađi proizvođači, često bez prethodnih znanja iz sektora proizvodnje hrane, koji nemaju tradiciju poljoprivredne proizvodnje, a ponekad su to čak i gradske obitelji koje su odlučile odseliti u ruralne krajeve i započeti novi život. Takvi su obično i najotvoreniji novim tehnologijama i novim poslovnim modelima, spremni su učiti i inovirati te surađivati s drugima”, ističe.

Mogućnosti kreativne i napredne primjene digitalnih tehnologija u poljoprivredi, ruralnim gospodarstvima i proizvodnji hrane zaista su brojne. Projektni tim koji stoji iza ovog projekta spominje, primjerice, mogućnosti da se kod pripreme i planiranja uzgoja, korištenjem kvalitetnih izvora podataka i izvora financiranja, i povezivanjem s budućim kupcima (npr. hotelski lancima) smanji rizik krivog izbora kulture i površine uzgoja. Ili, primjerice, da se primjenom umjetne inteligencije (AI) i strojnog učenja (ML) biraju kvalitetnije sorte, otpornije na potencijalne bolesti i klimatske promjene odnosno promjene u tlu, a potom da se korištenjem podataka s IoT senzora preciznije prilagode sijanje, prihrana, zaštita, i navodnjavanje, čime se izravno utječe na prinos i kvalitetu uroda. Kasnije se korištenjem automatiziranih i dijelom robotiziranih strojeva može ubrzati berba, mogu se smanjiti troškove i riješiti problemi nedostatka radne snage; a korištenjem automatiziranih i dijelom robotiziranih strojeva mogu se ubrzati logistički procesi, skladištenje, pakiranje i čuvanje uroda te više faze dorade i prerade proizvoda, čime se izravno povećava prihod.

No, kako bi sve ovo bilo moguće, pred mnogim OPG-ovima, te malim i srednjim tvrtkama koje posluju u sektoru proizvodnje hrane, nalazi se izazov ovladavanja novim, vrlo često digitalnim vještinama – upravo dovršen gotovo trogodišnji projekt CEKOM jedan je od dobrih koraka u tom smjeru.

* Centar kompetencija sufinanciran je iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, konkretno Europskog fonda za regionalni razvoj s ukupnom vrijednosti od 13.140,060,37 kuna, od čega je iznos bespovratnih sredstava bio 7.762.038,35 kuna. Projekt je započeo u svibnju 2020. godine, dok je službeno zaključen 4. siječnja 2023.

Saznaj više

  • Poveznica na web stranicu:

  • Ciljana publika:

    Digitalne vještine za sve

  • Digitalna tehnologija / specijalizacija:

    Digitalne vještine

  • Geografski opseg - Država:

    Hrvatska

  • Razina digitalnih vještina:

    Osnovno

    Srednja

  • Vrsta inicijative:

    Nacionalna inicijativa

  • Vrsta financiranja:

    Public

  • Datum početka:

    05.01.2020

  • Datum završetka:

    01.04.2023

Povezani sadržaj:

20. 06. 2023.

Coca-Colina podrška mladima

Program Coca-Colina podrška mladima je u svoja četiri prethodna izdanja okupio više od 3.500 mladih koji su ga uspješno apsolvirali. Ove godine prijavilo se više od 500 ljudi.

17. 03. 2023.

Mapa vještina budućnosti

Projekt Mape poslova i vještina budućnosti telekomunikacijske kompanije A1 Hrvatska, potaknut je istraživanjem The Future of Jobs Report, Svjetskog gospodarskog foruma, prema kojemu će, zbog sve šire primjene strojeva i algoritama u radnim procesima i transformacije industrija te ostalih trendova (demografske promjene, promjene u potrebama potrošača, itd.) do 2025. biti stvoreno 97 milijuna novih radnih mjesta. Istodobno, istraživanje pokazuje da svaki drugi zaposlenik mora steći nove vještine kako bi bio konkurentan u industrijama koje će se najbrže razvijati.

01. 03. 2023.

Digitalne vještine i metode kreativnih rješenja za bankarski sektor: Primjer edukacije za menadžment Hrvatske poštanske banke u suradnji s Algebrom

Kontinuirano usavršavanje i nadogradnja znanja i vještina vezanih uz digitalne tehnologije i trendove u podlozi su mnogih procesa digitalne transformacije raznih gospodarskih sektora. Banke su suočene sa značajnim promjenama očekivanja korisnika, ali i brojnim novim prilikama koje im donosi digitalizacija svih procesa. Hrvatska poštanska banka odlučila je višem menadžmentu, u suradnji s MBA poslovnom školom Visokog učilišta Algebra, omogućiti specifičan edukacijski program s naglaskom na digitalne tehnologije koje se smatraju disruptivnima za bankarski sektor, kao i kreativno razmišljanje i rješavanje problema.

10. 05. 2023.

Ensolva: Primjer edukacije koja prati digitalnu transformaciju procesa nabave

Kako se razvijalo i digitalno transformiralo područje nabave, te kako su rješenja u segmentu e-nabave odjednom postajala dostupna i manjim tvrtkama koje dotad ne bi niti razmišljale o primjeni rješenja ove vrste, tako je i edukacija o ovom području postajala sve važnija. Primjer specijaliziranog softvera Ensolva, proizvoda hrvatske tvrtke RIS, pokazuje kako edukacija korisnika može pratiti brze promjene koje je digitalizacija omogućila u jednom, za tvrtke često ključnom području.