Bankarska se industrija u digitalnom dobu našla pred brojnim izazovima jer je riječ o jednoj od najviše reguliranih djelatnosti, a s druge su strane ulazak novih igrača na financijsko tržište, te ponuda i rast fintech proizvoda i usluga potaknuli brojne promjene u ovom sektoru. Banke se, poput mnogih drugih, dodatno suočavaju i s problematikom pronalaženja najboljih i najkvalitetnijih kadrova na relativno malom hrvatskom tržištu rada.

“Korisnici bankarskih usluga sve su zahtjevniji, žele personalizirane usluge, naglašena je globalizacija i urbanizacija, a jako su narasla očekivanja vezana uz održivost i odgovornost banaka. Na menadžmentu banke zadatak je da pomiri te izazove, postigne balans te, uz otvorenost i kreativnost, nađe put kojim jedna moderna hrvatska banka treba i može ići dalje u doba digitalne transformacije”, pojašnjava izazove Romana Ćaćić, voditeljica Odjela za razvoj zaposlenika i organizacijskih kapaciteta u Uredu za upravljanje ljudskim potencijalima Hrvatske poštanske banke.

Hrvatska poštanska banka je s ciljem razvoja vještina i specijaliziranih znanja iz područja digitalizacije, ali i osnaživanja kreativnosti pri rješavanju problema te leadership vještina višeg menadžmenta, u suradnji s Algebrom i njezinom MBA Poslovnom školom razvila edukacijski program “Prozor u digitalnu ekonomiju za lidere inovativno usmjerene nacionalne banke”. Program je bio posebno osmišljen kako bi adresirao izazove koje digitalno društvo i nadolazeći trendovi nameću financijskom sektoru, uključujući i banke.

Izazovi i trendovi koje pred financijski sektor postavlja digitalizacija

Program obrazovanja za viši menadžment HPB-a vodio je računa o jedinstvenim izazovima bankarskog sektora na globalnoj i nacionalnoj razini.

“Kao i cijelo tržište, suočili smo se s izazovima i trendovima koje nam digitalno društvo i disruptivna ekonomija nameću te smo željeli da naš menadžment dobije specijalizirana znanja koja će im pomoći da razmišljaju na svježiji način. Ujedno, željeli smo da naš menadžment dobije i nov pogled na teme digitalizacije, transformacije poslovnih modela, disrupcije i strateškog upravljanja, ali i na neke soft teme za koje smo planirali da će osnažiti njihove vještine liderstva i kreativni način razmišljanja i rješavanja problema”, naglašava Romana Ćaćić iz Hrvatske poštanske banke.

Algebrina MBA poslovna škola u posljednje vrijeme ima sve više zahtjeva za krojenje prilagođenih edukacija jer tvrtke sve bolje razumiju potrebe svojih zaposlenika i kako kod njih razvijati željene vještine.

“To je velik izazov jer programi edukacije postaju sve zahtjevniji i potrebno ih je održavati na sve višim razinama za tvrtke koje žele ovu vrstu digitalne edukacije za svoje zaposlenike. No, na taj način se i sami razvijamo, učimo, te pokrivamo i neka nova područja znanja koja dosad možda i nismo imali“, naglašava Arsen Šolić, rukovoditelj e-Leadership MBA programa u Visokom učilištu Algebra.

“Jako dobro razumijemo ulogu novih tehnologija u transformaciji poslovnih modela i u promjenama u društvu, pa Algebra, kao izvorno tehnološka obrazovna institucija i poznavatelj digitalnih tehnologija, ovdje može biti odlična podrška tvrtkama u provedbi prilagođenih edukacija”, zaključuje Šolić.

Donošenje odluka temeljem mnoštva podataka

U HPB-u kažu kako im je krajnji cilj provedbe ovog programa obrazovanja u suradnji s Algebrinom MBA Poslovnom školom bio stvaranje snažnijih lidera, otpornijih na promjene i svjesnijih stvarnih tržišnih okolnosti – prilika i prijetnji, te motiviranijih za tržišnu utakmicu.

“Algebrina edukacija dala nam je detaljan uvid kako u naše i svjetske trendove, tako i u neka rješenja koja konkretno mogu osnažiti menadžment u preuzimanju uloge agilnog lidera. Fokus ove edukacije cijelo vrijeme bio je na analitičkim i kreativnim vještinama te vještinama strateškog upravljanja”, kažu u Hrvatskoj poštanskoj banci.

Iz perspektive digitalnih tehnologija, znanja i vještina, ključnima su ocijenjeni tehnologije i trendovi koji danas značajno utječu na postojeće poslovanje banaka, kao i na njegov razvoj u budućnosti.

“Data-driven decision-making, donošenje odluka temeljem mnoštva podataka, ključna je vještina iz naše perspektive s obzirom na dominaciju digitalizacije i novih tehnoloških rješenja, kao i kada imamo u vidu količinu podataka koja postoji u bankarskoj industriji. Data-driven pristup omogućuje upravljanje zasnovano na mjerljivim i preciznim podacima, što smanjuje nesigurnost i dvojbe kod donošenja odluka na svim razinama. Takav pristup rezultira većom transparentnosti i odgovornosti te povećava produktivnost i učinkovitost organizacije”, pojašnjava Romana Ćaćić.

Digitalne tehnologije olakšale su prikupljanje podataka i upravljanje njima, no kako bi se u organizacijama donosile odluke temeljene na podacima, potrebne su posebne vještine zaposlenika, koje razvijaju ovakve edukacije usmjeravajući menadžere u donošenju odluka temeljem podataka.

Disruptivni trendovi i njihov značaj za bankarski sektor

Program je činilo pet modula: strateški menadžment za inovativne i agilne organizacije (predavač Greg Fisher), prozor u disruptivne trendove i tehnologije bankarskog sektora (Božidar Pavlović), kreativno promišljanje i rješavanje problema (izv.prof. dr.sc. Robert Kopal i Darija Korkut), digitalna transformacija poslovnih modela (Senad Kulenović) te leadership u izazovima kontinuirane disrupcije (Ines Bezjak Kožnjak).

“Tijekom modula koji nam je dao uvid u disruptivne trendove i tehnologije bankarskog sektora, radili smo analizu na internom primjeru HPB-a na projektu digitalizacije procesa. Brža isporuka prema klijentima, efikasniji procesi, smanjenje troškova, optimizacija resursa – u cilju su našeg projekta digitalizacije poslovnih procesa i unaprjeđenja korisničkog iskustva kako bi se stvorili preduvjeti za daljnju digitalnu transformaciju banke”, kažu u HPB-u.

Primjena stečenih znanja u praksi

Timski rad na projektima u grupama, uz moderiranje predavača donio je potpuno nov pogled na projekt koji je u tijeku – bila su to nova opažanja, drugačija percepcija prilika i prijetnji, kao i potencijalnih rješenja kroz nova saznanja o tržištu.

“S obzirom da se u HPB-u digitalizacija paralelno odvija na više strana i multidisciplinarno, tako je edukacija svakom polazniku donijela dodatna znanja, motivaciju i svježu perspektivu na projektima transformacije u tijeku. Prošle, 2022. godine, najizazovniji je projekt bio uvođenje eura koji u našem slučaju ne bi bio tako uspješan da se s pripremama te velikim IT promjenama nije krenulo već od kraja 2020. godine”, istaknula je Kristina Ivandić, specijalist u Odjelu za razvoj zaposlenika i organizacijskih kapaciteta u Uredu za upravljanje ljudskim potencijalima.

“S obzirom na zahtjevnost i kompleksnost koja je sve dočekala kod projekta prelaska s kune na euro, prilagođavanja svih sustava, pomoći klijentima kako bi se snašli u novom valutnom svijetu, upravo su menadžeri bili motivacija, podrška, nadahnuće i pomoć svojim timovima kroz cijeli taj period”, zaključuje Ivandić.