Komisija je danas (2.7. 2024.)  objavila drugo Izvješće o stanju digitalnog desetljeća. (bivši DESI Indeks)

U njemu se daje sveobuhvatan pregled napretka ostvarenog u nastojanju da se ostvare digitalni ciljevi i ciljne vrijednosti za 2030. utvrđeni u programu politike za digitalno desetljeće (DDPP). Ove je godine izvješće prvi put popraćeno analizom nacionalnih strateških planova za digitalno desetljeće koje su predstavile države članice, u kojima su detaljno opisane planirane nacionalne mjere, djelovanja i financijska sredstva za doprinos digitalnoj transformaciji EU-a.

INFO za stručne službe HUP-a i ICT sektor

Analiza Komisije pokazuje da će u trenutačnom scenariju zajednički napori država članica biti manji od razine ambicije EU-a. Utvrđeni nedostaci uključuju potrebu za dodatnim ulaganjima na razini EU-a i na nacionalnoj razini, posebno u područjima digitalnih vještina, visokokvalitetne povezivosti, uvođenja umjetne inteligencije i analitike podataka u poduzećima te ekosustava proizvodnje poluvodiča i start-up poduzeća.

I EU i države članice imaju važnu ulogu u provedbi novog pravnog okvira, poduzimaju mjere za poticanje širenja digitalnih tehnologija i osiguravaju da njegovi građani raspolažu odgovarajućim digitalnim vještinama kako bi u potpunosti iskoristili prednosti digitalne transformacije. Zato je ovogodišnje izvješće poziv na snažnije djelovanje država članica kako bi bile ambicioznije jer je postizanje ciljeva digitalnog desetljeća u području digitalne infrastrukture, poduzeća, vještina i javnih usluga ključno za budući gospodarski napredak i društvenu koheziju EU-a.

U tom kontekstu Komisija je ažurirala i međusektorske preporuke za svaku državu članicu EU-a kako bi se uklonili utvrđeni nedostaci.

Konkurentan, suveren i otporan EU: digitalna infrastruktura i poduzeća

Usvajanje i razvoj inovativnih tehnologija ključni su za konkurentnost Europe, posebno u trenutačnom geopolitičkom okruženju i zbog sve većih kibersigurnosnih prijetnji koje zahtijevaju veću otpornost i snažne sigurnosne mjere.

U izvješću se ističe da je EU daleko od postizanja ciljeva povezivosti utvrđenih u DDPP-u: Svjetlovodne mreže, ključne za pružanje gigabitne povezivosti i omogućivanje prihvaćanja najsuvremenijih tehnologija kao što su umjetna inteligencija, računalstvo u oblaku i internet stvari, obuhvaćaju samo 64 % kućanstava. Visokokvalitetne 5G mreže danas dosežu samo 50 % teritorija EU-a, a njihova učinkovitost i dalje nije dovoljna za pružanje naprednih 5G usluga. Kako bi odgovorile na te izazove, države članice i Komisija trebale bi surađivati na poticanju istinski funkcionalnog jedinstvenog digitalnog tržišta.

Uvođenje umjetne inteligencije, računalstva u oblaku i/ili velikih podataka u europskim poduzećima 2023. bilo je znatno ispod cilja digitalnog desetljeća od 75 %. Prema trenutačnim trendovima samo će se 64 % poduzeća služiti računalstvom u oblaku, 50 % velike količine podataka i samo 17 % umjetnom inteligencijom do 2030. Kako bi se postigla digitalizacija poslovnog sektora, od ključne je važnosti potaknuti MSP-ove da upotrebljavaju inovativne digitalne alate, posebno računalstvo u oblaku i umjetnu inteligenciju, te mobilizirati daljnja privatna ulaganja u brzorastuća start-up poduzeća. To je ključno za održavanje konkurentnosti Europe u pogledu inovacija, učinkovitosti i rasta temeljenih na podacima.

Još jedan veliki izazov u digitalnoj transformaciji EU-a i dalje je ograničeno širenje digitalnih tehnologija izvan velikih gradova. Kako bi se riješio taj digitalni jaz, ključno je poticati suradnju među europskim akterima na prekograničnoj i lokalnoj razini, primjerice putem višedržavnih projekata, europskih digitalnoinovacijskih centara (EDIH) i konzorcija za europsku digitalnu infrastrukturu (EDIC). Od prošle godine postignut je niz uspjeha u tom pogledu, a do kraja svibnja 2024. uspostavljena su tri EDIC-a.

Digitalna politika za ljude i društvo: digitalne vještine i javne usluge

Stavljanje ljudi u središte digitalne transformacije naših društava i gospodarstava u središtu je digitalnog desetljeća i prvog načela Deklaracije o digitalnim pravima i načelima.

Ciljevi u području digitalnih vještina utvrđeni u digitalnom desetljeću i dalje su daleko od ostvarenja jer samo 55,6 % stanovništva EU-a ima barem osnovne digitalne vještine. Prema trenutačnom trendu, broj stručnjaka za IKT u EU-u 2030. iznosit će oko 12 milijuna, uz trajnu rodnu neravnotežu. Kako bi se postigli ciljevi, države članice trebale bi slijediti višedimenzionalan pristup poticanju digitalnih vještina na svim razinama obrazovanja i poticati mlade, posebno djevojčice, da se zanimaju za znanstvene, tehnološke, inženjerske i matematičke discipline (STEM).

Države članice napreduju prema cilju da sve ključne javne usluge i elektroničke zdravstvene evidencije budu dostupne građanima i poduzećima na internetu, kao i da im se osigura sigurna elektronička identifikacija (eID). Unatoč neujednačenoj upotrebi u državama članicama, elektronička identifikacija trenutačno je dostupna 93 % stanovništva EU-a, a očekuje se da će europska lisnica za digitalni identitet potaknuti njezinu upotrebu. Međutim, u scenariju „bez mjera” postizanje 100 % digitalnih javnih usluga za građane i poduzeća do 2030. i dalje je izazov.

Sljedeći koraci

Države članice morat će do 2. prosinca 2024. preispitati i prilagoditi svoje nacionalne planove kako bi se uskladile s ambicijama programa politike za digitalno desetljeće. Kako je navedeno u strategiji za digitalno desetljeće, Komisija će 2025. pratiti i ocjenjivati provedbu tih preporuka i izvijestiti o napretku postignutom u sljedećem izvješću o stanju digitalnog desetljeća.

Temeljne informacije

Planom Put u digitalno desetljeće, predloženim u rujnu 2021., utvrđuju se jasni koraci za postizanje digitalne transformacije u Europskoj uniji. U prosincu 2022. Europska deklaracija o digitalnim pravima i načelima dopunjena je utvrđivanjem načela i obveza koje bi digitalna transformacija EU-a trebala slijediti. Prvo izvješće o stanju digitalnog desetljeća objavljeno je u rujnu 2023.

Ovogodišnje izvješće popraćeno je sveobuhvatnim paketom radnih dokumenata službi, izvješća i studija u kojima se dodatno predstavlja napredak u različitim dimenzijama DDPP-a. Zajednički istraživački centar Komisije (JRC) također je pridonio tom praćenju pružanjem metodologije za objedinjavanje nacionalnih digitalnih ciljeva na razini EU-a i mapiranjem iznosa ulaganja iz instrumenata financiranja EU-a za inicijative s digitalnom komponentom.

Tijekom tekućeg mandata EU je poduzeo znatne mjere kako bi ostvario napredak u ostvarivanju ciljeva digitalnog desetljeća. Prijedlogom i donošenjem ključnih zakonodavnih akata aktivno se promiče sigurniji internetski prostor za europske građane i potiče zaštita potrošača, uz istodobnu zaštitu inovacijskog potencijala europskih poduzeća. Znatna financijska sredstva EU-a stavljena su na raspolaganje i za poticanje digitalne transformacije, posebno u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (150 milijardi EUR), programa DIGITAL Europe (7,9 milijardi EUR) i Instrumenta za povezivanje Europe 2 Digital (1,7 milijardi EUR).

Za daljnje informacije

Izvješće o stanju digitalnog desetljeća 2024.

Informativna stranica o stanju digitalnog desetljeća

IZVJEŠĆE za HRVATSKU dostupno je na poveznici: Program politike Puta u digitalno desetljeće.pdf (gov.hr)