Nazad

Aktualno

Podijeli:

27. 09. 2023.

Glavne teme Europske godine vještina

ALL DIGITAL 2023 Summit

Događaj je okupio dvjestotinjak europskih čelnika te članica udruge ALL DIGITAL iz trideset europskih zemalja. Foto: Algebra

Na Visokom učilištu Algebra održana je dvodnevna konferencija ALL DIGITAL 2023 Summit, posvećena glavnim temama Europske godine vještina. Događaj je okupio dvjestotinjak europskih čelnika te članica udruge ALL DIGITAL iz trideset europskih zemalja, kao i hrvatskih članica Mreže za razvoj digitalne pismenosti, organizacija civilnog društva, škola, IT kompanija, akademske zajednice te hrvatskih i europskih kreatora javnih politika zaduženih za razvoj digitalnog obrazovanja. Domaćini skupa su ALL DIGITAL, Visoko učilište Algebra i Telecentar.

Prateći krovnu tematiku Europske godine vještina, ALL DIGITAL Summit 2023. u središte je pozornosti stavio nužnost osnaživanja europske radne snage i njeno jačanje osnovnim digitalnim vještinama potrebnim za napredovanje u sve dinamičnijem tržištu rada. Govornici su raspravljali o strategijama za premošćivanje digitalnog jaza, podršci marginaliziranim zajednicama i osiguravanju jednakog pristupa digitalnim resursima. Na Summitu je posebno naglašena važnost digitalne uključenosti, koja osigurava da nitko ne bude zapostavljen u digitalnoj transformaciji.

Udio hrvatskih građana koji posjeduju osnovne digitalne vještine i dalje je nizak ako ga usporedimo s prosjekom EU, stoga je daljnji rad na digitalnom opismenjivanju nacije ključan

Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre otvorio je skup tezom da smo nekada bili prepoznati kao zemlja inovatora kao što su Lupis, Vrančić, Tesla, a danas smo kao zemlja više poznati po turizmu nego inovacijama i digitalnim vještinama, a uzrok tomu vidi u nedostatku adekvatnih poreznih politika: „U Strategiji Digitalne Hrvatske do 2032. godine navedeno je da Hrvatska želi imati barem 13% udjela ICT industrije u BDP-u. Uz tu strategiju, postoji i niz drugih dokumenata kojima je za cilj upravo podrška ICT industriji i obrazovanju u segmentu digitalnih tehnologija. Ipak, poticajnih poreznih strategija za privlačenje i zadržavanje ICT stručnjaka i dalje nedostaje. U vrijeme globalizacije, nikad većih prilika za migracije po EU županijama, bez značajnog upliva u poreznu politiku prema vrhunskim talentima koji svakodnevno dobivaju desetke ponuda za posao preko LinkedIna i drugih kanala riskiramo održivost čitave domaće ekonomije i vrijeme je da se zapitamo kakvu budućnost želimo ostaviti našoj djeci.“

U govoru Omogućivanje digitalnog obrazovanja i pružanje digitalnih vještina, Georgi Dimitrov, voditelj jedinice za digitalno obrazovanje, DG EAC, Europska komisija, usredotočio se na to zašto Komisija u svoj fokus stavlja upravo program digitalne transformacije u obrazovanju i osposobljavanju te na koji način jačaju potporu širenju pristupa digitalnom obrazovanju:

Dekan Visokog učilišta Algebra, doc. dr. sc. Mislav Balković. Foto: Algebra

„Digitalna tranzicija nije samo tehnologija, već prije svega ljudi. Naša je uloga kao kreatora politike osigurati da svaka osoba posjeduje digitalne vještine kako bi bila dio uspješne transformacije društva u digitalnom dobu. Vjerujem da je to moguće samo podupiranjem visokokvalitetnog, uključivog i dostupnog digitalnog obrazovanja.”

Dekan Visokog učilišta Algebra, doc. dr. sc. Mislav Balković, u svom keynote izlaganju dotaknuo se stanja obrazovanja i digitalnih vještina u zemlji: „Prema zadnjem DESI Indeksu, kojim EK mjeri digitalnu konkretnost zemalja članica, Hrvatska se našla na 21. od 27 ukupnih mjesta na ljestvici, a iako prostora za poboljšanje postoji, zabilježen je značajan pomak u području ulaganja poduzeća u razvoj ICT vještina, što ohrabruje. Ipak, udio hrvatskih građana koji posjeduju osnovne digitalne vještine i dalje je nizak ako ga usporedimo s prosjekom EU, stoga je daljnji rad na digitalnom opismenjivanju nacije ključan. Godinu u kojoj se nalazimo, Europska komisija prepoznala je kao Godinu vještina, s posebnim fokusom na poticanje upravo konkurentnosti, talenata i društvene uključenosti kvalificiranih radnika. Komisija je vještine odabrala kao ključan preduvjet u osnaživanju društva s ciljem što kvalitetnijeg i bržeg izlaska iz krize uzrokovane tektonskim promjenama na tržištima kapitala. Vještine su ključne u stopi rasta gospodarstva, pokazuje EEC istraživanje u kojem stoji da povećanje obrazovnih postignuća za 50 PISA bodova dugoročno vodi do jednog postotnog boda više stope gospodarskog rasta te da u slučaju poboljšanja prosječnog postignuća učenika za 25 PISA bodova, ekonomska dobit EU ima potencijal rasta na 35 bilijuna eura do 2090. godine. To možemo prevesti kao povećanje BDP-a za 6,2% u istom vremenskom periodu te rast plaća od 12% za sve radnike u zemlji.“

Altheo Valentini, predsjednik ALL DIGITAL-a poručio je: “Kao predsjednik ALL DIGITAL-a, ponosan sam što mogu svjedočiti utjecaju ovog sastanka na vrhu u našoj zajedničkoj misiji stvaranja digitalno uključive Europe. Njegujući bitne digitalne vještine, mi postavljamo temelje za svjetliju i pravedniju budućnost za sve građane.”

Na panel raspravi o utjecaju umjetne inteligencije na transformaciju obrazovanja, voditelj Mreže za razvoj digitalne pismenosti Žarko Čižmar i njegovi gosti razgovarali su o potrebi razvoja novog europskog okvira digitalnih kompetencija za građane te su se dotaknuli novih velikih jezičnih modela i generativnog AI-a te raspravili izazove i prilike koje umjetna inteligencija pruža profesionalcima u kreativnim i kulturnim industrijama. Na panel raspravi sudionici su se dotaknuli i uloge organizacija civilnog društva u pružanju kvalitetnog digitalnog obrazovanja za sve građane, kao i potrebe razvoja komunikacijskih vještina u doba umjetne inteligencije.

Na AD Summitu održane su i interaktivne, praktične radionice s ciljem unaprjeđenja digitalnih kompetencija polaznika, osiguravajući da sudionici mogu aktivno primijeniti stečeno znanje. Putem inovativnih alata istraživali su nove metodologije učenja, ažuriranja politika, gemifikaciju i suradničke online platforme.

Komisija je vještine odabrala kao ključan preduvjet u osnaživanju društva s ciljem što kvalitetnijeg i bržeg izlaska iz krize uzrokovane tektonskim promjenama na tržištima kapitala


 

Saznaj više