Digitalni sektor Hrvatske

Strateški dokumenti

Podijeli:

04. 01. 2023.

Strategija digitalne Hrvatske 2032.

Stvaranjem regulatornog, investicijskog i poreznog okruženja koje djeluje poticajno na tehnološki razvoj i inovacije, ulaganjem u digitalne kompetencije građana i povećanjem broja stručnjaka u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, kako u privatnom tako i javnom sektoru, te primjenom naprednih tehnologija u javnim i tržišnim djelatnostima, Hrvatska 2032. godine želi biti zemlja digitalno i gospodarski konkurentnih poduzeća i digitalizirane javne uprave s personaliziranim javnim uslugama.

Stvaranjem regulatornog, investicijskog i poreznog okruženja koje djeluje poticajno na tehnološki razvoj i inovacije, ulaganjem u digitalne kompetencije građana i povećanjem broja stručnjaka u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, kako u privatnom tako i javnom sektoru, te primjenom naprednih tehnologija u javnim i tržišnim djelatnostima, Hrvatska 2032. godine želi biti zemlja digitalno i gospodarski konkurentnih poduzeća i digitalizirane javne uprave s personaliziranim javnim uslugama.

 

Strategija digitalna Hrvatska 2032. u sljedećem desetljeću pretpostavlja primjenu naprednih tehnologija kao što su 5G/6G, umjetna inteligencija (engl. artificial intelligence – AI), strojno učenje (engl. machine learning), računarstvo u oblaku (engl. cloud computing), tehnologija velikih količina podataka (engl. Big data) i tehnologija ulančanih blokova (engl. blockchain) u javnom i privatnom sektoru, ali i ostaje otvorena za implementaciju nekih budućih disruptivnih tehnologija koje će se pojaviti u promatranom periodu. Primjena navedenih naprednih tehnologija omogućit će kvalitetniju obradu i uporabu podataka što će, zauzvrat, doprinijeti učinkovitosti u radu javnih tijela, kreiranju javnih politika utemeljenih na podatcima, personaliziranju javnih usluga, administrativnom rasterećenju, efikasnijoj komunikaciji javnih tijela i građana te boljim prilikama za suradnju javnog i privatnog sektora. Prilikom primjene novih tehnologija, od posebne će važnosti biti ostvarenje suradnje akademske zajednice, privatnog i javnog sektora kako bi se ostvarila sinergija znanja, ljudskog kapitala, regulatornog okvira i izvora financiranja. Posebna pažnja posvetit će se pohrani i zaštiti osobnih podataka naših građana u sigurnim podatkovnim centrima sukladno važećim propisima.

 

DOKUMENT PREUZMITE OVDJE:

Strategija_Digitalne_Hrvatske_final_v4

Saznaj više

  • Ciljana publika:

    Digitalne vještine stručnjaka u području IKT-a i drugih digitalnih stručnjaka.

  • Digitalna tehnologija / specijalizacija:

    Digitalne vještine

  • Razina digitalnih vještina:

    Stručnjak za digitalni sektor

  • Geografski opseg - Država:

    Hrvatska

  • Ciljani jezik:

    Estonski

  • Vrsta inicijative:

    Institucionalna inicijativa EU-a

  • Organizacija:

  • Vremenska crta/putokaz:

    2023

  • Proračun:

    -

  • Uključivanje dionika:

    Ne

Povezani sadržaj:

Objavljeno 04. 01. 2023.

"Akademija za vještine u području kibersigurnosti"

Kibersigurnost nije samo sastavni dio sigurnosti građana, poduzeća i država članica, već je nužna i kako bi se osigurala politička stabilnost Unije, stabilnost njezinih demokracija te blagostanje našeg društva i naših poduzeća. Kibersigurnosne prijetnje proteklih su se godina znatno raširile i pojavio se zabrinjavajući trend: sve je više kibernapada na vojnu i civilnu kritičnu infrastrukturu u Uniji. Prijeteći akteri unapređuju svoje sposobnosti te se javljaju nove, hibridne i inovativne prijetnje, kao što je upotreba botova i tehnika koje se temelje na umjetnoj inteligenciji . Treba posebno istaknuti da prijeteći akteri koji upotrebljavaju ucjenjivački softver subjektima redovito uzrokuju znatnu financijsku i reputacijsku štetu . U brojnim kiberincidentima na meti su također bile javne uprave i vlade država članica te europske institucije, tijela i agencije . Stalne su mete napada i financijski i zdravstveni sektor, koji su okosnice društva i gospodarstva . Geopolitičke napetosti povezane s ruskim agresivnim ratom protiv Ukrajine pridonijele su porastu kibersigurnosnih prijetnji i mogle bi destabilizirati naše društvo. Sigurnost Unije nije moguće zajamčiti bez sudjelovanja njezina najvrednijeg kapitala: njezinih stanovnika. Uniji su hitno potrebni stručnjaci koji posjeduju vještine i kompetencije za sprečavanje, otkrivanje i odvraćanje kibernapada te za obranu Unije i njezine najkritičnije infrastrukture od njih i izgradnju njezine otpornosti.

Objavljeno 04. 01. 2023.

PRIRUČNIK EUROPSKI OKVIR ZA VJEŠTINE U PODRUČJU KIBERSIGURNOSTI (ECSF)

Nedostatak radne snage u kibernetičkoj sigurnosti i nedostatak vještina glavni su problem i za gospodarski razvoj i za nacionalnu sigurnost. Ispitivanjem problema ENISA je utvrdila potrebu Europe za sveobuhvatnim pristupom definiranju skupa uloga i vještina u području kibersigurnosti koje bi se mogle iskoristiti za smanjenje nedostatka vještina i nedostatka vještina. ENISA je radila na razvoju takvog okvira i predstavlja Europski okvir za vještine u području kibersigurnosti (ECSF), čiji je cilj ojačati europsku kulturu kibersigurnosti pružanjem zajedničkog europskog jezika u svim zajednicama, čime se čini ključan korak naprijed prema digitalnoj budućnosti Europe.

Objavljeno 04. 01. 2023.

Povelja o digitalnim radnim mjestima

Nacionalna koalicija za digitalne vještine i radna mjesta donosi ovu Povelju o digitalnim radnim mjestima, sa sedam (7) ciljeva i osamnaest (18) prioriteta razvoja digitalnih radnih mjesta. Povelja je zamišljena kao alat članovima, partnerima i zainteresiranim stranama da lakše kreiraju, usklađuju i predlažu vlastite mjere u cilju sinergijskog adresiranja pojedinih prioriteta u ostvarenju zajedničkog cilja – povećanog broja trajno zaposlenih pojedinaca, na dobro plaćenim, globalno kompetitivnim i sigurnim radnim mjestima, koji će svojim radom stvarati dodatnu vrijednost za hrvatsko društvo.

Objavljeno 04. 01. 2023.

Memorandum o osnivanju Nacionalne Koalicije za digitalne vještine i radna mjesta u Republici Hrvatskoj

Nacionalna digitalna koalicija neformalna je platforma putem koje potpisnice Memoranduma zajednički provode aktivnosti vezane uz problematiku nedostatka radnika s digitalnim vještinama. Koalicija nema pravnu osobnost.