Prema pokazatelju nazvanom Zemljopisni raspored zaposlenja koja traže znanje, u Europi (Geography of Europe’s Brain Business Jobs: 2022 Index), kojeg priređuje Europski centar za poduzetništvo i političke reforme ECEPR (European Center for Entrepreneurship and Policy Reform) uz potporu organizacije Nordic Capital, broj radnih mjesta koja zahtijevaju znanje u našoj je zemlji, u razdoblju od 2014. do 2021., porastao sa 3,7 na 4,4 posto ukupnog broja radnih mjesta.
Pandemija je djelomično usporila taj rast, pa smo 2020. godine zabilježili pad broja radnih mjesta koja zahtijevaju znanje, no bilježimo novi rast tijekom 2022. Pokazatelj zemljopisnog rasporeda radnih mjesta koja zahtijevaju znanje mjeri taj parametar u 31 zemlji Europe i njene 284 regije.
Pokazatelj mjeri koliki postotak stanovništva u svakoj europskoj regiji radi na radnim mjestima koja zahtijevaju intenzivnu primjenu znanja, koliko ih radi u proizvodnim industrijama te profesionalnim uslugama. Ta tri područja gospodarstva sektori su koji stvaraju najviše dodane vrijednosti.
Tvrtke koje svoje poslovanje temelje na primjeni znanja privlačnije su ulagačima jer stvaraju dodanu vrijednost na održivije načine i u duljim razdobljima. Takve tvrtke su otpornije i na djelovanja raznih kriza, a regije koje imaju veći postotak takvih tvrtki imaju manji postotak nezaposlenosti.
U usporedbi s Europom, Hrvatska ima prilično snažan, na znanju utemeljen industrijski sektor, prije svega se tu misli na farmaceutske, informatičke, telekomunikacijske i građevinske tvrtke te kreatvine industrije, a bitno zaostajemo u sektoru visoko tehnološke proizvodnje i menadžmentu.
Točke s najviše znanja u Hrvatskoj su Zagreb, u kojoj je 28 posto stanovništva zaposleno u sektorima koji traže intenzivnu uporabu znanja, te Jadranska regija u kojoj ima 29 posto ljudi zaposlenih na radnim mjestima koja traže primjenu znanja. Obje regije imaju stopu nezaposlenosti od sedam posto.
