Nazad

Dokumenti

Podijeli:

18. 04. 2024.

Position paper HUP-ICT Udruge: 5 koraka za snažnu, održivu i kompetitivnu hrvatsku ICT industriju budućnosti

HUP – ICT Udruge definirala je Position paper s ciljem mapiranja najvećih izazova s kojima se trenutno susreće hrvatska informacijsko-komunikacijska (ICT) industrija, a koji ju priječe u ostvarivanju njezinog punog potencijala. Ideja ovog dokumenta jest davanje jasnih, konciznih i prije svega mjerljivih prijedloga i preporuka, nužnih za nastavak snažnog rasta jedne od perjanica hrvatske ekonomije. Position paper razmatra kratkoročno i srednjoročno razdoblje, a namijenjen je svim dionicima političkog procesa i cjelokupnoj industriji.

HUP – ICT Udruge definirala je Position paper s ciljem mapiranja najvećih izazova s kojima se trenutno susreće hrvatska informacijsko-komunikacijska (ICT) industrija, a koji ju priječe u ostvarivanju njezinog punog potencijala. Ideja ovog dokumenta jest davanje jasnih, konciznih i prije svega mjerljivih prijedloga i preporuka, nužnih za nastavak snažnog rasta jedne od perjanica hrvatske ekonomije. Position paper razmatra kratkoročno i srednjoročno razdoblje, a namijenjen je svim dionicima političkog procesa i cjelokupnoj industriji.

Nakon uvodnih riječi, dokument se prvo osvrće na dosadašnje pozitivne pomake na domaćem planu koji su pomogli ICT industriji u njezinom dosadašnjem rastu. Nakon toga navedeni su izazovi koji muče globalnu zajednicu poput demografije i klimatskih promjena koje Hrvatska nije u mogućnosti samostalno riješiti. Konačno, glavni dio ovog dokumenta navodi 5 koraka koje Hrvatska mora poduzeti danas kako bi imala snažniju, kompetitivniju i otporniju industriju sutra. Kod pojedinih većih područja, HUP-ICT predlaže i dodatne preporuke koje potom obrazlaže.

Prvi korak prema poticanju poslovnog okruženja u Hrvatskoj uključuje smanjenje poreznog i parafiskalnog tereta, s ciljem postizanja rasterećenja hrvatskog gospodarstva od najmanje 20% do kraja 2025. godine prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO). Nedostatak transparentnosti u vezi s neporeznim davanjima predstavlja izazov pa se predlaže uvođenje javno dostupnog online Registra u kojem bi sukladno praksi kojoj smo svjedočili u prošlosti bila popisana sva neporezna davanja.

Drugi korak fokusira se na nedostatak visokokvalificirane radne snage u ICT sektoru, te se preporučuje prilagodba obrazovnog sustava radi stvaranja dodatnih STEM smjerova. Partnerstvo privatnog sektora i obrazovnih ustanova, kao i promocija STEM područja djevojčicama i djevojkama tijekom obrazovanja, ključni su elementi ovog koraka.

Treći korak odnosi se na poticanje istraživanja, razvoja i inovacija (R&D&I) putem uspostave inovacijskog pješčanika (eng. Innovation sandbox) za podršku prvenstveno startupima u testiranju ideja, posebno onih vezanih uz umjetnu inteligenciju.

Četvrti korak usmjeren je na jačanje partnerskog odnosa između industrije i javne uprave, s naglaskom na brzoj, kvalitetnoj, i intuitivnoj digitalizaciji javne uprave. Implementacija nacionalnog okvira interoperabilnosti, edukacija zaposlenika javne uprave te poboljšanje natječaja za usluge digitalizacije predstavljaju ključne elemente ovog koraka.

Peti korak usmjeren je na jačanje mrežne infrastrukture za uspješnu digitalnu tranziciju u ruralnim područjima. Ključne mjere obuhvaćaju osiguranje kvalitetne, raširene, cjenovno pristupačne i zaštićene infrastrukture visokog kapaciteta, unapređenje regulatornog okvira, legalizaciju postojeće infrastrukture, olakšavanje ulaganja i poticanje utilizacije vrlo visokih kapaciteta mreža kroz vaučere. Također je važno smanjiti troškove i pojednostaviti procedure prostornog planiranja i gradnje te osigurati potrebne zakonske izmjene za neometanu izgradnju elektroničkih komunikacijskih mreža.

Sažetak dokumenta

Hrvatska ICT industrija doživjela je u proteklih nekoliko godina zamjetan rast i razvoj te je prepoznata diljem Europe i svijeta kao inovativna, dinamična i vrijedna grana ekonomije. Dosadašnji pozitivan razvoj hrvatska ICT industrija duguje dugoročnoj viziji kompanija, ali i nekolicini ključnih dokumenata koji su do sada oblikovali ovu granu ekonomije, ali i onima koji će to tek napraviti. HUP-ICT ovdje ističe dokumente poput Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. koja naglašava potrebu pametne specijalizacije ICT sektora za transformaciju gospodarstva, dok Strategija digitalne Hrvatske 2032. potiče tehnološki razvoj i postavlja ciljeve za daljnju suradnju. Ipak, unatoč pozitivnim trendovima, industrija se suočava s izazovima demografije, nedostatkom talenata i vještina, istovremeno tražeći holistički pristup, suradnju te dijalog između sektora, Vlade i obrazovnih ustanova.

Kao neke od svojih prvih preporuka, HUP-ICT naglašava važnost STEM područja, ističući nužnost njegovog poznavanja u obavljanju svakodnevnih poslova koji zahtijevaju korištenje digitalnih alata i umjetnu inteligenciju (AI). Uz preporuku jačanja izobrazbe u STEM području te partnerstva privatnog sektora i obrazovnih institucija, HUP-ICT posebno usmjerava pažnju svih relevantnih dionika na važnost jačeg privlačenja mladih djevojaka u STEM područje. HUP-ICT tako u kratkoročnom planu, predlaže osiguravanje dodatnih sredstava iz europskih fondova za pokretanje ICT studija na stranim jezicima, dok srednjoročne mjere uključuju povećanje upisnih kvota u gimnazijskim programima, modificiranje sustava strukovnog obrazovanja, te osiguravanje specijalizacije putem regionalnih centara kompetentnosti. Cilj je povećati broj diplomiranih ICT stručnjaka te postizanje 8% udjela ICT stručnjaka u radnoj snazi do 2032. Dodatno se navodi kako je jedan od velikih problema i nezaposlenost mladih. Svaka peta nezaposlena osoba za hrvatsku industriju znači ogroman gubitak i propušteni rast. U tom kontekstu HUP-ICT predlaže mjere poput dodatnog poticanja suradnje između obrazovnog sustava i privatnog sektora, povećanje poticanja stručnih praksi te korištenje sredstava iz EU fondova kako bi se riješio nedostatak kvalitetne radne snage.

Jedan od izazova s kojim se već dugo vremena susreće ICT industrija u Hrvatskoj, ali i šira ekonomija, velik je broj parafiskalnih nameta, stoga je preporuka revitalizacija Registra parafiskalnih nameta u okviru kojeg će se pratiti broj, životni ciklus, pravna osnova, obveznici i korištenje prihoda tih parafiskalnih nameta.

S pogledom u budućnost, ako Hrvatska želi i dalje graditi ICT industriju i omogućiti joj jak rast i razvoj, jedini put prema naprijed jest ulaganje u inovacije i istraživanje i razvoj. Uspostava regulatornog “pješčanika” (eng. sandboxa) dio je i nadolazeće regulative Europske unije, pružanje dodatnih hardverskih i softverskih rješenja prvenstveno mladim kompanijama omogućilo bi im sigurniji izlazak na tržište sa svojim proizvodima.

Kao jednu od posljednjih preporuka HUP-ICT navodi bržu i kvalitetniju digitalizaciju javne uprave i njezino poslovanje. Dodatno, kroz digitalizaciju javne nabave, brže i kvalitetnije dijeljenje podataka s industrijom te nastavak digitalizacije društva i širenje mrežne infrastrukture, Hrvatska se doista može smatrati digitalnim društvom 21. stoljeća.

 

Saznaj više