Uvod 

Hrvatska se prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2022. nalazi na devetom mjestu u kategoriji ljudskog kapitala od 27 država članica EU-a, s ocjenom 51,8. U razdoblju od 2017. do 2022. rezultat DESI-ja u Hrvatskoj porastao je nešto više nego u EU-u.  

Prema izvješću o DESI-ju 63 % ljudi u Hrvatskoj ima barem osnovne digitalne vještine. 3,6 % zaposlenika stručnjaci su za IKT, ali unatoč povećanju ponude stručnjaka za IKT 68 % hrvatskih poduzeća koja zapošljavaju ili pokušavaju zaposliti stručnjake za IKT i dalje prijavljuje probleme u pronalaženju odgovarajućih kandidata. Međutim, postotak osoba s diplomom koje studiraju IKT u Hrvatskoj (4,7 %) i dalje je veći od prosjeka EU-a (3,9 %). Zemlja također ostvaruje relativno dobre rezultate u pogledu udjela žena u radnoj snazi stručnjaka za IKT (21 %). 

Microsoftov Indeks digitalne budućnosti mjeri razinu digitalizacije 16 europskih zemalja, uključujući Hrvatsku. Indeks donosi podatke o trenutnoj razini digitalizacije zemlje i otkriva najuspješnija područja, ali i područja u kojima treba učiniti više kako bi se ubrzao proces digitalne transformacije. Digitalizacija se percipira kroz 5 kategorija digitalnog razvoja: Digitalno poslovanje, digitalna uprava i javni sektor, digitalna infrastruktura, digitalni sektor i ljudski kapital. Ukupna razina digitalnog razvoja Hrvatske iznosi 91, što je 9 % manje od prosjeka u srednjoj i istočnoj Europi. U usporedbi sa zemljama Srednje i Istočne Europe, Hrvatska je iznadprosječno rangirana samo po ljudskom kapitalu, znatno iznad prosjeka s digitalnim vještinama opće populacije. Kad je riječ o digitalnom sektoru, infrastrukturi te poslovnim i državnim kategorijama, Hrvatska je blizu prosjeka, ali je i dalje ispod njega. 

Hrvatska ima Nacionalnu koaliciju za digitalne vještine i radna mjesta u Republici Hrvatskoj, koju je u prosincu 2018. osnovala Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) s 20 partnera iz akademske zajednice i obrazovanja, industrije, javnog i neprofitnog sektora, s glavnim prioritetima: povećanje broja osposobljenih, zaposlenih i kvalificiranih digitalnih stručnjaka u Hrvatskoj. 

Hrvatska nacionalna koalicija za digitalne vještine i radna mjesta uključena je i u regionalne centre izvrsnosti u projektima strukovnog obrazovanja, čime se podupiru osiguravanje kvalitete, informacije o tržištu rada, uključenost poslodavaca u savjetodavne škole i poboljšanje kurikuluma. Hrvatska nacionalna koalicija za digitalne vještine i radna mjesta spomenuta je u hrvatskim izvješćima o DESI-ju za 2021. i 2022. 

Pregled državnih strategija i nacionalnih inicijativa 

Državne strategije 

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske nacionalni je strateški akcijski plan za razdoblje od 2018. do 2030. kojim se nastoji poduprijeti usporedna digitalna i zelena tranzicija hrvatskog društva i gospodarstva. U nacionalnoj strategiji navode se četiri strateška prioritetna klastera: održivo gospodarstvo i društvo, jačanje otpornosti na krize, zelena i digitalna tranzicija te uravnotežen regionalni razvoj. Poglavlje strategije o zelenoj i digitalnoj tranziciji pruža dodatan uvid u posebne mjere planirane u pogledu potpore razvoju digitalnih vještina i radnih mjesta za sve građane, radnu snagu i obrazovni sektor, uključujući naprednije vještine za digitalne stručnjake. 

U prosincu 2022. objavljena je Strategija za digitalnu Hrvatsku za razdoblje do 2032. s vizijom Hrvatske poboljšanom digitalnom transformacijom. Strategija Digitalna Hrvatska postavila je 4 strateška cilja u 4 prioritetna područja: razvijeno i inovativno digitalno gospodarstvo (npr. podupiranje digitalnoinovacijskih centara); digitalizirana javna uprava (npr. promicanje digitalnih usluga i korisničke podrške među građanima), Uvedene, dostupne i prihvaćene mreže vrlo velikog kapaciteta (npr. poticanje prihvaćanja usluga vrlo velike brzine) i razvijene digitalne kompetencije za rad i život u digitalnom dobu s prioritetima Povećanje broja stručnjaka za IKT na tržištu rada, Razvoj digitalnih kompetencija građana za rad i život u digitalnom dobu uz pomoć IKT-a, Digitalna tranzicija kojom se podupire razvoj obrazovnog i istraživačkog sustava. Za strateški cilj Razvijene digitalne kompetencije za rad i život u digitalnom dobu usmjerene su na sljedeće rezultate: biti među prvih pet zemalja na ljestvici DESI-ja Ljudski kapital, povećati postotak zaposlenih stručnjaka za IKT na više od 8 % i povećati digitalne vještine pojedinaca kako bi bili među prvih pet zemalja EU-a.  

Strategija razvoja umjetne inteligencije Republike Hrvatske još je u pripremi, no u Strategiji Digitalne Hrvatske navodi se da će se Nacionalnim planom razvoja umjetne inteligencije definirati planovi za povećanje primjene tehnologija umjetne inteligencije u cilju preobrazbe hrvatskog gospodarstva, premašivanja same primjene tehnologije, kako bi se temeljito ispitali poslovni modeli i uvele radikalne mjere za povećanje produktivnosti i stvaranje novih područja rasta. Cilj plana je: unaprijediti istraživanja i razvijati inovacije kako bi se umjetna inteligencija uvela u hrvatsko gospodarstvo; razvoj kompetencija i ljudskih resursa; poboljšati pristup podacima, digitalnu infrastrukturu i sigurnost; razviti etički i pravni okvir za upotrebu umjetne inteligencije. 

Nacionalne inicijative 

Hrvatski plan za oporavak i otpornost pridonosi digitalnoj transformaciji hrvatskog društva i gospodarstva s 20,4 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana. Mjere uključuju:  povećanje učinkovitosti i transparentnosti tijela javnog sektora; uspostavljanje upravljačkih i koordinacijskih struktura za planiranje i provedbu digitalne transformacije društva i javne uprave te osiguravanje alata i tehnologija javne uprave potrebnih za razvoj učinkovitijih i visokokvalitetnih digitalnih usluga prilagođenih potrebama korisnika.  

Povećanjem nacionalnog ulaganja u širokopojasnu pokrivenost nastoji se povećati dostupnost elektroničkih komunikacijskih mreža u područjima u kojima nema komercijalnog interesa pružanjem gigabitne povezivosti kućanstvima i poduzećima, u skladu s ciljevima europskog gigabitnog društva. Ulaganja u širokopojasni pristup (133 milijuna EUR) uvest će se u nepokretne mreže (VHCN) u zemlji, u ruralnim i urbanim područjima. Tim bi se ulaganjima trebala dodijeliti potpora za 20 projekata za razvoj infrastrukture za širokopojasni pristup do rujna 2023. i obuhvatiti najmanje 100 000 dodatnih kućanstava u bijelim područjima NGA mreža sa širokopojasnim pristupom od najmanje 100 Mbit/s za preuzimanje (nadogradivo na 1 gigabit) do lipnja 2026. 

Uvođenjem vaučera za razvoj ulaganja u zelene i digitalne vještine nastoji se povećati zapošljivost radnika i bolje uskladiti ponudu i potražnju na tržištu rada podupiranjem cjeloživotnog učenja i stjecanja novih vještina, posebno zelenih i digitalnih vještina. Financira sudjelovanje isključivo u obrazovnim programima razvijenima na temelju Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO), a provodi se putem akreditiranih ustanova u skladu s novim Zakonom o obrazovanju odraslih. Vaučere koriste i zaposlene i nezaposlene osobe, iako je poseban naglasak stavljen na ranjive skupine (dugotrajno nezaposlene, neaktivne ili mlade osobe koje nisu zaposlene ili ne obrazuju se). 70 % ukupnih sredstava u iznosu od 40 milijuna EUR dodjeljuje se programima povezanima sa zelenim vještinama, dok se 30 % dodjeljuje programima povezanima s digitalnim vještinama. Od početka programa u travnju 2022. odobreno je više od 9000 zahtjeva, a više od 4 200 korisnika već se osposobljava. Cilj je do kraja lipnja 2026. korisnicima dodijeliti 30 000 vaučera, od čega bi najmanje 12 000 trebalo biti dugotrajno nezaposleno, neaktivno ili nezaposleno. 

Program “Rastimo Hrvatsku uz Google” ostvario je značajne rezultate od pokretanja programa 2017. godine. Od 2017. do 2020. program “Grow Croatia with Google” već je pomogao 37 000 ljudi diljem Hrvatske da steknu digitalne vještine koje su im potrebne kako bi bili samouvjereni akteri u svijetu rada. U razdoblju od 2020. do 2021. programom je pružena pomoć za još 10 000 MSP-ova s pomoću digitalnih alata, smjernica i osposobljavanja, ubrzana je digitalna transformacija njihova poslovanja te su usvojena nova znanja i alati kako bi se olakšao njihov rad i kako bi im se pomoglo da se još snažnije vrate nakon krize. 

Programom e-Škola, koji podupire Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNET), dodatno se nastoji digitalno transformirati nastavne i obrazovne procese u svim školama u Hrvatskoj do kraja rujna 2023. Projektom e-Škole unaprijedit će se strateško vodstvo škola kako bi se povećala njihova digitalna zrelost i ojačale digitalne kompetencije nastavnika. Projektima će se osigurati pouzdano i sigurno okruženje IKT-a prilagođeno potrebama škola te će se osigurati da sve škole budu povezane na brzi internet. Hrvatska je razvila i Strateški okvir za digitalnu zrelost škola i školskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj (2030.). Taj strateški okvir prvi je put objavljen 2020., a trenutačno financira svoje aktivnosti sredstvima iz Europskog socijalnog fonda (ESF) i nacionalnog proračuna. 

Škola budućnosti (Škola budućnosti) je inicijativa koja povezuje škole s tehnološkim sektorom. Projekti će se provoditi do 2025., a odabranim školama donose praktične tehnološke projekte. Također, održavaju se godišnje tehnološke konferencije i program online mentorstva. Izazov 2021./2022. bio je usmjeren na razvoj chatbotova s umjetnom inteligencijom, a u 2022./2023. ciljana područja su umjetna inteligencija, robotika i zelena tehnologija. Do sada je projektom obuhvaćeno više od 4000 učenika u više od 200 škola. 

Mogućnosti financiranja 

Mogućnosti financiranja usavršavanja i prekvalifikacije za potporu digitalnim kompetencijama pojedinaca i organizacija dostupne su u obliku zajmova, bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata. Za razdoblje 2021.–2026. većina aktivnosti u području digitalne transformacije financira se iz Mehanizma za oporavak i otpornost, ali i kao aktivnosti u okviru programa dodjele bespovratnih sredstava Obzor, Erasmus+, ESIF i EEA. Više informacija možete pronaći na stranici Hrvatske nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta i u članku o Platformi za digitalne vještine i radna mjesta.