Filozofija kao temelj i promjena karijere

Obrazovanje u filozofiji kao daska za tehnološki svijet

Klaus Kvorning Hansen razmišlja o svom putovanju od studija filozofije do svijeta tehnologije i opisuje pomak kao početak karijere koju je od tada imao. Naglašava da je važno biti u stanju vidjeti povezanost, logiku i dosljednost u razmišljanju i djelovanju ljudi.

„Razmišljajući unatrag, moj interes za filozofiju vjerojatno je najizraženiji izraz duboko ukorijenjene želje da se vidi dosljednost u stvarima. To vrijedi i za ideju valjanog argumenta ili valjanog završetka. Oduvijek sam želio vidjeti vezu, logiku i dosljednost u onome što ljudi misle, izražavaju i rade.

Nakon što je postao majstor i imao istraživačku stipendiju, shvaća izazove dobivanja posla u filozofiji. Već je bio samouki korisnik osobnih računala tog vremena i iskoristio priliku da se prebaci na malu softversku tvrtku u Kopenhagenu, što je bio početak njegove karijere.

„Nakon što sam postao majstor i imao istraživačku stipendiju, mogao sam vidjeti kako bi bilo teško dobiti posao s filozofijom. Bio sam tipičan samouki s osobnim računalima u to vrijeme, a kada se prilika predstavila, okrenula sam se i prebacila na malu softversku tvrtku u Kopenhagenu. To je bio početak karijere koju sam od tada imao.

Filozofska osnova života i menadžmenta

Primjena filozofskog obrazovanja u životu i menadžmentu

Klaus razmišlja o općem akademskom obrazovanju kao snažnom temelju, posebno u svojoj ulozi vođe. Naglašava važnost mogućnosti nadgledanja velikih količina informacija i izdvajanja suštine, koja je bila vrijedna u njegovim upravljačkim odgovornostima. Jezična filozofija, njegova primarna filozofska domena, oblikovala je njegov pristup oblikovanju mišljenja i komunikaciji.

„Akademsko obrazovanje općenito je dobar temelj. Biti u mogućnosti nadgledati velike količine informacija i znanja i biti u mogućnosti izvući bit mi je bilo vrijedno. Bio sam u mogućnosti to iskoristiti, posebno kada sam postao menadžer i morao sam se upoznati s velikim količinama tkanine, različitim situacijama i mnogim vrstama kupaca.

Primjer utjecaja filozofije je da smo s konceptom digitalizacije počeli ukazivati na nešto šire od IT-a. To ukazuje na zajedničko razumijevanje da je IT više od tehnologije, a to je šira publika s kojom se govori.

„Konkretno, slijedila me filozofija jezika, koja je bila moja primarna filozofska domena. Za mene je to važan uvid da stvaramo smislene izjave i akcije radeći stvari na pravilan način. To je preduvjet za razumijevanje jedni drugih u danom kontekstu i postizanje onoga što ima smisla ili nema smisla, na primjer.”

Filozofsko promišljanje u doba digitalizacije

Filozofija kao vrijedan doprinos informacijskoj tehnologiji

Filozofija igra ključnu ulogu u promišljanju o tome kako bismo trebali i kako možemo koristiti tehnologiju, prema Hansenu. Objašnjava kako je filozofska refleksija o tome iz koje ljudske slike djelujemo, posebno u odnosu na umjetnu inteligenciju.

Filozofija također ima mnogo toga za doprinijeti u smislu informacijske tehnologije. Filozofska refleksija je, između ostalog, o tome kako bismo trebali i kako možemo koristiti tehnologiju? Što je, na primjer, ljudska slika od koje trenutno radimo? […] Puno govori o tome kako percipiramo sebe, a možda i koliko je ta percepcija ograničena.”

Kad je riječ o refleksivnim kompetencijama, Hansen naglašava važnost njihove upotrebe u odnosu na digitalne tehnologije i potiče kritičko razmišljanje, posebno u pogledu umjetne inteligencije i digitalne potrošnje djece.

„Kada općenito govorim o reflektirajućim kompetencijama, to je sposobnost koju svi imamo kao ljudska bića i trebala bi se primjenjivati u odnosu na fenomen digitalne tehnologije. Filozofija je dobro disciplinirana refleksivna akcija, gdje razmišljate o stvarima, kritički ih ispitujete bez davanja fiksnih i gotovih odgovora.

Refleksne kompetencije u digitalnom dobu

Važnost refleksivnih kompetencija u digitalnim tehnologijama

Hansen se zalaže za važnost korištenja reflektirajućih vještina u odnosu na digitalne tehnologije i potiče kritičko razmišljanje, posebno s obzirom na digitalnu potrošnju djece. Ističe da je refleksivan pristup svijetu zanemaren u odnosu na digitalni razvoj i poziva na njegovo uključivanje kako bi se stvorili prosvijetljeni građani u digitaliziranom društvu.

„Svi imamo takav refleksivan pristup svijetu u određenoj mjeri, ali mislim da smo ga tako zanemarili kako bismo ga uključili u cijeli digitalni prostor, način na koji se tehnologija koristi.”

Refleksne vještine zahtijevaju znanje o tome kako se tehnologija može koristiti. Hansen naglašava potrebu da se povežemo s načinom na koji iskorištavamo prednosti digitalne tehnologije te spominje potrebu za izgradnjom i održavanjem vještina korisnika i stvaratelja.

„Reflektirajuće kompetencije pretpostavljaju znanje o tome kako se tehnologija može upotrebljavati. Isto vrijedi i za ono što smo nazvali kreativnim vještinama. Kada učitavate slike, gradite internetske stranice ili pomažete u razvoju novih digitalnih rješenja u svojem radu, iskoristite digitalne kreativne vještine koje je također potrebno razviti i održavati.”

Prema Hansenu, tri vrste kompetencija, refleksivne, korisničke i stvaralačke kompetencije, nisu odvojene, ali njihova kombinacija nas čini prosvijetljenim građanima u digitalnom društvu.

„Tri vrste nadležnosti nisu odvojene. Upravo nas kombinacija triju vrsta kompetencija čini prosvijetljenim građanima u odnosu na digitalne tehnologije i digitalizirano društvo u kojem živimo.”

Vizija DSJC-a Danska i važni rezultati

Vodeći DSJC Danska: Vizije i rezultati

Hansen dijeli svoje razloge za vođenje danske koalicije u DSJC-u i ističe svoj dugogodišnji interes za digitalne kompetencije kao glavni razlog. Naglašava važnost jačanja digitalnih kompetencija svih građana na etičan, demokratski i human način kojim se stvara vrijednost.

Moj dugogodišnji interes za digitalne kompetencije glavni je razlog za to. Bio sam predsjednik Dansk IT-a, a kasnije sam pomogao osnovati DANSK IT Odbor za digitalne kompetencije, gdje sam postao predsjednik.”

Hansen vidi danske snage kao naciju u povijesnoj obrazovnoj tradiciji i želju za aktivnim i prosvijetljenim građanima. Međutim, ističe nedostatak povjerenja u javnost u donošenju odluka o digitalizaciji. Smatra da bi građani trebali biti bolje uključeni i saslušani u postupcima donošenja odluka.

Danska ima fantastične uvjete kao nacija. Imamo povijesnu tradiciju obrazovanja stanovništva, a na naš način organiziranja stvari pretpostavljamo da informirano stanovništvo mora i može sudjelovati u odlukama.

Hansen navodi tri važna rezultata rada DSJC-a Danske, uključujući okupljanje članova i dionika, vidljivost EU-a i oblikovanje pet fokus područja. Naglašava važnost tih rezultata za poboljšanje uporabe, iskorištavanja i integracije digitalizacije u Danskoj.

1. „Uspjelo je okupljanje vrlo širokog kruga članova i dionika koji imaju različite pristupe i kapacitete u tom području, što je vrlo pozitivno.”
2. „Uspjeli smo učiniti se vidljivima EU-u. To nam je omogućilo i vanjske kontakte u Europi. Gradimo odnose s nekim drugim koalicijama. Njime se nadahnjuje djelovanje na nacionalnoj i međudržavnoj razini.”
3. „Mi [DSJC Danska uredništvo] smo formulirali pet fokus područja za dansku koaliciju, za koju mislim da je pogodio vrlo dobro. Ako poduzmemo mjere u pet područja u Danskoj, ispunit ćemo neke preduvjete za mnogo bolje korištenje, iskorištavanje i integraciju digitalizacije.

Hansen također razmišlja o europskoj raspravi o danskom i skandinavskom pristupu stvarima. On ističe dansku povijesnu tradiciju obrazovanja

Klaus Kvorning Hansen predsjednik je Upravnog odbora DSJC-a Danske, kao i koalicijski član danske koalicije.