Previše dugotrajnih sastanaka koji ne vode do ničega, pripreme izvješća koja se ne čitaju i suvišnih postupaka i zapisa. Prepoznaješ li ga? Pseudo rad dolazi u različitim veličinama, a svakako i na vašem radnom mjestu. Ali kako ćemo ga se riješiti? Uostalom, postoji toliko „važnih” sastanaka na kalendaru i dva dijela na listi danas kao što je bilo jučer?

Dennis Nørmark, konzultant, predavač i autor bestselera: „Pseudo-work – kako smo dobili zauzet ne radeći ništa” i „Povratak na posao – kako se borimo protiv pseudo-rad u organizacijama”, nema sumnje: Provodimo previše vremena na ravnodušnim zadacima koji mogu zvučati važnim, ali kao što smo svjesni, zapravo ništa ne mijenjaju.

Posebno digitalizacija često stvara mnogo pseudo-radova, ravnodušnog i nedvojbenog dodatnog rada. Digitalizacija često postaje prilika da se nešto učini brže i pametnije, ali se zaboravljamo zapitati postoji li doista problem prije nego što stvorimo novo „rješenje” – a budući da govorimo o digitalizaciji kao o nečemu neizbježnom, moramo se uključiti u rad. Tada na kraju vidimo novo digitalno rješenje kao još jedno mjesto gdje moramo registrirati stvari koje smo učinili unaprijed, umjesto alata koji nam zapravo pomaže u radu, kaže Dennis Nørmark.

Možete se sastati s Dennisom Nørmarkom u OffDigu 6. rujna 2021., gdje preuzima najveću pozornicu koncertne dvorane u Velikoj dvorani kako bi podijelio svoja brojna stajališta o pseudo-radovima, IT-u i digitalizaciji. U knjizi „Povratak na posao – kako se borimo protiv pseudo-rada u organizacijama”, Dennis Nørmark posvetio je cijelo poglavlje kako izbjeći da IT postane pseudo-rad, tako da svakako postoje dobri savjeti koje treba slijediti. Prije toga, možete saznati više u članku, gdje Dennis Nørmark otkriva neke od svojih razmatranja i konačno dolazi do konkretnih dobrih savjeta o tome kako se riješiti ravnodušnih zadataka.

Pseudo rad daje frustriranim zaposlenicima
Pseudo rad je posao koji je izgubio dodir sa stvarnošću. To je rad koji na površini podsjeća na pravi rad i vrijedan je prepoznavanja, ali ne ostavlja ništa vrijedno ili korisno, ili poboljšava nešto posebno vrijedno pažnje. Znamo da za zaposlenika to stvara frustraciju i osjećaj bezvrijednosti, a ponekad i osjećaj igranja svojevrsnog kazališta kada ste na poslu. Jednostavno ste zauzeti zadacima koji zvuče važno, ali kojih ste dobro svjesni ne mijenja ništa.

Veliki tabu je podigao
Dennis Nørmark pronašao inspiraciju za knjigu „Pseudowork – kako smo dobili zauzet ništa” iz vlastitog radnog života. Počeo je doživljavati da ste ispunili vrijeme stvarima koje nisu bile bitne, ali da se nitko nije usudio stati na kraj, a onda ste samo nastavili.

„Kad smo ja i moj koautor počeli pitati ljude osjećaju li se na isti način, to je bilo kao da se podiže ogroman tabu. Konačno, ljudi su mogli govoriti o činjenici da zapravo često nisu znali zašto rade ono što rade ili što je vrijedno. Kad je knjiga izašla, prišlo nam je stotine ljudi koji su rekli da su učinili vrlo malo dok su bili na poslu. Možda su bili zauzeti, ali nije bilo važno s čime su bili zauzeti. Lako se može izostaviti.”

Za dobrobit građana ili naših?
U javnom sektoru mnogi smatraju da se od njih traži da rade stvari koje su vrlo malo povezane s temeljnim zadatkom. Smatrate da morate obavljati mnogo zadataka od kojih najviše koristi ima uprava, a tek sekundarno sami – a još rjeđe građani za koje ste stvarno morali raditi.

Primjer može biti da, kao liječnik, morate na nutricionistički zaslon i pad pacijenata samo zato što neki trebaju poboljšati neke brojeve u tom području, ali ni liječnik ni pacijent ne smatraju to posebno važnim. Pokrenuto je i mnogo više projekata nego što se može uspješno ostvariti i u kojima su profesionalni rezultati vrlo ograničeni. Zatim ste ponovno suočeni sa situacijama u kojima osoblje na prvoj liniji osjeća da gubi svoje vrijeme i umjesto toga mora raditi pravi posao kao takozvani „rad u sjeni” izvan radnog vremena.

Dobar savjet Dennisa Nørmarka: Razgovarajte konkretno i izbjegavajte sranja
Razmislite više o alatima nego o rješenjima, i približite se onima kojima je to potrebno. Na primjer, razvoj softvera je govorio vruće predugo, ali često ne završimo tamo, jer je IT također postao prestižni projekti koje menadžeri moraju odbaciti – a onda se ponovno odvija u mjehuru daleko od onih kojima je to zapravo potrebno.

Imajte kritički pogled na sve buzzwords koje mogu učiniti neki općinski direktor želi strojno učenje u općini, samo zato što je čuo da je to nova sorta.

Budite bolji u konkretnom govoru, izbjegavajte sranja i ne bojte se pitati glupo. Ako postoji nešto, posebno u hrabrom novom IT svijetu, ne razumijemo, ne bismo se trebali bojati tražiti odgovor koji zapravo možemo razumjeti. Digitalizaciju ne smijemo pretvoriti u crnu kutiju za odabrane – moramo jedni drugima pomagati u razumijevanju stvarnih potreba.

Pogledajte videozapis s prezentacije Dennisa Nørmarka na danskoj IT konferenciji OffDig 2021: Ako je digitalizacija odgovor, koje je pitanje? Dansk IT (your.dk)