Budućnost je vrijeme u kojem ćemo se susresti – osim s brojnim i raznim izazovima – i s beskonačnim brojem mogućnosti. Uz to, budućnost nije samo jedna. Budućnost se sastoji od više istodobno mogućih budućnosti. Budućnost nije ili-ili, budućnost je i-i-i. Stvarnost više nije samo jedna stvarnost, to je više međusobno isprepletnih stvarnosti. Ni mi više nismo samo jedna osoba – imamo jednu osobnost u stvarnom, fizičkom svijetu, nešto drukčiju osobnost na društvenim mrežama i na internetu, pa još nešto drukčiju u virtualnim stvarnostima u kojima želimo sudjelovati. Matrix i Metaverzum ilustracije su tih raznih stvarnosti.
Postajemo rasa kibernetičkih hibrida – današnja mlada generacija (naziva se generacijom alfa) prva je u ljudskoj povijsti koja živi u simbiozi, u međusobnom prožimanju, s tehnologijama. Foto: Komunikacijski laboratorij
Bez obzira o kakvim će promjenama biti riječ i u kojem području će se one događati, ekonomskom, tehnološkim i nekom drugom, sva ta područja biti će isprepletena naizgled suprotnim no komplementarnim elementima. Bit će to svijet – to već jest svijet – koji je istodobno opipljiv i neopiljiv, analogan i digitalan, biološki i tehnološki, a karakterizira ga i posve novi doživljaj vremena. Naime, sve se odvija bržim ritmom i u sve kraćim intervalima, vrijeme se sažima. Radno vrijeme se sažima, to jest, skraćuje (četverodnevni radni tjedan), radimo u više kraćih vremenskih intervala tijekom dana, pogotovo ako svoj posao radimo na daljinu od kuće kada radne obaveze izmjenjujemo s privatnim obavezama, sve što radimo – radimo u sve kraćim intervalima.
Mnogostrukost budućnosti, brisanje granica između (ili, boje rečeno, spajanje) analognog i digitalnog, biološkog i tehnološkog, opipljivog (fizičkog) i neopipljivog (umnog) utječe i na to kako i gdje učimo te na to što trebamo naučiti kako bismo se mogli nositi sa svijetom u kojem se sve isprepliće. Postajemo rasa kibernetičkih hibrida – današnja mlada generacija (naziva se generacijom alfa) prva je u ljudskoj povijsti koja živi u simbiozi, u međusobnom prožimanju, s tehnologijama. Od svih prethodnih generacija ta generacija razlikuje se i po puno većem stupnju spremnosti za poduzetništvo, višem stupnju društvene odgovornosti, većoj ekološkoj osviještenosti.
Kad je u pitanju što trebamo naučiti dobar primjer je umjetna inteligencija – moramo naučiti su-živjeti s tom tehnologijom, naučiti kako u simbiozi s njom možemo uvećati vlastitu inteligenciju i vlastitu ljudskost.
– sažetak je to predavanja Erice Orange – direktorice tvrtke The Future Hunters i jedne od 50 najboljih futurologinja na svijetu prema časopisu Forbes – održanog na ovogodišnjoj konferencji o budućnosti, Future Tense, u Zagrebu, jučer i danas, u Muzeju za suvremenu umjetnost.
Skup je, u dva dana, okupio oko 700 sudionika. Foto: Komunikacijski laboratorij
Future Tense je međunarodna B2B konferencija usmjerena prema sadržajima i trendovima koji će oblikovati budućnost rada i poslovanja. Ove godine okupila je sedam futurologa (to su: Alfons Karabuda, Anders Indset, Erica Orange, Gerd Leonhard, Joe-max Wakim, Nikolas Badminton i Sofie Hvitved) te niz domaćih stručnjaka koji su sudjelovali na posebnim predavanjima i okruglim stolovima na kojima se raspravljalo u budućnosti tehnologije, zdravstva, rada, edukacije, medija, odrižvog razvoja, vodstva, kulture, a raspravljalo se i o megatrendovima koji će oblikovati budućnost našeg svijeta. Skup je, u dva dana, okupio oko 700 sudionika. Konferencija Future Tense proizvod je agencije Komunikacijski laboratorij. Više pojedinosti.
