Kako svijet žuri prema sve digitaliziranijoj budućnosti, povećava se razlika između vještina koje zahtijevaju moderne industrije i onih koje posjeduje radna snaga. Taj fenomen, poznat kao jaz u digitalnim vještinama, ključan je izazov za poduzeća, obrazovne ustanove i vlade. Rješavanje tog problema zahtijeva ne samo preispitivanje tradicionalnih modela obrazovanja i osposobljavanja, već i kontroverzan pomak prema proaktivnom upravljanju kompetencijama usmjerenom na budućnost u Europi.

Razumijevanje nedostatka digitalnih vještina

Nedostatak digitalnih vještina odnosi se na nepovezanost između sposobnosti trenutačne radne snage i kompetencija potrebnih za uspjeh u digitalnom gospodarstvu. Tehnologije kao što su umjetna inteligencija (UI), lanac blokova i internet stvari (IoT) mijenjaju industrije i društva, stvarajući potražnju za novim vještinama koje nedostaju mnogim zaposlenicima, pa čak i liderima. 

Svjetski gospodarski forum (WEF) već je 2019. predvidio da će za 50 % zaposlenika biti potrebna promjena temeljnih kompetencija. Razne druge studije potvrdile su taj trend i još je dug put pred postizanjem cilja. Nažalost, također postaje sve očitije da postoji društveni jaz u pogledu razumijevanja digitalnih tehnologija. To nije samo problem za tržište rada, već je i društveno problematično. Međutim, nedostatak digitalnih vještina ne odnosi se samo na tehničko znanje i iskustvo. Obuhvaća širi raspon kompetencija, uključujući znatiželju, kreativnost, rješavanje problema ili analitičko i holističko razmišljanje. Ova višedimenzionalna priroda vještine čini ga prilično izazovnim za premošćivanje, zahtijevajući sveobuhvatne i napredne strategije.

Upravljanje kompetencijama usmjereno na budućnost

Upravljanje kompetencijama odnosi se na sustavan pristup prepoznavanju, razvoju i korištenju vještina i talenata sadašnjih i budućih zaposlenika.

„U kontekstu nedostatka digitalnih vještina, upravljanje kompetencijama mora se razvijati kako bi bilo usmjereno na budućnost i usmjereno ne samo na trenutačne potrebe, već i na predviđanje budućih trendova i zahtjeva.”

Jedna od kontroverznih, ali nužnih promjena u upravljanju kompetencijama jest davanje prednosti cjeloživotnom učenju.

„Tradicionalni obrazovni modeli, kojima se naglašava pojačano učenje na početku radnog vremena nakon kojeg slijedi karijera, sve su zastarjeliji”.

Umjesto toga, ključan je model kontinuiranog učenja koji podupiru i poslodavci i obrazovne ustanove. Poslodavci bi trebali nuditi redovite programe osposobljavanja, mikrokvalifikacije i mogućnosti za stručno usavršavanje, dok obrazovne ustanove trebaju integrirati fleksibilnije kurikulume koji se često ažuriraju.

Primjena umjetne inteligencije u upravljanju kompetencijama

Osim toga, primjena umjetne inteligencije u upravljanju kompetencijama može ponuditi personalizirana iskustva učenja prilagođena jedinstvenim potrebama svake osobe.

Te tehnologije mogu analizirati trenutne vještine pojedinca, predvidjeti buduće zahtjeve za vještinama i pružiti prilagođene putove obuke. Iako neki kritičari tvrde da bi to oslanjanje na umjetnu inteligenciju moglo dovesti do prekomjerne automatizacije i gubitka ljudskog dodira, koristi u pogledu učinkovitosti i preciznosti neosporne su.

Dovođenje svih na istu polazišnu točku

Potrebne su i višedimenzionalne mjere usavršavanja koje se odnose na sve zaposlenike u poduzećima kako bi ih se dovelo do zajedničkog polazišta i razumijevanja organizacije za učenje pri izradi programa za sprečavanje nedostatka vještina. Primjer takvih mjera su nagrađivani 3D Learning World for Digitalization iz BMW-a ili jedinstveni peer-to-peer digitalizacijski program usavršavanja Go Digital by Schaeffler. 

Kretanje naprijed

Kontroverza u rješavanju problema nedostatka digitalnih vještina često se vrti oko toga tko bi trebao snositi odgovornost za osposobljavanje i usavršavanje radne snage. S jedne strane, postoji snažan argument da bi poslodavci, koji imaju izravnu korist od kvalificirane radne snage, trebali znatno ulagati u razvoj zaposlenika. S druge strane, neki ističu da je uloga obrazovnih institucija i vlada osigurati da su građani spremni za zahtjeve modernog tržišta rada. Ili je pojedinac taj koji je odgovoran?

„Kako bi se učinkovito premostio jaz u digitalnim vještinama, potreban je višedimenzionalan i uključiv pristup.”

Javno-privatna partnerstva mogu imati ključnu ulogu u stvaranju snažnih ekosustava osposobljavanja koji koriste svim dionicima. Poduzeća moraju stalno ulagati u razvoj zaposlenika, obrazovne ustanove moraju revidirati zastarjele kurikulume, vlade bi trebale olakšati politike kojima se potiču cjeloživotno učenje i razvoj vještina. I da ne zaboravimo: posebno u Europi koja je vrlo formalno orijentirana, svatko od nas treba promijeniti način razmišljanja da se to ne radi s istaknutim stupnjevima, već da je odgovornost svih da nikada ne prestanu učiti.

Nadalje, naglasak ne bi trebao biti samo na tehničkim vještinama, već i na poticanju kulture prilagodljivosti i kontinuiranog učenja. Kako se tehnologija nastavlja razvijati, najvrjedniji zaposlenici bit će oni koji mogu brzo naučiti i primijeniti nove vještine.

Philipp V. Ramin, CEO, i40 – tvrtka za buduće vještine

Dr. Philipp V. Ramin je izvršni direktor tvrtke i40 – buduće tvrtke za vještine. i40 obučava više od 750.000 učenika u tvrtkama širom svijeta iz više od 14 industrija u više od 50 budućih vještina na 20 jezika i dobio je nagradu eLearning 2022 i 2023 i 2024 kao i nagradu “Top 10 korporativnih online tvrtki za obuku u Europi 2024” od američkog časopisa Manage HR. Osim što je izvršni direktor tvrtke i40.de, Philipp je član Nadzornog odbora BarthHaas Grupe, akademski direktor za Fachwirt u digitalizaciji na Frankfurt School of Finance and Management i predsjednik Nadzornog odbora Samhammer AG. Nadalje, Philipp Ramin urednik je i suautor priručnika Digital Competence Development i knjige Digital Competence and Future Skills – how companies prepare yourself for the digital future (Digitalne kompetencije i buduće vještine – kako se poduzeća pripremaju za digitalnu budućnost), koje su objavili Hanser Verlag i suvoditelj Digikompetenzova podcasta, koji se nalazi među 10 % najrasprostranjenijih podcasta u svijetu na platformi Spotify, te poziva tjedne goste iz Njemačke i inozemstva da raspravljaju o digitalnim vještinama, budućim vještinama, digitalnoj transformaciji, kibersigurnosti i održivosti.

O i40 – buduće vještine tvrtke

S više od 750.000 učenika u tvrtkama širom svijeta, više od 50 tema i sadržaja za učenje na 20 jezika, i40 – tvrtka za buduće vještine vodeći je međunarodni pružatelj budućih vještina i rješenja za učenje za digitalnu transformaciju, umjetnu inteligenciju, održivost, kibersigurnost, industriju 4.0 i proizvodnju X. U 2022. godini i40 je nagrađen prestižnim projektom godine eLearning Journal Award zajedno s Continentalom i ponovno 2023. osvojio projekt godine eLearning Award za 3D svijet učenja za digitalnu transformaciju BMW grupe. Zajedno s grupom Schaeffler, i40 je osvojio nagradu za e-učenje 2024. u kategoriji videozapisa. Američki časopis Manage HR dodijelio je 2024. nagradu I40 – budućem poduzeću za vještine 10 najboljih poduzeća za korporativno internetsko osposobljavanje u Europi 2024.

© Slika izrađena za platformu Digital Skills & Jobs Platform ⁇ Autorska prava: i40 buduće vještine tvrtke