Jedna od najboljih dostupnih definicija pametnog grada potječe s web-mjesta Europske komisije na kojem se navodi da je „pametni grad mjesto na kojem tradicionalne mreže i usluge postaju učinkovitije upotrebom digitalnih rješenja u korist svojih stanovnika i poduzeća. Pametan grad nadilazi upotrebu digitalnih tehnologija” (Europskakomisija, 2024.a). 

Slučaj (i potreba) za pametne gradove

Izvorno, transformacija pametnog grada bila je usmjerena na uvođenje novih digitalnih sustava za automatizaciju gradskih funkcija. Upravljanje prometom, prikupljanje otpada, javna rasvjeta, javna sigurnost, upravljanje zgradama uobičajeni su primjeri koji poboljšavaju učinkovitost i optimiziraju korištenje resursa unutar grada. Vrlo brzo postalo je očito da je ta transformacija višedimenzionalna i utječe na sve aspekte našeg svakodnevnog života (Giffinger, 2007.). Očito je da je gradovima za učinkovitu potporu toj masovnoj transformaciji bila potrebna kvalificirana radna snaga sposobna upravljati tim naprednim sustavima i održavati ih. Razlozi na kojima se temelji taj argument prilično su jasni, a glavni aspekti detaljni. 

Pouzdanost i učinkovitost

Budući da je grad glavni subjekt odgovoran za svoje građane, pouzdanost i učinkovitost trebale bi biti okosnice svih njegovih operacija. Uloga upravljanja gradovima trebala bi biti postavljanje strateških ciljeva, nadgledanje provedbe pametnih tehnologija i praćenje njihove učinkovite uspješnosti. Vodstvo je još jedan ključ vještina za upravljanje gradovima, koji su odgovorni za postavljanje strategije i plana za uspjeh i praćenje, a ne samo praćenje tehnoloških trendova ili nasumičnu kupnju tehnologije i digitalnih rješenja. Preuzimanjem vodstva gradovi mogu osigurati da se njihove inicijative za pametne gradove usklade s jedinstvenim potrebama i prioritetima njihovih zajednica, a ne samo da ih pokreću vanjski dobavljači ili prolazni tehnološki trendovi. Ovaj proaktivni stav omogućuje gradovima da zadrže kontrolu nad svojim strateškim smjerom, zadrže odgovornost prema svojim stanovnicima i potiču održivije i prilagodljivije urbano okruženje.

Otpornost

Koncept otpornosti pojavljuje se kao temelj u razvoju pametnih gradova.  Njime se urbanim okruženjima omogućuje da izdrže šokove i stresove te da se oporave od njih, uključujući prirodne katastrofe, pandemije, povrede privatnosti i sigurnosti te razne tehnološke poremećaje. Današnji pametni gradovi trebali bi uključiti aspekte otpornosti u svoj dizajn i rad integriranjem različitih tehnologija, uključujući sustave ranog upozoravanja; poboljšanje odgovora na katastrofe i oporavka te osiguravanje kontinuiteta ključnih usluga. Osim toga, gradovi bi se trebali usredotočiti na izgradnju snažne infrastrukture, provedbu strategija prilagodljivog planiranja i promicanje angažmana zajednice kako bi ojačali svoju sposobnost da se odupru izazovima i oporave od njih (Ramirez, 2020.). Prihvaćanjem otpornosti gradovi mogu očuvati dobrobit svojih građana, zaštititi ključne resurse i održati svoju funkcionalnost s obzirom na nesigurnosti i poremećaje (UN-Habitat, 2019.).

Klimatske promjene

Klimatske promjene i uništavanje okoliša egzistencijalna su prijetnja Europskoj uniji i svijetu (Europskakomisija, 2024.b). Stoga je zelena tranzicija temeljni zahtjev za sve gradove koji se bore za stvaranje održivih i ekološki prihvatljivih urbanih ekosustava. Gradovi bi trebali usvojiti rješenja za čistu energiju i učinkovitu upotrebu resursa, provesti načela kružnog gospodarstva, smanjiti emisije ugljika, ublažiti učinke klimatskih promjena i promicati dugoročnu okolišnu održivost. Konvergencija kružnih gospodarstava i održivih pametnih gradova pojavila se kao uvjerljivo rješenje, što je dovelo do revolucionarnog okvira koji obećava oblikovanje života u gradovima (Santibanez, 2023.). Ta promjena uključuje primjenu obnovljivih izvora energije, energetski učinkovitih tehnologija i održivih praksi u različitim sektorima, uključujući promet, gospodarenje otpadom i urbanističko planiranje. Sasvim je jasno da zelena tranzicija gradova ne samo da doprinosi globalnim klimatskim ciljevima, već i poboljšava kvalitetu života građana boljom kvalitetom zraka, smanjenjem onečišćenja bukom i zdravijim životnim okruženjima (Europskakomisija, 2020.).

Digitalna pismenost

Budući da se pametni gradovi u velikoj mjeri oslanjaju na tehnologiju i podatke, digitalna pismenost ključna je za građane, zaposlenike i gradske službenike. Programi obrazovanja i osposobljavanja mogu pomoći ljudima da nauče upotrebljavati digitalne alate, tumačiti podatke i donositi utemeljene odluke na činjeničnim podacima (UN-Habitat, 2022.).

Održivi život 

Pametni gradovi moraju ulagati u održive životne prakse kao što su energetski učinkovite zgrade, obnovljiva energija i niskougljični prijevoz. Obrazovni programi mogu podići svijest i pružiti praktične smjernice o tome kako smanjiti ugljični otisak i očuvati prirodne resurse (Svjetska banka, n.d.).

Građanski angažman

Pametni gradovi zahtijevaju aktivno sudjelovanje svojih građana kako bi bili uspješni. Obrazovni programi mogu pomoći građanima da nauče kako surađivati s gradskim dužnosnicima, sudjelovati na javnim forumima i zagovarati njihove potrebe i brige (Remr, 2023.).

Poduzetništvo i inovacije

Pametni gradovi često su središta inovacija i poduzetništva. Obrazovni programi mogu pomoći u razvoju vještina potrebnih za pokretanje i rast novoosnovanih poduzeća te osigurati resurse za potporu inovacijama u područjima kao što su pametna infrastruktura, gradska mobilnost i javne usluge.

Kritika „društva koje se temelji na softveru”

Prekidi u gradskim sustavima mogu imati po život opasne posljedice, od poremećaja u hitnim službama do kaskadnih kvarova u elektroenergetskim mrežama. Čak i bez takvih ekstremnih scenarija kvarovi sustava mogu oslabjeti gospodarsku aktivnost jer se poduzeća u velikoj mjeri oslanjaju na digitalnu infrastrukturu. Popravak tih pogrešaka može biti nevjerojatno skup, a politički učinak poremećaja u radu grada može biti znatan (Fitsilis, 2022.). 

Zbog tih raznolikih i brojnih zahtjeva Europska komisija podupire razne inicijative za promicanje razvoja pametnih, zelenih i otpornih gradova. Te inicijative uključuju Tržište pametnih gradova, koje promiče inovativna rješenja; izazov za inteligentne gradove, u kojem se zalaže za razvoj lokalnih zelenih planova; Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju, koji je usmjeren na djelovanje u području klime; Sporazum zelenih gradova za promicanje okolišne održivosti; Europska urbana inicijativa, kojom se olakšava primjena inovativnih tehnoloških rješenja u gradovima i razmjena dobrih praksi. Te su inicijative samo nekoliko primjera koji jasno pokazuju naglasak koji društvo i instrumenti EU-a stavljaju na urbani razvoj.
Stoga bi se za upravljanje navedenim ambicioznim ciljevima gradsko osoblje trebalo obrazovati novim i specijaliziranim znanjima, kompetencijama i vještinama. Tradicionalne uloge na radnim mjestima postupno se poboljšavaju i pojavljuju se nova zanimanja kako bi se zadovoljili novi zahtjevi pametnih gradova.  Pravilna upotreba tehnologije i prisutnost osoblja s odgovarajućim stručnim znanjem ključni su za učinkovito rješavanje tih izazova i osiguravanje dugoročne održivosti i otpornosti gradova (Tsoutsa, 2022.). Bez kvalificirane i obrazovane radne snage ostvarivanje punog potencijala pametnih gradova postaje izazov.

Profili radnih mjesta gradova u nastajanju

Mnogo je istraživanja otišlo u predviđanje kako bi mogli izgledati novi profili radnih mjesta koji će biti potrebni našim budućim gradovima. U nedavnoj istraživačkoj studiji analizirao sam i buduće nove profile radnih mjesta koji će sve više biti potrebni u gradovima sutrašnjice, utvrđujući njihove glavne značajke (Fitsiliset al. 2023.) Ovo istraživanje identificira ključne karakteristike tih uloga, glavne zadatke koji su uključeni i naglašava njihovu važnost u upravljanju tehnološkim, ekološkim i društvenim aspektima pametnih gradova.  Slične studije Cedefopa (2022.), OECD-a (2022.) i JRC-a (2019.) naglašavaju potrebu za vještinama iz različitih disciplina kao što su zelena tehnologija, analiza podataka, socijalna inteligencija i kibersigurnost.
Primijenjena metodologija istraživanja temeljila se na konstruktivističkom pristupu, prepoznajući novonastalu prirodu znanja u kontekstu razvoja pametnih gradova. Njime su obuhvaćena i praktična iskustva iz povezanih projekata (npr. SmartDevOps, CRISIS i OpenDCO) koja su poslužila kao temelj za utvrđivanje i potvrđivanje inovativnih profila radnih mjesta i kurikuluma posebno prilagođenih pametnim gradovima. Početna kompilacija profila radnih mjesta bila je znatno utemeljena na rezultatima i uvidima prikupljenima iz tih projekata, koji su zatim obogaćeni i potvrđeni selektivnim pregledom narativne literature s naglaskom na postojećim akademskim publikacijama i publikacijama iz industrije.

Kako bi se povećala vjerodostojnost tih profila, unakrsno su se upućivali na njih i oni su potvrđeni s pomoću baze podataka o kvalifikacijama i zanimanjima u području europskih vještina (ESCO). Tim ključnim korakom osigurano je da su razvijeni profili radnih mjesta usklađeni s utvrđenim europskim standardima i klasifikacijama, čime je omogućen višedimenzionalni pregled svakog profila radnog mjesta, uključujući posebne vještine, kompetencije i kvalifikacije. Konačni rezultat omogućuje dobro razumijevanje svakog profila, a povezan je s potrebama zapošljavanja i profesionalnog razvoja.

Ključna područja i profili zanimanja

U dinamičnom i promjenjivom okruženju urbanog razvoja koncept pametnog, zelenog i otpornog grada dobio je iznimnu važnost. Kako gradovi diljem svijeta nastoje postati održiviji, tehnološki napredniji i prilagodljiviji različitim izazovima, potreba za sveobuhvatnim pristupom urbanističkom planiranju i upravljanju postaje sve očitija. Taj pristup ne obuhvaća samo integraciju digitalnih tehnologija i zelenih inicijativa, već uključuje i razvoj strategija otpornosti kako bi se odgovorilo na okolišne, socijalne i gospodarske izazove. Ti se profili razvrstavaju u različite kategorije:

1.    Profili zanimanja u području upravljanja: Uloge koje uključuju strateško planiranje, inovacije i opću koordinaciju inicijativa za pametne gradove.
2.    Tehnološki profili zanimanja: Specijalizirane uloge usmjerene na provedbu i upravljanje tehnološkim rješenjima u urbanim okruženjima.
3.    Profili zanimanjau području otpornosti: Položaji posvećeni pripremi i jačanju gradova protiv različitih rizika i izvanrednih situacija.
4.    Zeleni profili zanimanja: Zanimanja su bila usmjerena na okolišnu održivost, promicanje zelene infrastrukture i praksi.
5.    Tehnički operativni profili zanimanja: Uloge tehničkog stručnog znanja ključne za operativne aspekte infrastrukture i usluga pametnih gradova.

U sljedećim odjeljcima predstavljamo tri kategorije novih inovativnih profila zanimanja. Naravno, sljedeći popis nije ni iscrpan ni jednostavan jer se definicije i potrebe često dinamički isprepliću. 

Upravljanje profilima zanimanja

U gradovima koji se brzo mijenjaju učinkovito upravljanje ključno je za iskorištavanje tehnološkog napretka i osiguravanje održivog urbanog razvoja. Ključne upravljačke uloge osmišljene su tako da predvode inovacije, jačaju otpornost, jačaju građanski angažman i potiču kulturnu uključivost.  Konkretnije:

► Glavni službenik za inovacije predvodi integraciju digitalnih tehnologija u općini, potičući inovacije strateškim planiranjem i donošenjem odluka na temelju podataka. Ta je uloga ključna u nadzoru tehnološke integracije, upravljanju projektima digitalne transformacije i osiguravanju usklađenosti inovacija sa širim strateškim ciljevima grada.
► Službenik za otpornost pametnih gradova ključan je za izgradnju kapaciteta grada da se odupre raznim izazovima i oporavi od njih, uključujući prirodne katastrofe i tehnološke poremećaje. Ta uloga uključuje provedbu procjena rizika, razvoj, provedbu i koordinaciju planova za hitne slučajeve, suradnju sa zajednicom i jačanje opće otpornosti putem strateških gradskih inicijativa.
► Građanski tehnolog razvija i provodi projekte civilne tehnologije kako bi se poboljšao angažman javnosti i pružanje usluga. Ta je uloga usmjerena na osmišljavanje inovativnih tehnoloških rješenja, osiguravanje digitalne jednakosti i upravljanje projektima kojima se olakšava bolja interakcija između građana i općinskih službi, čime se povećava opće građansko sudjelovanje.
► Multikulturalni moderator upravlja multikulturalnim i društvenim razlikama unutar grada, promičući međukulturno razumijevanje i raznolikost. Ta uloga uključuje koordinaciju programa zajednice, olakšavanje dijaloga i osiguravanje da kulturne politike budu uključive i da odgovaraju na različite potrebe svih stanovnika, čime se potiče kohezivno urbano okruženje.

Profili tehnološkog rada

Napredak pametnih gradova uvelike se oslanja na specijalizirana tehnološka rješenja kojima se automatiziraju radni postupci gradova, iskorištavaju podaci, razvijaju inteligentni sustavi te osigurava sigurnost i učinkovitost gradske infrastrukture. Te su uloge ključne za digitalnu transformaciju gradskog poslovanja i poboljšanje kvalitete života građana.

► Analitičar podataka o pametnim gradovima ima ključnu ulogu u analizi urbanih podataka radi oblikovanja politika i donošenja odluka. Tim se položajem upravlja stvaranjem gradskog podatkovnog prostora te prikupljanjem i analizom podataka. Nadalje, preporučuje politike i prakse za optimizaciju urbanih sustava kako bi se poboljšale ključne funkcije kao što su prijevoz i javno zdravlje.
► AI & Machine Learning Scientist razvija sofisticirane modele umjetne inteligencije i strojnog učenja za analizu podataka i donošenje odluka povezanih s radom pametnog grada. Ta je uloga usmjerena na razvoj modela, tumačenje podataka i provedbu rješenja umjetne inteligencije za poboljšanje upravljanja gradovima.
► Digital Twin Expert upravlja integracijom gradskih podataka iz više izvora za analizu i donošenje odluka u stvarnom vremenu. Fokusirajući se na integraciju podataka, modeliranje sustava i analitiku u stvarnom vremenu, ova uloga omogućuje gradskim dužnosnicima da simuliraju i analiziraju urbana okruženja, poboljšavajući planiranje i operativnu učinkovitost.
► Upravitelj kibernetičke sigurnosti nadgleda inicijative za kibernetičku sigurnost kako bi zaštitio digitalnu infrastrukturu grada. Ta uloga uključuje planiranje strategija za kibersigurnost, mreže za praćenje i ublažavanje prijetnji kako bi se osigurala sigurnost i otpornost urbanih sustava.
► Dizajner/developer proširene stvarnosti stvara iskustva proširene stvarnosti za urbane aplikacije kao što su turizam, obrazovanje itd. Ova uloga uključuje dizajniranje sadržaja proširene stvarnosti, razvoj aplikacija i razvoj inovativnih i optimiziranih korisničkih iskustava, doprinos kulturnoj i obrazovnoj ponudi grada itd.
► Inženjer pametne mreže dizajnira i održava infrastrukturu za distribuciju energije u pametnim gradovima. Ova pozicija usredotočuje se na projektiranje energetskog sustava, održavanje infrastrukture i optimizaciju sustava, osiguravajući učinkovito i održivo upravljanje energijom. Nadalje, ta uloga uključuje planiranje postaja za punjenje električnih vozila.
► Autonomni operater vozila / tehničar nadzire i kontrolira autonomna vozila, obavljajući između ostalog održavanje i popravke. Ta uloga uključuje rad vozila, rješavanje problema u sustavu i dijagnostiku, čime se doprinosi napretku pametnih rješenja za gradsku mobilnost.

Profili pametnog planiranja gradova i održivosti

Profili pametnog gradskog planiranja i održivosti obuhvaćaju uloge koje su usmjerene na strateški urbani razvoj, poboljšanje mobilnosti, upravljanje infrastrukturom i promicanje okolišne održivosti. Te su uloge ključne kako bi se osiguralo da pametni gradovi budu dobro planirani, učinkoviti i ekološki osviješteni.

► Upravitelj digitalne transformacije osmišljava i provodi inicijative pametnih gradova kao što su pametni prometni sustavi i javne Wi-Fi mreže. Ta uloga nadzire digitalnu transformaciju općine, integrirajući urbanističko planiranje s digitalnim strategijama i upravljanjem projektima.
► Upravitelj platforme za mobilnost razvija strategije za poboljšanje gradske mobilnosti. To uključuje provedbu programa dijeljenja bicikala i inteligentnih prometnih sustava te potporu upravljanju prometom u stvarnom vremenu u različitim vrstama prijevoza.
► Upravitelj prometa sustava bespilotnih zrakoplova podržava razvoj urbanih tehnologija bespilotnih letjelica za isporuku, održavanje i usluge praćenja. Tom se ulogom osigurava sigurnost i regulatorna usklađenost operacija bespilotnih letjelica u urbanom okruženju.
► Općinski upravitelj širokopojasnog pristupa osmišljava i provodi općinske širokopojasne mreže, s posebnim naglaskom na nedovoljno pokrivena područja. Ta uloga uključuje oblikovanje mreže, provedbu projekata i angažman dionika kako bi se osigurala široka povezivost.
► Upravitelj pametnih objekata nadgleda energetski učinkovite i tehnološki napredne zgrade. Ova uloga integrira pametne sustave kao što su rasvjeta i HVAC, optimizirajući upravljanje zgradama za energetsku učinkovitost i održivost.
► Specijalist za zelenu infrastrukturu osmišljava i provodi projekte zelene infrastrukture kako bi promicao urbanu održivost i otpornost. Ta uloga uključuje ekološki dizajn, koordinaciju projekata i sudjelovanje dionika, čime se osigurava ekološki prihvatljiv urbani razvoj.
► Upravitelj kružnog gospodarstva razvija strategije za promicanje kružnog gospodarstva, s naglaskom na održivi razvoj gradova. Ta uloga uključuje razvoj strategije, provedbu projekta i suradnju s dionicima kako bi se otpad sveo na najmanju moguću mjeru i promicala ponovna upotreba resursa.
► Specijalist za klimatske promjene razvija i provodi strategije za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima. Ta uloga uključuje razvoj klimatske politike, provedbu projekata i sudjelovanje dionika u rješavanju učinaka klimatskih promjena na urbani okoliš.
► Stručnjak za zaštitu okoliša osigurava zaštitu okoliša s naglaskom na bioraznolikost i kvalitetu života. Ta uloga uključuje razvoj politika zaštite okoliša, provedbu projekata i suradnju sa zajednicama radi promicanja i zaštite urbane bioraznolikosti.
► Upravitelj lokalne energetske zajednice podupire stvaranje i upravljanje lokalnim zajednicama obnovljive energije. Ta je uloga usmjerena na dizajn zajednice, upravljanje sustavom obnovljive energije i suradnju dionika te poticanje održivih energetskih praksi.

Zaključci

Iako predviđanja predstavljena u prethodnom odjeljku upućuju na potrebne buduće profile zanimanja, očito je da pojava brojnih novih zanimanja ukazuje na transformativnu promjenu u urbanom okruženju radne snage. Nadalje, ukazuje na to da je ova promjena revolucionarnija od evolucijske. Stručnjaci u ovom novom dobu gradova morat će se nositi s različitim izazovima s jednako raznolikim skupovima vještina, prilagođavajući se brzom tempu tehnoloških i ekoloških promjena.

Ključni je uvid dinamična priroda zahtjeva za vještinama u pametnim gradovima. Stalni razvoj tehnološkog i urbanog konteksta zahtijeva usporedni razvoj vještina radne snage. Ta dinamika zahtijeva predanost kontinuiranom učenju, prekvalifikaciji i prilagodbi, čime se osigurava da razina znanja gradskih stručnjaka ostane aktualna kako bi se zadovoljili zahtjevi okruženja koje se stalno mijenja. Složenost ovog pothvata povećava činjenica da sva ta tehnologija mijenja način interakcije ljudi i općenito, način na koji je društvo strukturirano i stoga nas stavlja pred važne etičke i egzistencijalne izazove koji se moraju rješavati paralelno. 
Konačno, željeli bismo naglasiti globalnu konkurenciju za kvalificirane stručnjake u sektoru pametnih gradova, pobijedivši u ratu talenata. Kako općine globalno napreduju prema inteligentnijim urbanim okvirima, konkurencija za privlačenje i zadržavanje kvalificiranih stručnjaka eskalira. Time se naglašava važnost strateških pristupa razvoju i stjecanju talenata, zbog čega je ključno da gradovi ulažu u programe obrazovanja i osposobljavanja kojima se mogu osigurati potrebne vještine.

Ukratko, dok se krećemo putem pametnog urbanog razvoja, postaje sve očitije da uspjeh ovisi o uzgoju kvalificirane, fleksibilne i interdisciplinarne radne snage. Budućnost pametnih gradova ne leži samo u tehnološkom napretku, već i u holističkom pristupu urbanom razvoju koji integrira društvene, ekološke i gospodarske aspekte. Taj pristup mora se temeljiti na radnoj snazi opremljenoj za suočavanje s tim višedimenzionalnim izazovima, čime se osigurava da pametni gradovi mogu ispuniti svoje obećanje o poboljšanom životu u gradovima za buduće generacije.

O autoru

Profesor Panos Fitsilis redoviti je profesor na Odsjeku za poslovno upravljanje Sveučilišta u Tesaliji u Grčkoj. Ima veliko iskustvo u upravljanju projektima s razvojem i implementacijom velikih IT sustava i veliko iskustvo u upravljanju na različitim višim rukovodećim položajima. Njegovi istraživački interesi uključuju pametne gradove, pametne tvornice (industrija 4.0), poslovne informacijske sustave, obrazovne tehnologije, kompetencije i razvoj vještina za 21. stoljeće itd. Autor je brojnih knjiga, uključujući Smart Cities Body of Knowledge.