Švedsko predsjedništvo Vijeća Europske unije i Europska komisija organizirali su 15. i 16. lipnja u Stockholmu izdanje Digitalne skupštine 2023. na temu digitalne, otvorene i sigurne Europe.

U okviru programa dvodnevnog događanja Odjel Europske komisije GU CNECT, Interaktivne tehnologije, Digital za kulturu i obrazovanje, u suradnji s Platformom za digitalne vještine i radna mjesta organizirao je sjednicu na temu „Ubrzavanje naprednih digitalnih vještina u europskim MSP-ovima”.

Rasprava je bila usmjerena na to kako možemo ubrzati usavršavanje radne snage i upravljanja u malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima) s naprednim digitalnim vještinama koje su im potrebne za inovacije i rast na vrlo uspješan i održiv način.

Anne Bajart iz Europske komisije otvorila je raspravu i postavila okvir za raspravu sljedećih govornika na temelju praktičnih primjera i dobrih praksi iz cijele Europe.

U videozapisu iz Ukrajine sudjelovala je Anastasia Bondar, zamjenica ukrajinske ministrice za digitalni razvoj, digitalnu transformaciju i digitalizaciju, koja je predstavila inicijativu „ Spasimo ukrajinske spomenike” (SUM), čiji je cilj bio očuvati ukrajinsku kulturnu baštinu i spomenike od uništenja rata digitalizacijom.

Ana Andrjc, koja predstavlja švedsku nacionalnu koaliciju za digitalne vještine i radna mjesta, zatim je predstavila švedsku koalicijsku mrežu i istaknula nedostatak vještina u području IKT-a u Švedskoj: Potrebno je 70.000 stručnjaka kako bi se u potpunosti podržao rast lokalne industrije. Ana je predstavila tekuću kampanju za privlačenje i osposobljavanje novih talenata u području IKT-a: „Addera tech” („Dodaj tech”) ima za cilj savjetovati, inspirirati i osposobiti buduće digitalne stručnjake za popunjavanje nedostatka vještina u Švedskoj.

U središtu sjednice bila je panel rasprava, koju je moderirao Vitis Faure Tilgaard iz Europske komisije, s panelom govornika na visokoj razini iz industrijskog sektora, akademskog svijeta i digitalnoinovacijskih centara.

Antonio Grasso, direktor za politiku u Savezu za digitalne MSP-ove, iznio je perspektivu industrije, ističući raznolikost MSP-ova i raznolikost sektora, u kojima su neki već digitalizirani, dok su drugi tek na početku svojeg putovanja u digitalizaciju. U takvoj situaciji ključna je uloga onog dijela industrije koji je već digitaliziran u poticanju razvoja vještina svih industrijskih ekosustava. Antonio je također istaknuo potrebu za „osnovnim digitalnim vještinama koje međusobno kontaminiraju sve industrijske ekosustave”.

Horacio González-Vélez zastupao je akademsko i istraživačko stajalište. Gonzalo je voditelj Centra za kompetencije u oblaku pri Nacionalnom koledžu Irske, a predstavljao je i stajalište nedavno pokrenutog diplomskog studija Digital4Business, koji je posebno usmjeren na usavršavanje radne snage. Njegov recept za smanjenje nedostatka digitalnih vještina u Europi usmjeren je na obrazovanje, ali prije svega na pristup obrazovanju. Istaknuo je potrebu za pravim programima za potporu sadašnjoj i budućoj radnoj snazi, navodeći MSc program Digital4Business kao konkretan primjer osposobljavanja razvijenog s malim i srednjim poduzećima i za njih.

Glavna tema rasprave bila je stajalište dvaju govornika iz digitalnoinovacijskih centara: AIGA Irmeja, izvršna direktorica Centra za digitalne inovacije IT klastera Latvije, i Irina Toma, koordinatorica Centra za digitalne inovacije FIT-a u Rumunjskoj.  U središtu rasprave bila je potreba za aktiviranjem sinergija i stvaranjem usklađenog ekosustava, pri čemu je istaknuto kako su najbolje prakse u usavršavanju MSP-ova bili oni koji su aktivirali više dionika, uz izravno uključivanje ciljane javnosti, poduzetnika i njihovih timova.