Europska unija uspješno je zaključila pregovore o prvom zakonu posvećenom umjetnoj inteligenciji, poznatom kao akt o umjetnoj inteligenciji. Cilj je ovog zakonodavnog okvira osigurati sigurnost i etičku uporabu sustava umjetne inteligencije uz istodobno poštovanje temeljnih prava i vrijednosti EU-a. Dogovorom postignutim nakon opsežnih rasprava između Vijeća i Europskog parlamenta EU se smatra globalnim predvodnikom u uredbi o umjetnoj inteligenciji, čime se postavlja presedan za druge jurisdikcije.

Zašto je riječ o prijedlogu zakona o umjetnoj inteligenciji?

Umjetna inteligencija, iako nije nova, doživjela je transformativni napredak potaknut povećanom računalnom snagom, obilnim podacima i najsuvremenijim softverom. Njegova integracija u svakodnevni život vidljiva je u aplikacijama kao što su virtualna pomoć, medicinske dijagnoze, automatizirani prijevodi, navigacijski alati, kontrola kvalitete proizvodnje i predviđanje prirodnih katastrofa. 

Višestruki učinak umjetne inteligencije obuhvaća poticanje inovacija, učinkovitosti, održivosti i konkurentnosti u gospodarstvu. Istovremeno, ima ključnu ulogu u poboljšanju sigurnosti, obrazovanja i zdravstvene skrbi, doprinoseći globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. Uvažavajući dvojnu prirodu umjetne inteligencije, EU zagovara njezin razvoj i naglašava važnost etičkih i antropocentričnih praksi za ublažavanje potencijalnih rizika.

Ključne točke Akta EU-a o umjetnoj inteligenciji

Aktom o umjetnoj inteligenciji UI sustavi razvrstavaju se u četiri razine rizika, uz odgovarajuća pravila i obveze. Što je veći rizik povezan s primjenom umjetne inteligencije, to su propisi stroži.

• Nema rizika ili minimalnih rizika: Većina UI sustava, koji predstavljaju minimalne ili nikakve rizike, neće se suočiti s propisima, čime se omogućuje njihova daljnja uporaba.
• Ograničeni rizici: UI sustavi s ograničenim rizicima bit će podložni obvezama transparentnosti, kao što je otkrivanje da je njihov sadržaj generiran umjetnom inteligencijom.
• Visoki rizici: Visokorizični UI sustavi bit će odobreni s posebnim zahtjevima i obvezama za pristup tržištu.
• Neprihvatljivi rizici: Određene primjene umjetne inteligencije, uključujući kognitivnu manipulaciju ponašanja, prediktivno policijsko djelovanje, prepoznavanje emocija na radnim mjestima i obrazovnim ustanovama te društveno ocjenjivanje, smatraju se neprihvatljivima i bit će zabranjene u EU-u. Prepoznavanje lica za daljinsku biometrijsku identifikaciju također će biti zabranjeno uz ograničene iznimke

umjetna inteligencija ne samo da naglašava upravljanje temeljnim pravima i njihovu provedbu, već i promiče ulaganja i inovacije u području umjetne inteligencije u EU-u. Uključene su odredbe za potporu inovacijama u području umjetne inteligencije i usklađivanje s drugim inicijativama kao što je koordinirani plan EU-a o umjetnoj inteligenciji.

Kronologija razvoja Zakona o umjetnoj inteligenciji

Listopad 2020.: Europsko vijeće raspravlja o digitalnoj tranziciji i poziva na povećanje ulaganja u istraživanja u području umjetne inteligencije.

Travanj 2021.: Europska komisija predlaže akt o umjetnoj inteligenciji kako bi se uskladila pravila i povećalo povjerenje u umjetnu inteligenciju.

6. prosinca 2022.: Vijeće donijelo stajalište o novim pravilima za umjetnu inteligenciju, naglašavajući važnost sigurne i zakonite umjetne inteligencije.

9. prosinca 2023.: Pregovarači Vijeća i Parlamenta postigli su privremeni dogovor o aktu o umjetnoj inteligenciji nakon maratonskih pregovora.

Globalni učinak

Aktom EU-a o umjetnoj inteligenciji trebao bi se uspostaviti globalni standard za regulaciju umjetne inteligencije, sličan Općoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR) za privatnost podataka. Rješavanjem etičkih i sigurnosnih pitanja povezanih s umjetnom inteligencijom EU nastoji predvoditi oblikovanje odgovornog i pouzdanog globalnog okruženja umjetne inteligencije. Taj povijesni sporazum predstavlja značajan korak prema osiguravanju usklađenosti tehnologija umjetne inteligencije s ljudskim vrijednostima i temeljnim pravima te pozitivnog doprinosa društvu.