Industriji računalnih igara ne trebaju velika ulaganja, već ljudi s mnogo znanja koji uložena sredstva mogu vratiti u nekoliko godina i mala pomoć države smanjenjem poreznih opterećenja jer Hrvatska može biti konkurentna u industriji računalnih igara – zaključci su konferencije „Računalne igre – pokretač ekonomskog rasta“ održane u organizaciji HGK, inicijaitve „eSkills for Jobs“ i Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara.
Industrija računalnih igara jedna je od najbrže rastućih industrija, i globalno, i u Hrvatskoj. Izniman uspjeh poslovanja pokazuje statistika. Prema analizi Ivane Rašić Bakarić s Ekonomskog instituta, IT kreativci u 2015. su godini zapošljavali 30% više zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu, ostvarili prihod od 37 milijuna kuna, od čega je 87% činio izvoz te bruto dobit od 16 milijuna kuna.
Najveće prepreke ovoj industriji u Hrvatskoj jesu poteškoće u izvoru financiranja, dvostruko oporezivanje, visoka cijena rada, nedostatak olakšica i poticaja, nepostojanje odgovarajućih obrazovnih programa i nedostatak kvalitetnog obrazovnoga kadra.
Ante Vrdelja, tajnik hrvatskog klastera proizvođača računalnih igara
„Svjesni smo vaših problema i zbog toga ćemo u dogovoru s našim Udruženjem napraviti prijedlog prema Vladi RH s jasnim smjernicama kako pomoći sektoru informacijskih tehnologija, a samim time i industriji računalnih igara, na dobrobit hrvatskoga gospodarstva i društva u cjelini“, istaknuo je potpredsjednik Josip Zaher HGK za turizam, trgovinu i financije. „Preporuka predsjednice Grabar-Kitarović Vladi bit će rasterećenje cijene rada, ali promjena odredbe u Zakonu u radu kako bismo definirali home office što će olakšati poslovanje u industriji računalnih igara“, kaže Mladen Fogec, predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj i član Vijeća za gospodarska pitanja predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, dodajući da je ta industrija veliki potencijal za hrvatske poduzetnike jer predstavlja najveću vrijednost koju hrvatska pamet može ostvariti.
Pomoćnik ministra poduzetništva i obrta Mario Antonić najavio je otvaranje nekoliko natječaja namijenjenih IT sektoru za provođenje pilot projekata te je istaknuo da je projekt dualnog obrazovanja, koji je inicirala HGK, jedan od dijelova kurikularne reforme. „Osnovana je radna skupina i vjerujem da ćemo u skorije vrijeme uspjeti implementirati te modele obrazovanja u sustav. Spremni smo za inicijative tržišta i želimo kvalitetne i konstruktivne prijedloge kako bismo stvorili što bolje uvjete za razvoj“, rekao je Antonić. „Planira se je uvođenje informatičkog obrazovanja od prvog razreda osnovne škole, čime će se povećati kompetencija i pripremljenost djece za informatičke tehnologije“, kazao je zamjenik ministra znanosti Hrvoje Šlezak te je najavio kako nakon stručne rasprave o kurikularnoj reformi slijedi javna rasprava te najesen i eksperimentalna provedba. Također je istaknuo važnost stručnog usavršavanja nastavnika u ovom području, a radi se i na razvoju sustava nagrađivanja.
Vedrana Miholić iz CROZ-a smatra da je kod djece potrebno stvoriti samopouzdanje u pogledu IT tehnologije te popularizirati važnost vještina i znanja. „Potrebno je da se nastava iz područja IT-a počne redovno održavati u školama, a djecu pripremati u kompjutorskom snalaženju te da budu kreativna“, rekla je Miholić. Davor Hunski iz Croteama istaknuo je da su ljudi koji rade u ovoj industriji entuzijasti i vole svoj posao, a njegove prednosti je potrebno potencirati i razglasiti te svakako započeti edukacije već u nižim razredima osnovnog obrazovanja i nastaviti u srednjoškolskom i visokoškolskom. „Registriranih nezaposlenih osoba iz područja računarstva je 3500, većinom mladih ljudi, a potrebe su za zapošljavanje 2500 djelatnika. Nezaposleni mladi ljudi jesu potencijal, no nedostaje im znanja i vještina potrebnih za tržište rada“, kazala je Irena Bačelić iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava te napomenula rad na kvalifikacijskom okviru i na mogućnosti financiranja sredstvima iz Europskoga socijalnog fonda za programe učinkovitosti ljudskog potencijala.
Prvi panel na današnjoj konferenciji u HGK održan je na temu nedostatka IT kadrova i obrazovnih promjena koje valja napraviti kako bi IT sektor, uključujući i tvrtke koje se bave razvojem računalnih igara, dobio pristup većem broju kvalitetnih zaposlenika
Hrvoje Balen iz Visokog učilišta Algebra i predstavnik inicijative eSkills for Jobs istaknuo je potrebu potpore cjeloživotnom učenju koje je osobito važno u ovom segmentu te je posebice naglasio potrebu za nagrađivanjem dobrih profesora, i to mogućnošću doškolovanja. „RH izdvaja za to samo 17 kuna po nastavniku“, ističe Balen. Dopredsjednik Udruženja za IT HGK Tomislav Bronzin smatra da je potreba za kadrovima izražena, ali i potreba za stručnom praksom, koja nije razvijena i koju treba institucionalizirati.
Kako do većih ulaganja u razvoju računalnih igara, bila je tema drugog dijela panela. Analizirajući porezna opterećenja za ICT industriju makroekonomist Ante Babić istaknuo je da bi smanjivanje poreza i doprinosa na rada te ukidanje dodatnih poreza na isplatu dobiti omogućilo industriji računalnih igara još veći razvoj te bolju konkurentnost na međunarodnom tržištu.
Alan Sumina iz Nanobita navodi porezno opterećenje i nedostatak kadra kao problem za još veći razvoj industrije računalnih igara u RH. „Pokušavamo pronaći ljude i izvan Hrvatske, no pitanje je mogućnosti davanja plaća na razini primjerice Engleske. Rumunjska je tako, kako bi privukla te zadržala stručnjake u ovom području, smanjila porezno opterećenje te su time omogućili i ulaganja u radna mjesta“, kazao je Sumina te dodao kako su ipak i hrvatski timovi napravili malo čudo s obzirom na količinu ulaganja u ovu industriju. „Previše smo porezno opterećeni i trebalo bi ići na rasterećenje, osobito poreza na dobit, te na rad“, smatra i Željko Pađen, samostalni savjetnik iz Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. Na problem dvostrukog oporezivanja upozorio je Mario Mihoković iz LGM Gamesa navodeći kako im se cijela zarada bilježi putem platforme u SAD-u iako prodaju proizvode širom svijeta. Stoga bi im rješavanje tog pitanja bilo od posebnog značaja. Tajnik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara Ante Vrdelja istaknuo je primjer Poljske koja je velesila u ovom području te posjeduje digitalni sustav distribucije. „Ako imate u Poljskoj dobru idejnu za igru država daje poticajna sredstva za razvoj, a ako ste izradili igru država će osigurati njezinu promociju“, navodi Vrdelja.
Ivana Rašić Bakarić s Ekonomskog instituta izložila je viđenje hrvatskog kreativnog sektora, što uključuje i razvoj softvera te ostale aktivnosti vezane uz razvoj računalnih igara, kroz konkretne brojke i doprinos BDP-u
Savjetnik premijera Tihomira Oreškovića Davor Huić, istaknuo je područja na koja Vlada RH stavlja naglasak, poput makroekonomske stabilnosti, smanjivanja javnog duga, uštede u proračunu, porezne reforme (formirana radan skupina koja će analizirati stanje), poboljšanja poslovne klime, smanjivanja parafiskalnih nameta, reforme javne uprave i njezine digitalizacija te povezivanja registra, odnosno kurikularne reforme i unapređivanja obrazovanja za tržište rada. O ulaganjima u industriju računalnih igara govorio je i Nikica Petrušić iz Tvrtka Lion Game Lion koja je zabilježila najveću investiciju u ovoj industriji od osam milijuna USD.
