Mreža za razvoj digitalne pismenosti, čije dosadašnje djelovanje predstavljamo u ovom članku, dosad je objavila niz vrlo primjenjivih znanstvenih istraživanja i istraživanja javnog mnijenja, temeljem kojih su nadležnim donositeljima politika preporučene konkretne smjernice za digitalnu inkluziju ranjivih društvenih skupina, razvoj digitalne pismenosti u školama i visokoškolskim ustanovama te digitalnu transformaciju kreativnih i kulturnih industrija i zdravstva.

Hrvatska udruga poslodavaca, uz to što je nacionalni koordinator Nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta, također već nešto više od dvije godine sudjeluje kao jedna od organizacija koje su aktivno uključene u Mrežu za razvoj digitalne pismenosti.

Mreža za razvoj digitalne pismenosti formirana je u sklopu projekta Digitalna.hr s općim ciljem jačanja međusektorske suradnje i izgradnje kapaciteta dionika iz civilnog, javnog i privatnog sektora za istraživanje i razvoj digitalnog društva u Hrvatskoj. Projekt je pokrenut krajem listopada 2020. i trajati će do listopada 2023. Projektom u Hrvatskoj koordinira Telecentar, pri čemu blisko surađuje s europskom organizacijom All Digital.

Uz HUP, članovi projekta su i mnogobrojne organizacije civilnog društva, niz znanstveno-obrazovnih ustanova te nekoliko jedinica regionalne i lokalne samouprave, uključujući Grad Zagreb, Grad Krk i Varaždinsku županiju. Tih ukupno 25 članica Mreže predstavlja tri važna sektora – civilno društvo, obrazovanje i lokalnu samoupravu.

Tijekom protekle dvije godine, u okviru projekta provedeno je nekoliko ispitivanja javnog mnijenja, provedeno je pet znanstvenih istraživanja vezanih uz digitalnu pismenost, te je iz njih nastalo petnaestak znanstvenih i stručnih članaka. U konačnici, provedena istraživanja i ispitivanja javnog mnijenja Mreži za razvoj digitalne pismenosti služe kao podloga za izradu konkretnih smjernica kreatorima politika da učine promjene temeljene na stvarnom stanju i konkretnim provedenim znanstvenim istraživanjima.

Razvoj digitalnih kompetencija i medijske pismenosti u srednjim školama

Primjerice, Mreža za razvoj digitalne pismenosti pripremila je Smjernice za dopunu nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine kojima se želi poboljšati sustav informatičkog obrazovanja u srednjim školama. Neke od mjera su, na primjer, točnije praćenje broja učenika koji pohađaju nastavu informatike, budući da je informatika još uvijek izborni predmet od drugog do četvrtog razreda gimnazija, a za strukovne škole kurikulum za informatiku još nije niti donesen.

Daljnje su preporuke ujednačavanje opremljenosti škola kao i izjednačavanje kurikuluma informatike za sve srednje škole jer će to omogućiti razvoj digitalnih kompetencija na istom nivou svim učenicima, neovisno o tome pohađaju li gimnazije ili strukovne škole. Ključne digitalne kompetencije potrebne su svim građanima i primjenjive su kasnije u svim zanimanjima, zbog čega bi njihovo usvajanje također trebalo biti ujednačeno među pojedinim srednjim školama.

U sklopu suradnje s platformom Medijsko obrazovanje je važno .MOV, Mreža za razvoj digitalne pismenosti zagovara i razvoj medijske pismenosti u srednjim školama. Smjernice koje je .MOV platforma izradila za Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agenciju za odgoj i obrazovanje te Agenciju za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih imaju za cilj izgraditi kapacitete za sustavni razvoj medijske pismenosti u sklopu predmetnih i međupretmetnih kurikuluma srednjih škola.

Preporučeno je tako, na primjer, poticanje razvoja ljudskih potencijala nastavnika hrvatskog jezika i informatike kako bi mogli provoditi multimedijsko projektno učenje; na primjer, u edukaciji nastavnika hrvatskog jezika preporuča se stavljanje naglaska na razvoj vještina istraživanja, pisanja multimedijskih sinopsisa i scenarija, vođenja intervjua, moderiranja rasprava na društvenim mrežama, držanja javnih govora i prezentacija te oblikovanja informacija za web stranice.

S druge strane, u edukaciji nastavnika informatike preporuča se razvoj vještina snimanja audiovizualnih sadržaja pomoću mobilnih uređaja, korištenja open source softvera za post-produkciju zvuka, slike i videa te korištenja CMS sustava za upravljanje web sadržajima. Napredni bi program za nastavnike oba predmeta mogao uključiti radionice oblikovanja interaktivnosti za video igre poput tekstualnih avantura ili pisanja interaktivnih scenarija za video igre.

Digitalna transformacija kreativnih i kulturnih industrija i podrška studijima multimedijske produkcije

Jedan od odličnih primjera interdisciplinarnog povezivanja sektora i industrija na kojima radi Mreža za razvoj digitalne pismenosti je istraživanje o potrebama digitalne transformacije kulturnih i kreativnih industrija, koje je provedeno u posljednja tri mjeseca 2021. godine. Nakon tog opsežnog istraživanja, moglo se zaključiti kako su sudionici ispitivanja bili dobro informirani o trendovima digitalne transformacije kulturnih i kreativnih industrija, ali ih tek 43,53% ima strategiju digitalne transformacije. U poslovanju su se već dogodile bitne promjene na koje su se dobro prilagodili i većina smatra da ima potrebne kompetencije.

Zabrinjavajuća je ocjena formalnog obrazovanja za digitalnu transformaciju poslovanja koje je kvalitetnim ocijenilo samo 25,89% ispitanika, što ukazuje na potrebu ozbiljnije prilagodbe formalnog obrazovanja stvarnim potrebama na tržištu. Za 80,48% ispitanika važni su podaci o publici, za njih 76,83% digitalni marketing, za 72,5% analiza poslovnih podataka, a za 68,29% organizacija hibridnih događanja – za što su sve potrebne odgovarajuće digitalne vještine i kompetencije. Velik broj ispitanika, njih čak 65%, izjavio je – također zabrinjavajuće – da nisu upoznati s mogućnostima financiranja kulturnih, medijskih i međusektorskih projekata iz EU fonda Kreativna Europa.

U smjeru razvoja digitalnih vještina i kompetencija onih koji će raditi u kreativnim industrijama upravo i idu smjernice razvoja digitalne pismenosti na studijima multimedijske produkcije koje je Mreža također pripremila i javno objavila. Studenti bi se, prema ovim preporukama i smjernicama, upoznavali s načinom i procedurama prijave projekata na natječaje za financiranje, učili bi kako organizirati i producirati hibridna događanja te bi se aktivnije poticali na razvoj poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama. Ove smjernice, koje je izradila Mreža za razvoj digitalne pismenosti, tako direktno odgovaraju na potrebe koje su identificirane u istraživanju o stvarnim potrebama kreativne i kulturne industrije.

Suradnja Nacionalne koalicije i Mreže za razvoj digitalne pismenosti

Kako je Hrvatska udruga poslodavaca vrlo aktivno uključena u oba europska projekta – u rad Nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta kao koordinator, a u Mrežu za razvoj digitalne pismenosti kao jedna od članica iz sektora civilnog društva – možemo najaviti kako ćemo u narednom razdoblju pokušati produbiti suradnju između ovih dvaju projekata.

Dio suradnje odnosit će se na organizaciju zajedničkih događanja, a dio na popularizaciju i širenje informacija o konkretnim, primjenjivim zaključcima istraživanja koja su provedena u sklopu Mreže za razvoj digitalne pismenosti.

* Projekt Digitalna.hr Mreže za razvoj digitalne pismenosti sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 3.598.871,35 kn.