Nazad

Aktualno

Podijeli:

06. 10. 2023.

Hrvatska ICT industrija raste brže od prosjeka Europske unije

Analiza udruge poslodavaca


Na Ekonomskoj kavi, događaju na kojem Hrvatska udruga poslodavaca okuplja vodeće ljude domaće informatičke i telekomunikacijske industrije, održanom danas u kampusu našeg prvog “jednoroga”, tvrtke Infobip, predstavljena je godišnja analiza našeg ICT sektora.

Evo najvažnijih naglasaka:

  • Udio ICT sektora u bruto dodanoj vrijednosti od gotovo 6% premašuje prosjeke EU, označavajući ga kao sektor koji ima ključnu ulogu u gospodarskom razvoju zemlje;
  • Izvoz usluga računalnog programiranja i povezanih djelatnosti impresivno je porastao, premašujući 1,6 milijardi eura, čineći značajan udio u ukupnom izvozu naše zemlje. SAD postale su glavno izvozno tržište, zajedno s Njemačkom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Švedskom;
  • ICT se pokazao kao jedan od najotpornijih sektora u pandemiji, energetskoj krizi, tehnološkim promjenama i ostalim izazovima;
  • Ukupni prihod hrvatske ICT industrije dosegao je lani 7,2 milijardi eura (10,7% BDP-a), što je 16,9% više nego u 2021., te predstavlja gotovo 5% ukupnog prihoda nefinancijskog dijela ekonomije zemlje;
  • Prihod segmenta računalnog programiranja i povezanih djelatnosti dosegao je 3,5 milijardi eura (5,2% BDP-a), što je 24,5% više nego u 2021. ili 2,5% ukupnog prihoda nefinancijskog dijela ekonomije;
  • Članice HUP ICT-a u 2023. očekuju rast prihoda od 10 – 15%, a u srednjem roku, do 2026., anketirani očekuju rast od 10 – 20% godišnje;
  • Broj zaposlenih u ICT industriji u 2022. dosegnuo je više od 50 tisuća, a broj poduzetnika u ICT iznosi više od 8 tisuća. Također, analiza je pokazala kako ICT sektor ima značajan porast zaposlenosti, u prvih osam mjeseci 2023. godine čak više od 10%.

Kako bi se podržao daljnji razvoj ICT industrije i dostizanje cilja od 13% udjela u BDV-u, HUP ICT udruga se zalaže za porezno rasterećenje na rad do razine TOP 5 najkonkurentnijih tranzicijskih zemalja EU, smanjenje poreza na (reinvestiranu) dobit te porezne olakšice za istraživanje i razvoj. Također, zalaže se za poboljšanu imigracijsku politiku s fokusom na privlačenje stranih studenata i visokokvalificiranih radnika. Važnim se smatraju potpore za zapošljavanje i zadržavanje mladih i općenito ICT stručnjaka po uzoru na EU praksu.

HUP ICT udruga istaknula je i potrebu za uklanjanjem nepoštene konkurencije alternativnih oblika prihodovanja, kojima se porezno potiču firme koje nisu uopće registrirane u Hrvatskoj.

Iz HUP-ICT pozivaju i na korištenje potencijala hrvatske ICT industrije za ostvarenje dodatnih benefita i kvalitetnih pomaka u gospodarstvu, javnoj upravi i društvu. Za digitalnu transformaciju hrvatskog gospodarstva potrebno je jačati partnerstvo između tradicionalnih hrvatskih poduzeća i ICT poduzeća koje imaju iskustvo u digitalizaciji, a za ubrzanje tog procesa osigurati bespovratne potpore za digitalizaciju i potpore poduzetnicima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo.

U cilju daljnjeg kvalitetnog razvoja ICT infrastrukture, potrebno je osigurati postojanje mreža vrlo velikog kapaciteta u RH kao preduvjeta za digitalizaciju javne uprave, gospodarstva i društva uz povećano korištenje obnovljivih izvora energije.

Analizu ICT sektora, potražite OVDJE.

U novom izdanju Ekonomske kave HUP-a organizirana je i panel diskusija na kojoj je sudjelovao ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, suosnivač i operativni direktor Infobipa Roberto Kutić, član Uprave i glavni direktor za korporativne poslove Hrvatskog Telekoma i dopredsjednik HUP-ICT udruge Siniša Đuranović, suosnivač Sofascorea Ivan Bešlić te suosnivač i član uprave CROZ-a Krešimir Mudrovčić. Foto: HUP


 

Saznaj više

  • Digitalna tehnologija / specijalizacija:

    Digitalne vještine

  • Razina digitalnih vještina:

    Napredno

  • Geografski opseg - Država:

    Hrvatska

  • Vrsta inicijative:

    Nacionalna inicijativa