Nazad

Novosti

Podijeli:

12. 02. 2018.

Poduzetnici traže nacionalni konsenzus za digitalnu transformaciju i ubrzavanje rasta gospodarstva

ZAGREB, 12. veljače 2018. – U atriju Nacionalne i sveučilišne knjižnice održana je danas druga konferencija Hrvatske udruge poslodavaca Digitalna (R)evolucija na kojoj je više od 500 poduzetnika, pokretača digitalne ekonomije, predstavnika Vlade, akademika, menadžera i ekonomskih stručnjaka zatražilo nacionalni konsenzus za digitalnu transformaciju Hrvatske kao temelj rasta gospodarstva, povećanja zaposlenosti i standarda građana. Konferenciju su otvorili Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta i Boris Drilo, predsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP-ICT).

Digitalna ekonomija raste sedam puta brže od tradicionalne, a plaće u digitaliziranim kompanijama dvostruko brže rastu od konkurencije koja ne digitalizira svoje procese. U sljedećim godinama velika većina usluga i proizvoda bit će digitalno unaprijeđena, a pobjednici će biti inovatori, disruptori. Propusti li Hrvatska ovu priliku rast zemlje bit će zaustavljen, upozorili su poduzetnici u manifestu za povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva koji će uputiti Vladi nakon konferencije. „Hrvatska preuzima predsjedanje EU 2020. Zašto tada ne bismo bili među državama s najvećim napretkom u digitalizaciji? To je moguće baš zbog eksponencijalne prirode digitalizacije i brzine promjena koja ona nosi sa sobom. Ne postoji niti jedna gospodarska i društvena poluga s takvim mogućnostima danas i trebamo je iskoristiti“ – poručio je na konferenciji Boris Drilo, predsjednik Udruge HUP-ICT.

Sudionike konferencije pozdravila je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a koja je istaknula kako ne bismo smjeli propustiti prilike koje digitalizacija pruža tvrtkama, ali i društvu u cjelini. Mnoge industrije i tvrtke suočene su s izazovima kao što je pojava potpuno novih modela rada i konkurencije koja posluje na potpuno drugačijim osnovama. Ove promjene se ne mogu zaustaviti, već ih treba prihvatiti i prilagoditi im se čim prije jer donose ogromne prilike za napredak, naglasila je Deranja, i dodala da je na to posebno važno poticati i pomagati malim i srednjim tvrtkama: „Uz ono što tvrtke same čine i država sa svoje strane mora snažno podržavati digitalnu transformaciju stvarajući i u tom smislu pozitivno okruženje. Digitalizacija javne uprave i državne administracije može donijeti efikasniju i jeftiniju, a građanima prilagođeniju uslugu. Hrvatska ICT industrija već je puno puta dokazala da <je po svome znanju i kreativnosti globalno konkurentna. No, treba joj omogućiti da iskoristi potencijale, a to je moguće samo ako se osiguraju konkurentni uvjeti poslovanja. Zato nas i ova tema digitalne revolucije opet dovodi do iste poruke – reforme su nužne! Umjesto da stojimo i gledamo druge kako trče prema boljoj budućnosti krajnji je čas da i sami uskočimo na taj vlak.“

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je sljedeće:
„Promjene koje donosi tehnologija vidimo svuda oko nas. Digitalizacija nije samo ekonomski i tehnološki fenomen već donosi i nove usluge, proizvode i kreira nova radna mjesta. Pogledamo li oko nas, rezultati nove tehnološke revolucije su svuda oko nas. Te promjene ne mogu proći bez nas i moramo se u njih uključiti, kako gospodarstvo tako i društvo u cjelini. Reforma školstva, stvaranje prilika našoj djeci da razviju vještine i znanja temelj je buduće tehnološke revolucije. Moramo pripremiti djecu za sve ono što nam donosi sutrašnjica.“

Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT istaknuo je prioritete koje država treba usvojiti ako želimo održati konkurentnost Hrvatske: „U sljedećim godinama velika većina usluga i proizvoda će biti izravno ili neizravno digitalno unaprijeđena. Svaki poduzetnik ili poduzeće će biti tehnološko poduzeće, barem u jednom svom dijelu. Pobjednici procesa bit će inovatori i oni koji nalaze nove odgovore kroz redefiniranje svojih temeljnih proizvoda, usluga, tržišta i pristupu tržištu. Da bismo, kao gospodarstvo u tom procesu održali korak s drugim zemljama nužno je postići nacionalni konsenzus o ulozi digitalizacije, izraditi strategiju i omogućiti povoljniji investicijski okvir za brži razvoj temeljne širokopojasne infrastrukture i 5G tehnologije. Trebamo definirati i potaknuti pokretače investicija u digitalne tehnologije u glavnim proizvodnim i uslužnim granama: prehrambenoj industriji, poljoprivredi, brodogradnji, energetici, kemijskoj industriji, prometu i turizmu. Prilika i vrijeme za djelovanje je sada.“

Ubrzanje digitalizacije donijelo bi BDP veći za 11 posto

U okviru konferencije predstavljeni su i rezultati istraživanja o stanju digitalne ekonomije u Europi i Hrvatskoj, o čemu je govorila ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu dr.sc. Maruška Vizek. Prema podacima Ekonomskog instituta, kad bi se ubrzala digitalizacija, do 2022. godine, BDP po glavi stanovnika Hrvatske bio bi veći za 11 posto, dok bi BDP na godišnjoj razini bio veći za 4,7 milijardi eura. Također, bilo bi ostvareno 200 milijuna eura novog izvoza što bi doprinijelo unaprjeđenju konkurentske pozicije Hrvatske. Prema tom scenariju, mogli bi govoriti i o stvaranju 120.000 novih radnih mjesta godišnje te 40.000 radnih mjesta godišnje za visokoobrazovane. No, ograničavajući faktori su nedostatak strateškog pristupa upravljanju digitalnim vještinama, kao i nedostatak strateškog pristupa implementaciji digitalnih aplikacija, dok kad je riječ o digitalnoj infrastrukturi prepreke predstavlja niska razina fiksne širokopojasne povezivosti, visoka cijena pristupa te ograničena povezivost. Što se tiče digitalnih aplikacija, prepreke predstavljaju niska razina njihovog korištenja među potrošačima, ograničena dostupnost javnih usluga i prekogranične barijere.

Ivan Barać, posebni savjetnik potpredsjednice Vlade RH Martine Dalić i Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva iznijeli su smjernice za izradu državnog strateškog dokumenta za nastavak digitalizacije Hrvatske kojim se postavlja regulatorni okvir za poticanje inovacija i investicija u istraživanje i razvoj i jačanje digitalnih vještina te stvaraju pretpostavke za razvoj industrije 4.0 i 5G društva.

«Cilj nam je udvostručiti ulaganja u istraživanje i razvoj do 2020. Izrael godišnje investira u R&D više od četvrtine hrvatskog BDP-a ili cjelokupni prihod od turizma!», upozorio je Barać i dodao citirajući Steve Jobsa: «Inovacija čini razliku između predvodnika i sljedbenika»

O korištenju digitalnih tehnologija u praksi

Okupljeni na konferenciji su mogli čuti kako hrvatske tvrtke koriste digitalne tehnologije u praksi te kojim se tehnološkim trendovima okreću u svom poslovanju, od umjetne inteligencije od povezivanja milijuna objekata primjenom senzora.

Tako je Karlo Starčević iz tvrtke WePark predstavio istoimeni pametan sustav za parkiranje, dr.sc. Amir Ćatić sa Stomatološkog fakulteta u Zagrebu govorio je mogućnostima 3D printa u stomatologiji a Darian Škarica iz divIT-a o mogućnostima i primjeni virtualne stvarnosti. Maja Vekić Vedrina prezentirala je kako Atlantic Grupa koristi tehnologiju za poslovnu analitiku. Martina Trboglav Podvorac iz Ramira, predstavila je program online psihologije, dok je Goran Vrabec, začetnik brenda Volim ljuto, govorio o tome kako mu tehnologija pomaže od uzgoja do prodaje ljutih papričica.

Za kraj konferencije, zaključeno je kako će digitalna transformacija utjecati na velike i male tvrtke, različite industrije i javnu upravu. Iako smo donedavno o digitalnoj transformaciji mogli govoriti tek kao o trendu, to više nije slučaj. Naime, utjecaj tehnologije je neizbježan te što prije treba prihvatiti mogućnosti koje digitalizacija pruža za razvoj gospodarstva, jačanje konkurentnosti, rast zaposlenosti te u konačnici napredak cijelog društva.