Nazad

Aktualno

Podijeli:

10. 05. 2022.

Microsoft kreirao Digital Futures Index i izmjerio razinu digitalizacije Hrvatske

Zagreb, 5. svibnja 2022 – Microsoft je kreirao Digital Futures Index i izmjerio “digitalni puls” 16 europskih zemalja, među kojima je i Hrvatska. Index donosi podatke o trenutnoj razini digitalizacije zemlje, detektira najuspješnija područja, ali i područja na koja se potrebno fokusirati kako bi se ubrzao proces digitalne transformacije.

Hrvatska ima odlične rezultate na području talenata i vještina – 48% mladih od 16 do 29 godina imaju digitalne vještine iznad prosjeka zemalja istočne i srednje Europe – no mnogo je prostora za napredak na području digitalizacije javnih usluga

Zagreb, 5. svibnja 2022 – Microsoft je kreirao Digital Futures Index i izmjerio “digitalni puls” 16 europskih zemalja, među kojima je i Hrvatska. Index donosi podatke o trenutnoj razini digitalizacije zemlje, detektira najuspješnija područja, ali i područja na koja se potrebno fokusirati kako bi se ubrzao proces digitalne transformacije.

Digitalizacija je promatrana kroz 5 kategorija digitalnog razvoja: digitalno poslovanje, digitalna vlada i javni sektor, digitalna infrastruktura, digitalni sektor i ljudski kapital. Ukupna razina digitalnog razvoja Hrvatske je 91, što je 9 posto ispod prosjeka zemalja srednje i istočne Europe (100 je broj bodova definiran kao prosjek za srednju i istočnu Europu). Hrvatska je posebno jaka na području talenata, a razina digitalnih vještina među općom populacijom je također visoka. Najbolje rezultate ostvarujemo u kategoriji ljudskog kapitala, koja je snažno povezana s većom inovativnošću, produktivnošću i plaćama, a u svim ostalim kategorijama rezultati su blizu prosjeka zemalja srednje i istočne Europe.

Kreirali smo Digital Futures Index kako bismo pomogli donositeljima odluka u ubrzanju digitalne transformacije zemlje. Naše istraživanje je pokazalo kako su u digitalno naprednije zemlje zelenije, bogatije, inovativnije i kompetitivnije. Mi u Microsoftu vjerujemo kako Hrvatska ima snažan potencijal i sve preduvjete da postane digitalno središte ovog dijela Europe, koje će svoj ekonomski razvoj temeljiti na inovacijama i suvremenim tehnologijama, poput umjetne inteligencije,“ komentirala je Tatjana Skoko, direktorica, Microsoft Hrvatska.

Rezultati Digital Futures Indexa za Hrvatsku po kategorijama, u odnosu na prosjek zemalja srednje i istočne Europe (100 označava prosjek)

U kategoriji digitalno poslovanje Hrvatska je ostvarila 84 boda, odnosno 16 posto ispod prosjeka. Podaci pokazuju da će se ubrzanje digitalne transformacije i povećanje konkurentnosti ostvariti većim ulaganjima hrvatskih tvrtki u oblak i u napredne digitalne tehnologije poput umjetne inteligencije.

U kategoriji digitalna vlada i javni sektor Hrvatska ima 90 bodova. Iz rezultata se može iščitati da se postojeće digitalne usluge koriste u velikoj mjeri, no ključnu priliku predstavlja digitalizacija javnih usluga.

Na području digitalne infrastrukture Hrvatska bilježi 93 boda, a velike su razlike u rezultatima prosječne brzine fiksnog širokopojasnog pristupa (71) i prosječne brzine mobilnog interneta (131).

U kategoriji digitalni sektor država je zabilježila 87 bodova. Iz rezultata veličine digitalne ekonomije vidljivo je da ICT sektor snažno pridonosi BDP-u te da Hrvatska nadmašuje prosjek kada se gleda broj novoosnovanih tvrtki.

Najbolji su rezultati u kategoriji ljudskog kapitala – 107 bodova. Hrvatska ima izvrsne rezultate na području talenata i vještina, koji imaju snažne korelacije u svim segmentima u odnosu na inovativnost, produktivnost i plaće. Također nadmašuje sve zemlje u Indexu kada je u pitanju razina digitalnih vještina mladih od 16 do 29 godina, jer je rezultat 48 posto iznad prosjeka srednje i istočne Europe.

Da bismo u potpunosti postali digitalno društvo, potrebno je posebnu pažnju posvetiti sljedećim područjima: razvoju i unaprjeđivanju digitalnih vještina ljudi svih dobnih skupina, poticanju malih i srednjih tvrtki da se digitalno transformiraju te digitalizaciji javnih usluga. Prihvaćanje hibridne radne kulture i fleksibilnosti rada učinit će zaposlenike produktivnijima i inovativnijima, a naglašena je i potreba ulaganje u IT stručnjake.

Digital Futures Index rezultate prezentira u PowerBI-u i donosi razine digitalizacije Hrvatske, Češke, Estonije, Grčke, Mađarske, Malte, Poljske, Rumunjske, Rusije, Srbije i Slovenije. U Index su uključene i zemlje koje se smatraju vodećima po pitanju digitalizacije – Danska, Finska, Nizozemska i Švedska – te Portugal koji je u „digitalnom usponu“ da bi se dobili dodatni podaci za usporedbu. Model uključuje 55 različitih podatkovnih parametara koji su organizirani u kategorije za lakše modeliranje i navigaciju kroz podatke. Podaci su prikupljeni iz pouzdanih javnih izvora, uključujući Europsku komisiju, UNESCO, World Bank, Eurostat, OECD, Digital Nomad Index, UN, WTO, Europsku investicijsku banku i Eurofound.

Microsoft nastavlja sa svojom misijom da osnaži svaku osobu na svijetu da postigne više.

Više regionalno relevantnih članaka možete pronaći na CEE Multi-Country News Center.

Digital Futures Index PowerBI možete istražiti putem linka aka.ms/DigitalFuturesIndex

Napomena: Digital Futures Index ne predstavlja rating, već mjeri „digitalni puls“ pojedine zemlje.

Dodatne informacije za novinare

Tablica 1.

Potpuni rezultati Digital Futures Indeksa za Hrvatsku po kategorijama

100 je broj bodova definiran kao prosjek za srednju i istočnu Europu

Digitalno poslovanje (84 boda)

Digitalna vlada i javni sektor (90 bodova)

Digitalna infrastruktura (93 boda)

Digitalni sektor (87 bodova)

Ljudski kapital (107 bodova)

Digitalna konkurentnost (97 bodova)

Jednostavnost upravljanja digitalnim platformama (102)

ICT uvoz (100)

Veličina startup sektora (101)

Digitalne vještine opće populacije (128)

Digitalna zrelost (91 bod)

Jednostavnost pokretanja poslovanja (88)

ICT ulaganja (99)

Veličina digitalne ekonomije (89)

Baza educiranih tehničkih talenata (111)

Potrošnja digitalne tehnologije i usluge (83 boda)

Razina digitalizacije javnih usluga (87)

Korištenje pametnih telefona (98)

Razina stvaranja digitalne imovine (85)

Rodna raznolikost IT profesionalaca (94)

Zrelost – rad na daljinu (76 bodova)

Razina digitalizacije u obrazovanju (87)

Povezivost (89)

ICT izvoz (80)

Ulaganje u istraživanje i razvoj (91)

Korištenje interneta (77)

Privlačnost za digitalne nomade (86)