Nazad

Novosti

Podijeli:

25. 01. 2020.

HUP-ICT: Definirati kad, koga i kako oporezivati

Izvor: http://glas-slavonije.hr/422503/7/HUP-ICT-Definirati-kad-koga-i-kako-oporezivati

Uvođenje novog nameta suprotno je inicijativama Vlade RH o troškovnom rasterećenju gospodarstva, kaže Martinović.

Prije bilo kakve intervencije u smislu uvođenja digitalnog poreza potrebni su jasni odgovori zakonodavca koga bi se, kako i gdje zahvatilo, pri čemu cilj ne smije biti povećanje dosadašnjeg poreznog opterećenja, smatraju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca -Udruzi informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP-ICT).Komentirajući, na Hinin upit, najnovije razgovore na razini EU-a i OECD-a o uvođenju digitalnog poreza, u kojima je aktivno ovog tjedna sudjelovao i ministar financija Zdravko Marić, iz HUP-ICT-a napominju kako je poznato da je OECD pripremio prijedlog digitalnog poreza. 

“Prema nama dostupnim podatcima, EU preferira oporezivanje u okviru OECD-a, ali najavljuje i da će u slučaju nepostizanja sporazuma na razini OECD-a uvesti svoj porez. No svaka država članica ima autonomne porezne propise, koji nisu niti mogu biti ujednačeni na EU razini”, prenosi zaključke HUP-ICT-a o toj temi direktorica Jasminka Martinović. Naglašava i da, prema HUP-ovim saznanjima, porez na digitalne usluge u EU-u uvode Francuska, Španjolska, Velika Britanija, Italija i Austrija, a najavila ga je i Slovenija.
“Kada je riječ o Hrvatskoj, prije uvođenja novih poreznih nameta treba znati da je prema Eurostatovim podatcima Hrvatska među državama s najvišom poreznom presijom, koju bi uvođenje novih nameta dodatno pogoršalo. Uvođenje novog nameta suprotno je i inicijativama Vlade RH o troškovnom i administrativnom rasterećenju gospodarstva i stvaranju boljih uvjeta za poslovanje i investicije privatnog sektora”, kaže Martinović.

Posebno naglašava da HUP-ICT, uz očekivanje odgovora zakonodavca na pitanja koga, kako i gdje oporezivati, smatra i da cilj prijedloga ne smije biti uvođenje posebnih digitalnih poreza koji bi mogli povećati dosadašnje porezno opterećenje poslovnih subjekata koji već plaćaju porezne obveze.
“Smatramo i da prijedlog ne smije imati negativan kaskadni financijski učinak na posrednike između nadležnih tijela i poslovnih subjekata/potencijalnih obveznika te je u tom smislu potrebna izmjena definicija na razini OECD-a vezanih uz pravila za stalnu poslovnu jedinicu i atribuciju dobiti za prihvaćanje digitalnih aktivnosti”, poručuje Martinović.

Ističe da provedbena pravila moraju biti jednostavna i transparentna. Inače, kad je riječ o najavi uvođenja digitalnog poreza u ostalim članicama EU-a, prije nekoliko dana objavljena je vijest da su Francuska i SAD dogovorili okvir za razgovore o međunarodnom sustavu oporezivanja digitalnih usluga. Kako je naveo francuski ministar financija i gospodarstva Bruno Le Maire, s američkim kolegom Stevenom Mnuchinom dogovorio je da mandat za razgovore više neće uključivati odredbu koja bi kompanijama dopuštala mogućnost izbora hoće li plaćati porez ili neće. Time je otklonjena prepreka koju je radu Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OEC) na globalnom digitalnom porezu u prosincu 2019. postavio američki ministar financija.