Nacionalna koalicija za digitalne vještine i radna mjesta

nacionalna koalicija

za digitalne vještine i radna mjesta

Aktualno

AnalizeIstraživanja

Podijeli:

26. Travanj 2022.

Hrvatski digitalni indeks

Pandemija je ubrzala transformaciju

Konzultantska kuća Apsolon treću je godinu zaredom provela istraživanje koje mjeri stanje digitalne transformacije hrvatskoga gospodarstva. Rezultat tog istraživanja je studija Hrvatski digitalni indeks, koja analizira spremnost hrvatskoga gospodarstva na izazove koje donosi iznimno brz rast i razvoj novih digitalnih tehnologija.

Podaci su prikupljeni od 273 hrvatska poduzeća, od toga 56 velikih i 217 srednjih, koja su, u skladu s nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD), grupirana u pet velikih skupina djelatnosti te podijeljena u šest geografskih regija.

Stanje digitalizacije hrvatskoga gospodarstva je u 2021. godini ocijenjeno s prosječnom ocjenom 2,59 te je vidljiv blagi porast u odnosu na 2020. godinu, kad je prosječna ocjena iznosila 2,52.

Usprkos pozitivnom trendu, ukupna ocjena i dalje nije na zadovoljavajućoj razini, a tempo rasta je vrlo spor te je jasno da postoji značajan prostor za napredak u sljedećim godinama. S druge strane, ispitanici su ponudu e-usluga za građane i pravne subjekte ocijenili s prosječnom ocjenom 2,78, što je blagi porast u odnosu na godinu ranije, kad je prosječna ocjena iznosila 2,73.

Među ključnim rezultatima Hrvatskog digitalnog indeksa je i onaj da 24,2 % poduzeća ima razvijenu strategiju digitalne transformacije, dok je godinu ranije to imalo njih svega 17,7 %.

Većina ispitanika navela je da provedba digitalne transformacije nema utjecaj na ukupan broj radnih mjesta u njihovim poduzećima, dok pozitivan utjecaj provedbe digitalne transformacije na prihode očekuje skoro polovina ispitanika.

Digitalna transformacija predstavlja glavni prioritet za svega 3,7 % ispitanika, dok je za njih 31,5 % u top tri teme po važnosti. Nadalje, 76 % ispitanika nema strukturirani put ka digitalizaciji, njih 62% izdvaja manje od 25 % sredstava od ukupnog iznosa za edukaciju za razvoj digitalnih vještina svojih zaposlenika, a 51 % ističe kako koristi usluge vanjskih stručnjaka za oblikovanje digitalne transformacije.

Nataša Ćurić Martinčević, Foto: Saša Ćetković

Kao ključne rezultate koje su ostvarili provedbom digitalne transformacije ispitanici su izdvojili digitalizaciju poslovnih procesa, efikasnost, odnosno niže troškove postignute kroz optimizaciju poslovnih procesa te korištenje novih tehnologija u bržoj prilagodbi trendovima na tržištima na kojima posluju. Pod utjecajem COVID krize polovica ispitanih poduzeća je povećala korištenje digitalnih rješenja koja su već prethodno primjenjivali u poslovanju, dok je trećina njih uvela i nove digitalne alate u svakodnevno poslovanje.

„Usprkos blagom porastu u ocjeni stanja digitalizacije hrvatskoga gospodarstva te zavidnoj brojci od 92,3% poduzeća koja vide digitalnu transformaciju kao priliku za vlastiti rast i razvoj, za ostvarenje veće konkurentnosti naših poduzeća rezultati moraju biti bolji, posebno uzmemo li u obzir stanje u nama usporedivim EU zemljama i zaostajanje hrvatske na ljestvicama koje mjere digitalni napredak zemalja članica Europske unije, poput DESI indeksa. Indikativno je da tvrtke kao prepreku u provođenju digitalne transformacije navode nedostatak vremena i novca, iako im upravo taj proces može dugoročno omogućiti troškovno i vremenski efikasniji te konkurentniji rast“, poručila je Nataša Ćurić Martinčević, predsjednica Uprave Apsolona te je dodala kako je upravo iz tog razloga neizmjerno važno da poduzeća u procesu digitalne transformacije ne ovise samo o svojim sredstvima, već da dobiju adekvatnu podršku kroz nove izvore financiranja, poput Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, koji su i namijenjeni lakšoj i bržoj tranziciji gospodarstva, ne samo kroz digitalizaciju postojećih, nego i prelasku na nove, digitalne modele rada.

Zaključno, rezultati istraživanja pokazali su da hrvatski poduzetnici sve bolje razumiju pojam digitalne transformacije, odnosno shvaćaju da ona predstavlja opsežan proces kojem je potrebno strateški pristupiti.

Ipak, na razini države potrebno je postaviti temelje hrvatske digitalne budućnosti koji će imati pozitivan i poticajan utjecaj na poslovanje poduzeća te, također, građanima omogućiti jednostavniju i efikasniju komunikaciju s državom. Pritom su ključni digitalizacija javne uprave, ulaganje u IT infrastrukturu, digitalna izobrazba u školstvu, usklađivanje zakonodavnog okvira s potrebama digitalizacije te iskorištavanje sredstava za digitalizaciju dostupnih iz EU fondova.

Što se, pak, poduzeća tiče, kako bi poboljšala svoju digitalnu konkurentnost i time znatno unaprijedila svoje cjelokupno poslovanje, potrebni su im razumijevanje i prioritizacija digitalne transformacije, izrada strategije digitalne transformacije, planiranje i ulaganje u kapacitete za provedbu digitalne transformacije, prilagodba korporativne kulture te razvoj organizacije koja omogućava brzu prilagodbu promjenama.

Više pojedinosti