Peta Generacija – prijetnja ili prilika?

U organizaciji Grada Osijeka jučer je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku održana panel rasprava „Peta Generacija“. Glavni cilj panela bio je otvoriti javnu raspravu vezanu uz odluku o uvođenju 5G mreže – o prednostima, nedostatcima, prijetnjama i prilikama koje donosi mreža „pete generacije“.

„Naša želja i cilj je kontinuirano razvijati poslovno okruženje u Gradu Osijeku. Okruženje koje će postojećim tvrtkama donijeti nove poslovne prilike, te uz sve ono što nose nove tehnologije dovesti do pokretanja novih poslovnih priča i avantura u gradu. Grad Osijek je moderan, pametan grad ugodnog života i grad koji svakako želi napredak.“ – uvodnu riječ dala je Žana Gamoš, zamjenica gradonačelnika grada Osijeka.

U uvodnom izlaganju pridružili su joj se Boris Drilo, predsjednik HUP ICT i Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM).

U prvom dijelu panel rasprave prigodno naslovljenom „Nova generacija – prijetnja ili prilika?“ sudjelovali su Natalija Godinić, viša stručna suradnica u Službi elektroničkih komunikacija, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture; Mate Perković, s Končar – Instituta za elektrotehnikuu d.d. te dr.sc. Saša Ceci, znanstveni suradnik Zavoda za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković.

Nastavak panel rasprave pod nazivom „Budućnost za 5“ ugostio je još zanimljivih govornika: Ivan Jelušić, suosnivač i COO tvrtke Orqa, Tomislav Makar, voditelj Radne skupine za komunikacijske tehnologije i dopredsjednik HUP ICT; Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP ICT; te Denis Sušac, predsjednik HUP ICT – podružnica Osijek.

Obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju svi govornici nisu se mogli naći na jednome mjestu, no zahvaljujući tehnološkim mogućnostima uključili su se putem zasebnih LED ekrana. Aula glagoljice Ekonomskog fakulteta u Osijeku tako je jučer imala priliku ugostiti poprilično neobičnu panel raspravu koja je i izgledom odražavala tehnološki napredak, koji nam uvelike, kako navodi jedan od sugovornika Ivan Jelušić, donosi i uvođenje 5G mreže.

Peta generacija – prijetnja ili prilika?

Moderator Mislav Togonal, voditelj i urednik na HRT-u, svojim pitanjima te vještim vođenjem sugovornika uspio je pod kontrolom zadržati žustru raspravu nastalu nakon zanimljivih pitanja iz publike te onih koja su pristigla online.

Argumenti za i protiv uvođenja 5G mreže čuli su se i s jedne i druge strane. Nakon što su govornici iznijeli svoje stavove te stavove struke koju su predstavljali, nije izostajalo intrigantnih pitanja iz publike koja su pobudila želju i interes za ovom tematikom te budućim raspravama.

„Još jednom se zahvaljujem svima koji su sudjelovali na današnjem panelu, neću reći i jedna i druga strana – svi smo na istoj strani, svi jednako volimo svoj grad, svi smo jednako odgovorni prema našem gradu, stoga zahvala svima za argumentiranu raspravu. Svi želimo čuti različite stavove te, uvažavajući činjenice, doprinijeti pomirenju stavova.“ – zaključila je Žana Gamoš, navodeći kako je ovo tek prva u nizu rasprava na ovu temu.

Peta generacija – prijetnja ili prilika?

Panel rasprava održala se povodom donošenja akcijskog plana Europske komisije 5G za Europu“ u kojem je, između ostalog, propisano da svaka država članica mora do kraja 2020. imati minimalno jedan „5G grad“, odnosno minimalno jedan grad u kojem je omogućeno pružanje komercijalnih 5G usluga.

Uspostava kvalitetnih elektroničkih usluga za građane i gospodarstvo

U prostorijama Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, na inicijativu državnog tajnika Bernarda Gršića, održan je sastanak s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore.

Dana 2. listopada 2020., u prostorijama Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, održan je sastanak s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore. Sastanku su prisustvovali iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Balen iz Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP ICT) i Jasminka Martinović, Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP), a iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Mrvoš, predsjednik Udruženja za informacijske tehnologije (IT), te Gojko Jelavić iz Sektora za industriju i Odjela za poduzetništvo (HGK).

Cilj sastanka bio je nastaviti uspješnu suradnju, ostvariti sinergiju s privatnim sektorom i ostalim gospodarskim subjektima kako bi, udruženi, razvijali sigurno i uključivo digitalno društvo.

Hrvoje Balen istaknuo je kako  bi trebali omogućiti puno jednostavnije zapošljavanje profesionalaca iz neEU zemalja i pripremiti sustav za puno učinkovitije privlačenje stranih studenata kojima ćemo brzo i jednostavno izdavati vize i uključivati ih u hrvatsko društvo. „HUP ICT radi na tome da se značajnija sredstva iz EU fondova usmjere prema digitalizaciji malih i srednjih poduzeća i to puno više nego u prethodnom razdoblju kada je oko 500 milijuna kuna išlo za digitalizaciju dok je bilo puno više potencijala i interesa.” Naglašava kako je posebno potrebno razgovarati oko konkretnih investicija EU sredstava u razdoblju 2021-2027, a kojima bi se značajno povećala ulaganja u razvoj novih proizvoda i usluga iz aktivnosti istraživanja i razvoja (IRI) s ciljem olakšavana dostupnosti sredstava svim industrijskim granama i multipliciranja ulaganja. HUP-ICT također ukazuje na nužnost nastavka ulaganja u razvoj širokopojasne infrastrukture.

Hitno su nam potrebne reforme nužne za rast digitalne ekonomije

Zagreb, 1. listopada 2020. – Danas objavljeni podaci Svjetske ljestvice digitalne konkurentnosti pokazuju da Hrvatska mora značajno ubrzati provedbu reformi neophodnih za značajniji rast digitalne ekonomije i konkurentnost gospodarstva. Naime, ovogodišnja ljestvica je pokazala da počinjemo zaostajati za zemljama u okruženju, što se vidi i po tome da smo prema analiziranim podacima najlošije ocijenjena članica EU.

Pozitivni pomaci dogodili su se u područjima u kojima su najveći utjecaj imale privatne investicije, npr. u području znanja tj. ulaganja u istraživanje i razvoj, patenti visoke tehnologije te investicija u sektoru telekomunikacija (razvoj novih tehnologija, jačanje infrastrukture), dok se najveće zaostajanje osjeti u područjima koja spadaju pod ingerenciju javnih vlasti.

„Treba primijetiti da je za razliku od opće konkurentnosti, digitalna konkurentnost Hrvatske ipak porasla. S obzirom da sve zemlje digitalizaciju vide kao ključnu polugu povećanja konkurentnosti za veći pomak na ljestvici trebat će učiniti još više napora i sada je pravi trenutak za to.“, izjavio je Boris Drilo, predsjednik HUP ICT udruge i dodao: „Kao primjer navodim nedavni iskorak Vlade kada su snižavanjem cijena za radio frekvencijski spektar povećane privatne investicije u telekomunikacijsku infrastrukturu koje su ovom izvješću naglašene kao jaka točka. S druge strane kao slaba točka je ocijenjen je razvoj i primjena tehnologije, a što bi se moglo značajno i relativno brzo poboljšati promjenom Strategije pametne specijalizacije i uvrštenjem ICT područja kao vertikalnog prioriteta čime bi ICT firme mogle aplicirati za sufinanciranje projekata istraživanja i razvoja. U posljednjih par godina se zalažemo za ovu promjenu i trenutak otvaranja novog EU financijskog razdoblja je najbolji trenutak za to.“

Pad na ljestvici u dijelu talenata još nam je jednom pokazao da Hrvatska ima potrebu za visokoobrazovanim i stručnim kadrovima, kakvih sve manje izlazi iz našeg obrazovnog sustava, što se osjeti i na upisima na hrvatske ustanove visokog obrazovanja gdje svakog ljeta ostaje čak 13.000 nepopunjenih kvota. HUP se i u okviru Zakona o strancima stoga zalagao za lakše ishođenje studentskih viza, dozvola za boravak i kasnijeg zadržavanja diplomanata kroz povoljniji sustav odobravanja stalnog boravka ili dugotrajnog boravišta za strane studente.

“Moramo biti iznimno oprezni kod tumačenja i izvlačenja zaključaka iz ovog istraživanja jer je riječ o značajno drugačijoj metodologiji u odnosu na DESI indeks koji obrađuje slično područje pa bi se moglo krivo protumačiti da u Hrvatskoj nema kvalitetnih digitalnih talenata ili pak da nam je cijeli obrazovni sustav odličan. Štoviše, unutar EU smo u samom vrhu po broju diplomanata iz ICT područja, a mladi su nam prvi po pitanju digitalnih vještina. S druge strane, čak i dobre brojke o ulaganju u javno obrazovanje i izvrstan omjer studenata i nastavnika samo nam govore da zapravo neučinkovito upravljamo sa sustavom u kojem svake godine ostane nepopunjeno 13.000 mjesta na fakultetima.“, komentirao je Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP ICT te dodao: „No, ova metodologija je samo pojačala naša nastojanja i promjene za koje se HUP ICT aktivno zalaže i na kojima radi u proteklih par mjeseci kroz izmjene Zakona o strancima. Moramo omogućiti puno jednostavnije zapošljavanje profesionalaca iz ne EU zemalja i pripremiti sustav za puno učinkovitije privlačenje stranih studenata kojima ćemo brzo i jednostavno izdavati vize i uključivati ih u hrvatsko društvo. Drago mi je da za to imamo podršku Ministarstva unutarnjih poslova te Ministarstva rada i mirovinskog sustava.“

Daleko najlošije stojimo u području spremnosti za budućnost, a ova kriza nam je pokazala koliko je važno upravo u nepredvidljivim vremenima imati izdržljivo i stabilno gospodarstvo koje je dovoljno agilno za brze prilagodbe novim situacijama i modelima rada. HUP ICT kontinuirano upozorava na nužnost digitalne transformacije javne uprave i posebno privatnog sektora, a što bi se moglo realizirati i kroz skorašnje razgovore s Ministarstvom gospodarstva na kojima će se otvoriti tema ulaganja u digitalizaciju malih i srednjih poduzeća iz programa oporavka i otpornosti te regionalne konkurentnosti. Kroz dosadašnje projekte podizanja konkurentnosti uloženo je tek nešto manje od 500 milijuna kuna u digitalizaciju poduzeća, a otvaranjem značajnijih sredstava koja bi pomogla izgradnji dugoročne otpornosti privatnog sektora, vrlo brzo bi porasli indikatori u području „spremnosti za budućnost“ te značajno podigli Hrvatsku na ljestvici digitalne konkurentnosti.

Komisija podržava države članice da poboljšaju brzu mrežnu povezivost i razviju zajednički pristup uvođenju 5G tehnologije

Kao što je Predsjednica Ursula von der Leyen najavila u svojem govoru o stanju Unije održanom u srijedu, Komisija je u petak (18. rujna 2020.)  poduzela daljnje korake za jačanje digitalnog suvereniteta Europe u okviru svojeg plana za digitalno desetljeće.

Europska komisija objavila je Preporuku u kojoj poziva države članice da povećaju ulaganja u infrastrukturu za širokopojasnu povezivost vrlo velikog kapaciteta, uključujući 5G, jer je ona osnovni element digitalne transformacije i jedan od temelja oporavka. Pravodobno uvođenje 5G mreža u nadolazećim će godinama pružati znatne gospodarske mogućnosti jer je ključno sredstvo za europsku konkurentnost i održivost te glavni pokretač budućih digitalnih usluga.

Uz tu je Preporuku Komisija danas predložila novu Uredbu kako bi Zajedničko poduzeće za europsko računalstvo visokih performansi održalo i unaprijedilo vodeći položaj Europe u tehnologiji superračunalstva u cilju jačanja cijele digitalne strategije i konkurentnosti Unije na globalnoj razini.

Izvršna potpredsjednica Komisije za Europu spremnu za digitalno doba Margrethe Vestager izjavila je: Širokopojasna i 5G povezivost temelj su zelene i digitalne transformacije gospodarstva, bez obzira na to je li riječ o prometu i energetici, zdravstvu i obrazovanju ili proizvodnji i poljoprivredi. Trenutačna kriza ukazala je na važnost vrlo brzog interneta za poduzeća, javne službe i građane te za brže uvođenje 5G mreže. Stoga moramo već sada zajedno raditi na uvođenju brze mreže.  

Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton nadodao je: Digitalne infrastrukture pokazale su se ključnima tijekom pandemije jer su pomogle građanima, javnim uslugama i poduzećima da prebrode krizu, no unatoč tome smanjila su se ulaganja u njih. U trenutku kada je pristup širokopojasnom internetu temeljna pogodnost za Europljane i geostrateški interes za poduzeća, moramo, zajedno s državama članicama, omogućiti i ubrzati uvođenje sigurne optičke i 5G mreže. Veća povezivost neće omogućiti samo otvaranje radnih mjesta, održiv rast i modernizaciju europskog gospodarstva nego će i pomoći Europi da poveća otpornost i ostvari tehnološku autonomiju.

Današnjom Preporukom Komisija poziva države članice da do 30. ožujka 2021. osmisle zajednički pristup, u obliku paketa mjera, pravodobnom uvođenju fiksnih i mobilnih mreža vrlo velikog kapaciteta, uključujući 5G mreže.

Cilj takvih mjera trebao bi biti:

  • smanjiti troškove i ubrzati uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta, prije svega uklanjanjem nepotrebnih administrativnih prepreka;
  • pružiti pravodoban pristup radiofrekvencijskom spektru za 5G i poticati ulaganja operatora u širenje mrežne infrastrukture;
  • uspostaviti veću prekograničnu koordinaciju za dodjelu radiofrekvencijskog spektra kako bi se podržale inovativne 5G usluge, posebno u industriji i prometnom sektoru.

U današnjoj se Preporuci utvrđuju i smjernice za dobru praksu pri pravodobnom pristupu radiofrekvencijskom spektru za 5G mreže te bolju koordinaciju dodjele radiofrekvencijskog spektra za prekogranične primjene 5G tehnologije. To je posebno važno za omogućavanje povezane i automatizirane mobilnosti te digitalizaciju industrije i pametnih tvornica. Bolja prekogranična koordinacija pomoći će da se glavnim europskim prometnim putovima, posebno cestovnim, željezničkim i unutarnjim plovnim putovima, do 2025. osigura neprekinuta pokrivenost 5G mrežom. Međutim, do sredine rujna 2020. države članice (i Ujedinjena Kraljevina) dodijelile su u prosjeku samo 27,5 % pionirskih frekvencijskih pojaseva za 5G. Stoga je ključno da države članice izbjegavaju ili smanje kašnjenja u odobravanju pristupa radiofrekvencijskom spektru kako bi se osiguralo pravodobno uvođenje 5G tehnologije.

U Preporuci se ističe i potreba da se osigura sigurnost i otpornost 5G mreža. Države članice surađivale su s Komisijom i Agencijom EU-a za kibersigurnost (ENISA) na paketu mjera i planova za ublažavanje rizika, osmišljenom za učinkovito uklanjanje velikih rizika za 5G mreže. U srpnju je objavljeno izvješće o napretku.

 

Održivo uvođenje mreže za bolju povezanost

Preporuka se temelji i na Direktivi o smanjenju troškova širokopojasnog interneta. U njoj se promiče uvođenje vrlo brzih mreža tako da se s pomoću usklađenih mjera smanje troškovi uvođenja i time omogući pružateljima mrežnih usluga i operatorima da dijele infrastrukturu, koordiniraju građevinske radove i dobiju potrebne dozvole za uvođenje. Preporukom se poziva države članice da razmjenjuju i dogovaraju najbolje postupke u okviru te direktive u cilju:

  • podupiranja jednostavnijih i transparentnijih postupaka izdavanja dozvola za građevinske radove
  • poboljšanja transparentnosti postojeće fizičke infrastrukture kako bi operatori mogli lakše pristupiti svim relevantnim informacijama o infrastrukturi na određenom području te olakšanja postupaka izdavanja dozvola putem jedinstvene informacijske točke u upravi javnih tijela
  • proširenja prava mrežnih operatora na pristup postojećoj infrastrukturi koju nadziru tijela javnog sektora (tj. zgrade, ulične svjetiljke i ona koja pripada energetskim i drugim komunalnim subjektima) radi ugradnje elemenata za uvođenje mreže
  • poboljšati učinkovitost mehanizma za rješavanje sporova povezanih s pristupom infrastrukturi

Boljom povezivošću može se i smanjiti utjecaj prijenosa podataka na klimu i tako pridonijeti postizanju klimatskih ciljeva Unije. Države članice potiču se da razviju kriterije za procjenu utjecaja budućih mreža na okoliš i osiguraju poticaje operatorima za uvođenje okolišno održivih mreža.

 

Daljnji koraci

U Preporuci se države članice pozivaju da do 20. prosinca 2020. utvrde i razmijene najbolje primjere iz prakse za paket mjera. Države članice trebale bi postići dogovor o popisu najboljih mjera do 30. ožujka 2021.

Kako je najavljeno u veljači u strategiji „Izgradnja digitalne budućnosti Europe”, Komisija planira dvije dodatne mjere u tom području:

  • Ažuriranje akcijskog plana za 5G i 6G u 2021. Ažurirani plan temeljit će se na mjerama za radiofrekvencijski spektar iz te preporuke. Razmotrit će se dosadašnji napredak i postaviti novi, ambiciozni ciljevi za uvođenje 5G mreže.
  • Revizija Direktive o smanjenju troškova širokopojasnog interneta. Sljedeći koraci u tom procesu jesu pokretanje otvorenog savjetovanja u jesen 2020. i posebne studije za evaluaciju postojeće Direktive i procjenu učinka nekoliko opcija politike.

 

Pozadina

Preporukom će se doprinijeti postizanju ciljeva utvrđenih u Direktivi o smanjenju troškova širokopojasnog interneta i Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija. Cilj je Kodeksa, koji treba prenijeti u nacionalno zakonodavstvo u državama članicama do 21. prosinca 2020., promovirati povezivost i pristup mrežama vrlo velikog kapaciteta za sve građane i poduzeća.

U strategiji Komisije o povezivosti za europsko gigabitno društvo utvrđeni su ciljevi povezivosti EU-a. Svi glavni pokretači socioekonomskog razvoja (tj. škole, bolnice, prometna čvorišta) trebali bi do 2025. imati gigabitnu povezivost, sva urbana područja i glavni kopneni prometni pravci trebali bi biti kontinuirano pokriveni 5G mrežom, a sva europska kućanstva trebala bi imati pristup povezivosti koja nudi brzine od barem 100 Mbps s mogućnošću nadogradnje na gigabitne brzine.

Kao što je najavljeno u lipnju, EU financira 11 novih tehnoloških i probnih projekata za omogućavanje 5G povezivosti i autonomne vožnje na glavnim cestovnim, željezničkim i pomorskim rutama u Europi.

 

Dodatne informacije dostupne su na poveznici:

Preporuka o povezivosti

Novi zakon o strancima mora biti fleksibilan: Ukidanjem kvota ne smijemo stvoriti kompliciraniji model od prethodnog

Poslodavci okupljeni u HUP-u smatraju da se pri izmjenama Zakona o strancima treba voditi računa i o što jednostavnijoj primjeni Zakona. Pozitivne promjene, kao što je uvođenje beskvotnog sustava zapošljavanja, ne smiju biti kompromitirane stvaranjem kompliciranijeg i rigidnijeg modela od prethodnog, koji bi poslodavce onemogućio u novom zapošljavanju. Prvenstveno, očekujemo da novi sustav omogući jednostavnije i brže zapošljavanje stranaca od prethodnog modela, u slučaju da domaćih radnika nema na tržištu rada.

Podsjećamo, mnogi sektori hrvatskoga gospodarstva godinama se suočavaju s nedostatkom radne snage. Dosadašnji sustav kvota nije odgovarao zahtjevima suvremenog doba, bio je zastario i prespor za potrebe modernog i dinamičnog tržišta rada. HUP se opetovano zalagao za uvođenje liberalnijeg modela koji ne poznaje kvote, a kojim bi se radnike iz inozemstva moglo zaposliti ovisno o trenutnim potrebama određene tvrtke tj. poslodavca. Novi Zakon o strancima predlaže upravo takav model s čime je HUP suglasan, ali smatramo da se uz uvođenje beskvotnog modela moraju olakšati i uvjeti koji su zadani u trenutnom prijedlogu Zakona, a koji predstavljaju ograničenja poslodavcima kakva nije imao ni kvotni sustav.

Mnogim je uvjetima koji su zadani novim prijedlogom Zakona naprosto nemoguće udovoljiti u trenu kada poslodavac treba hitno zaposliti novu radnu snagu, navodimo samo neke od njih:

  • Potvrda Porezne uprave kao dokaz da poslodavac nema dugovanja po osnovi svih javnih davanja (ukoliko poslodavac kasni samo jedan dan s plaćanjem PDV-a, ne može zadovoljiti ovaj uvjet)
  • Provođenje testa tržišta na HZZ-u – nejasna je provedba ovog testa i uloga države kao posrednika u zapošljavanju između poslodavca i radnika
  • Komplicirano i dugotrajno ishođenje studentskih viza za strane studente (npr. obaveza fizičkog dolaska na intervju, materijali isključivo na hrvatskom jeziku itd.)

Zahtjeve za pojednostavljivanjem navedenih uvjeta HUP će i dalje komunicirati prema Vladi RH s ciljem stvaranja što kvalitetnijeg Zakona kojim će poslodavci moći efikasnije i brže zapošljavati nove kadrove te tako podići vlastitu konkurentnost.

Koristimo li dovoljno potencijal domaće ICT industrije?

ICT industrija danas broji oko 42.000 radnih mjesta s prihodom od oko 40 milijardi kuna, Hrvatska je šesta u Uniji prema udjelu diplomiranih inženjera ove struke, prema podacima Eurostata hrvatski učenici prvi su u digitalnoj pismenosti.  Koristimo li dovoljno te potencijale i kako ovoj industriji dati daljnji poticaj, pogotovo u uvjetima kada je mogućnost rada od kuće postala nužnost

– Za ovu godinu se očekuje smanjenje tog rasta koji se dešavao, čak možda i smanjenje prihoda, međutim sektori će, kao što je razvoj softvera i računalnog programiranja, i ove godine zabilježiti određeni rast, jer ipak je digitalna industrija ono što se provlači kroz sve grane tradicionalne industrije, i sada su svi našli trenutak u kojemu se moraju brzo digitalizirati da bi se prilagodili novim trenutcima, rekao je dopredsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti Hrvoje Balen gostujući u Temi dana.

– Međutim, kada gledamo strukturu tih ljudi koji su zaposleni: riječ je o visoko obrazovanim ljudima koji stvaraju nove proizvode i usluge u digitalnom području, koji su globalno konkurenti i jako je velika stopa izvoza – onda možemo vidjeti da su i njihove plaće iznad prosječno visoke i one uplate doprinosa koje se događaju – za državu su dosta važne, rekao je Balen. Dodao je kako su oni oko tri do četiri puta veći nego u primjerice ugostiteljstvu i klasičnim oblicima turizma.- Tako da se sigurno isplati državi pogledati u ovom smjeru – što to znači za jedan državni proračun, za stabilnost ekonomije, kazao je Balen i dodao da je ICT zaista galopirao u rastu puno brže nego tradicionalni sektori.

– Veliki naglasak bi trebao biti na tome da potičemo istraživanje i razvoj prvenstveno u privatnim kompanijama, ali koji nužno ne treba biti čak ni za globalno tržište, nego može biti i za domaće, rekao je Balen.

ICT industrija, istaknuo je, može jako puno pomoći tradicionalnoj industriji u toj svojoj digitalnoj transformaciji. To je ono što nas očekuje. Tako da u sljedećem koraku treba poduzeti dvije stvari.

– Jedna je to da promijenimo strategiju pametne specijalizacije, tj. da uvrstimo ICT ipak kao jednu vertikalnu industriju tako da možemo razvijati neka rješenja koja su nastala kao recimo rezultati jedne velike firme Infobipa koja u zadnjih par mjeseci izašla s vrijednosti od milijardu dolara što je fantastično jer su razvijali upravo svoju intelektualnu vrijednost. A druga stvar je da za digitalizaciju omogućimo hrvatskim firmama koje su u tradicionalnim sektorima da koriste sredstva Europskih fondova upravo za te segmente, rekao je Balen.

HUP-ICT: Definirati kad, koga i kako oporezivati

Izvor: http://glas-slavonije.hr/422503/7/HUP-ICT-Definirati-kad-koga-i-kako-oporezivati

Uvođenje novog nameta suprotno je inicijativama Vlade RH o troškovnom rasterećenju gospodarstva, kaže Martinović.

Prije bilo kakve intervencije u smislu uvođenja digitalnog poreza potrebni su jasni odgovori zakonodavca koga bi se, kako i gdje zahvatilo, pri čemu cilj ne smije biti povećanje dosadašnjeg poreznog opterećenja, smatraju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca -Udruzi informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP-ICT).Komentirajući, na Hinin upit, najnovije razgovore na razini EU-a i OECD-a o uvođenju digitalnog poreza, u kojima je aktivno ovog tjedna sudjelovao i ministar financija Zdravko Marić, iz HUP-ICT-a napominju kako je poznato da je OECD pripremio prijedlog digitalnog poreza. 

“Prema nama dostupnim podatcima, EU preferira oporezivanje u okviru OECD-a, ali najavljuje i da će u slučaju nepostizanja sporazuma na razini OECD-a uvesti svoj porez. No svaka država članica ima autonomne porezne propise, koji nisu niti mogu biti ujednačeni na EU razini”, prenosi zaključke HUP-ICT-a o toj temi direktorica Jasminka Martinović. Naglašava i da, prema HUP-ovim saznanjima, porez na digitalne usluge u EU-u uvode Francuska, Španjolska, Velika Britanija, Italija i Austrija, a najavila ga je i Slovenija.
“Kada je riječ o Hrvatskoj, prije uvođenja novih poreznih nameta treba znati da je prema Eurostatovim podatcima Hrvatska među državama s najvišom poreznom presijom, koju bi uvođenje novih nameta dodatno pogoršalo. Uvođenje novog nameta suprotno je i inicijativama Vlade RH o troškovnom i administrativnom rasterećenju gospodarstva i stvaranju boljih uvjeta za poslovanje i investicije privatnog sektora”, kaže Martinović.

Posebno naglašava da HUP-ICT, uz očekivanje odgovora zakonodavca na pitanja koga, kako i gdje oporezivati, smatra i da cilj prijedloga ne smije biti uvođenje posebnih digitalnih poreza koji bi mogli povećati dosadašnje porezno opterećenje poslovnih subjekata koji već plaćaju porezne obveze.
“Smatramo i da prijedlog ne smije imati negativan kaskadni financijski učinak na posrednike između nadležnih tijela i poslovnih subjekata/potencijalnih obveznika te je u tom smislu potrebna izmjena definicija na razini OECD-a vezanih uz pravila za stalnu poslovnu jedinicu i atribuciju dobiti za prihvaćanje digitalnih aktivnosti”, poručuje Martinović.

Ističe da provedbena pravila moraju biti jednostavna i transparentna. Inače, kad je riječ o najavi uvođenja digitalnog poreza u ostalim članicama EU-a, prije nekoliko dana objavljena je vijest da su Francuska i SAD dogovorili okvir za razgovore o međunarodnom sustavu oporezivanja digitalnih usluga. Kako je naveo francuski ministar financija i gospodarstva Bruno Le Maire, s američkim kolegom Stevenom Mnuchinom dogovorio je da mandat za razgovore više neće uključivati odredbu koja bi kompanijama dopuštala mogućnost izbora hoće li plaćati porez ili neće. Time je otklonjena prepreka koju je radu Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OEC) na globalnom digitalnom porezu u prosincu 2019. postavio američki ministar financija.

Digitalizacija cjelokupnog gospodarstva – najvažnija reforma koju još nismo proveli

Tvrtke koje su do sada provele digitalnu transformaciju ostvarile su značajan rast vrijednosti i multiplicirale svoju efikasnost.

Digitalizacija ne mijenja samo određene segmente poslovanja i pojedine industrije – ona u potpunosti utječe na sve sfere društva i gospodarstva, kako u tehnološkom, tako i u organizacijskom pogledu. Efikasnost i profitabilnost nemoguće su bez digitalne transformacije u čemu privatni sektor može i mora biti predvodnik.

Kroz razgovor s Jasminkom Martinović, direktoricom HUP-ICT Udruge, dobili smo uvid u važnost digitalizacije i prednosti koje procesi digitalne transformacije donose gospodarstvu.

1. Što je potrebno za uspješno provođenje procesa digitalne transformacije?

Kao i uvijek kada su promjene u pitanju za početak je potrebno osvijestiti potrebu za mijenjanjem, a kada vlasnik poduzeća odnosno menadžment prepozna kako korištenjem digitalnih tehnologija i novim modelima rada može značajno unaprijediti razvoj i konkurentnost poduzeća, onda tu ideju, tu odluku, mora prenijeti i na sve zaposlenike. Naročito je važno shvatiti da je potrebno mijenjati internu kulturu tvrtke. Potrebno je razbiti strah od novoga, strah od tehnologija. Danas su mnoge industrije i tvrtke suočene s izazovima kao što su pojava potpuno novih modela rada i konkurencije koja posluje na nekim novim i drugačijim osnovama. Svjesni smo svi kako se ove promjene ne mogu zaustaviti, one su stvarnost te ih treba prihvatiti i prilagoditi im se. Isto tako moramo biti svjesni kako upravo te promjene koje nam omogućava tehnologija, ako se iskoriste na pravilan način, donose velike prilike za napredak.

Upravo je zbog toga potreban strateški i sveobuhvatan pristup transformaciji. Da bi se digitalna transformacija u potpunosti uspješno provela potrebno je promijeniti dosadašnje (tradicionalne) pristupe, organizacijske modele i načine rada te ih učiniti digitalnim. Zbog toga je važno da poduzetnici shvate važnost digitalnih tehnologija u poslovanju te da tvrtke postanu sposobne uvoditi nove organizacijske modele koje omogućava tehnologija.

2. U odnosu na dosadašnje modele poslovanja, koje prednosti i prilike poduzetnicima može donijeti digitalizacija?

Prilike koje poduzetnicima može donijeti transformacija poslovanja su doista značajne. Pametnim korištenjem tehnologija moguće je stvoriti potpuno nove poslovne modele i nove vrijednosti. Tvrtke koje su do sada prihvatile i provele digitalizaciju ostvarile su znatan rast vrijednosti od povećanja profita i prodaje do povećanja interne efikasnosti i smanjena operativnih troškova. Jedan od zanimljivih pokazatelja je korištenje Big Data tehnologije u bankarstvu koje je pozitivno utjecalo na povećanje prodaje i profita za 25% ili integracija kanala u maloprodaji koja je rezultirala 33% većom prodajom.

3. Koji su prvi koraci za pokretanje procesa digitalne transformacije?

Sam poduzetnik odnosno svako poduzeće mora pronaći i odabrati model uz pomoć kojega će ući u procese promjena, kako će mijenjati strategiju razvoja poduzeća, poslovne planove, proces proizvodnje, s kojim kadrovima i kako će se transformirati. No, sve ovo poduzetnici rade gotovo stalno tijekom svoje karijere i razvoja poduzeća. Ono što je sada novo jest da u cijelu tu sliku trebaju uključiti i mogućnosti, ali i rizike koje donosi digitalna tehnologija te njena pravovremena i učinkovita primjena. Poduzetnik odnosno menadžment je taj koji zna što su mu prioriteti, tko su mu ciljani kupci ili klijenti i upravo će on svojim agilnim pristupom i dobro postavljenim premisama znati kako ući i kako voditi proces transformiranja poduzeća.

Drugim riječima, kako bi povećali mogućnosti digitalne transformacije i osigurali održivi rast, tvrtke se moraju fokusirati na ključne dimenzije digitalizacije te naučiti koje su mogućnosti novog poslovnog modela, kako provesti transformaciju te kako će se na kraju promijeniti i unaprijediti svakodnevni način poslovanja.

4. Kada je riječ o kadrovima, što je poduzetnicima ključno u ovom vremenu obilježenom digitalizacijom kada zapošljavaju ljude?

Posebno značajan segment za svako poduzeće, neovisno o veličini, su kadrovi i njihove kompetencije, a u digitalno doba to postaje još važnije.

Kreativnost i inovativnost danas su najtraženije vještine na tržištu rada. Znanje stranih jezika, digitalne vještine, komunikacijske vještine, timski rad i osobni razvoj su zapravo ono što poduzetnici i poslodavci najčešće ističu kao prioritete kod zapošljavanja, a to su možemo reći i bezvremenske vještine koje ni u budućnosti neće izgubiti na važnosti.

U prošlosti su ljudi stjecali znanje i vještine u ranoj životnoj dobi i one su im služile cijeli život, jer su gotovo cijeli život radili isti posao koji se nije puno mijenjao. Danas, kako nam je poznato, ljudi tijekom karijere češće mijenjaju posao i vrlo često rade poslove za koje se nisu formalno školovali, te se od pojedinca traži da tijekom karijere bude aktivniji, poduzetniji i da kontinuirano uči.

Jedna od bitnih kategorija, odnosno vještina je i poduzetnost – aktiviranje osobnih potencijala na kreativan, konstruktivan, odgovoran i inovativan način u svrhu prilagodbe u raznim područjima života i društvenim ulogama. Procesi digitalne transformacije poduzeća i poduzetništva te pravilna komunikacija tih promjena od strane uprava daju priliku svima nama, svim zaposlenicima, da svoj posao radimo bolje i jednostavnije što nam otvara prostor za dodatno vrijeme za kvalitetnije i kreativnije aktivnosti.

5. Udruga HUP ICT se intenzivno bavi ovom temom. Koje su glavne aktivnosti udruge kada je u pitanju tema digitalizacije?

HUP-ICT Udruga kontinuirano naglašava kako su digitalizacija poslovanja i transformacija poslovnog okruženja ključni za daljnji razvoj gospodarstva i društva, a upravo se naša najposjećenija konferencija, Digitalna (R)evolucija, bavi ovom temom. Treće izdanje konferencije održat će se 5. veljače 2020. godine u zagrebačkoj Laubi. Na jednom mjestu ponovo ćemo okupiti poduzetnike, vodeće stratege i kreatore digitalne ekonomije te, što je najvažnije, kroz niz praktičnih i konkretnih primjera pokazati kako razmišljaju naši poduzetnici i menadžeri te pokazati kako su neke hrvatske tvrtke zaista prepoznale važnost digitalizacije i intenzivno rade na projektima transformacije. I ovaj put želimo poručiti hrvatskim poduzetnicima i poslodavcima kako digitalna transformacija nije bauk.

6. Koji je cilj Digitalne (R)evolucije?

Cilj nam je ovim događanjem motivirati poduzetnike, tvrtke i sve sudionike gospodarskog života da se pokrenu, prepoznaju i iskoriste mogućnosti koje hrvatskom gospodarstvu donose digitalne tehnologije. Cilj nam je kroz konkretne primjere poduzetnika pokazati kako pametnim korištenjem dostupnih tehnologija mogu značajno unaprijediti svoje poslovanje, kako mogu postati efikasniji, profitabilniji, kvalitetnije upravljati resursima, proizvodnjom kao i prodajom i marketingom.