Partneri europske inicijative eSkills for Jobs 2014 proveli su u Hrvatskoj šesto godišnje istraživanje o potrebama i mogućnostima zapošljavanja ICT stručnjaka. Najtraženiji će biti softverski razvojni inženjeri i IT analitičari za razvoj poslovnih rješenja. S druge strane, industrijska strategija predviđa otvaranje novih 5.000 ICT radnih mjesta do 2020.

Zagreb, 9. svibanj 2014. – Hrvatski partneri europske inicijative eSkills for Jobs 2014 – Visoko učilište Algebra, kao nositelj istraživanja i nacionalni kontakt centar ove europske inicijative, Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti, Hrvatska gospodarska komora – udruga IT i Udruga nezavisnih izvoznika softvera, CISEx – proveli su šestu godinu zaredom, već tradicionalno veliko godišnje istraživanje čiji je cilj procijeniti potrebe hrvatskog gospodarstva za ICT stručnjacima.

Istraživanje analiza potreba poslodavaca za zapošljavanje u ICT sektoru izvršeno je na uzorku od 450 pravnih subjekata, članova spomenutih udruga i organizacija, koji su najveći poslodavci informatičkih stručnjaka u Hrvatskoj. Ove je godine istraživanje još snažnije uključeno u inicijativu eSkills for Jobs kako bi se naglasila velika potreba upravo za stručnjacima za računarstvo koju cijela Europa već osjeća. Uz podatak o mogućem nedostatku i do 900.000 stručnjaka ovog profila do 2020., situacija bi za mnoge zemlje uskoro mogla postati dramatična pa bi mnoga atraktivna i dobro plaćena radna mjesta mogla ostati i dalje prazna.

Povratak na razine zapošljavanja otprije nekoliko godina
Stručnjaci u ICT sektoru imaju razloga za optimizam i zadovoljstvo kada se tumače rezultati provedenog istraživanja jer je već treću godinu zaredom, u porastu odgovor na glavno, ključno pitanje istraživanja: imate li potrebu zapošljavati nove IT kadrove. Gotovo dvije trećine ispitanih tvrtki, njih 63 posto, potvrdno je odgovorilo na ovo pitanje čime je nadmašena razina iz 2010. godine, iako još uvijek nije dosegnuta ona iz prvoga istraživanja, 2009., kada je 78 posto tvrtki iskazivalo potrebu za novim ICT stručnjacima.

Da je posao u ICT sektoru, osim što je iznadprosječno dobro plaćen, i dalje prilično siguran u pogledu egzistencije dodatno potvrđuje odgovor kako samo 1 posto ispitanih tvrtki planira smanjivati broj zaposlenih ICT stručnjaka, što je najmanje ikad. Pritom 91 posto ispitanih poslodavaca izjavljuje kako hrvatskom tržištu rada nedostaje kvalitetnog kadra.

Srednje velike tvrtke tražit će najviše novih zaposlenika
Kada se promatraju odgovori na pitanja koja su se odnosila isključivo na ovu, 2014. godinu, tada čak 71 posto tvrtki izražava potrebu za novim kadrovima u ovoj godini. Pritom ovdje dominiraju srednje velike tvrtke, s trenutačno od 11 do 50 zaposlenih, jer će 87 posto njih otvoriti nova radna mjesta namijenjena informatičkim stručnjacima. Mahom se radi o tvrtkama koje su i pojedinačno dosad otvarale najveći broj radnih mjesta što ovom visokom postotku dodatno daje na značaju. Male tvrtke s manje od 10 zaposlenih nešto su opreznije te ih 47 posto namjerava otvarati nova radna mjesta u ovoj godini.

Ovi podaci, dobiveni spomenutim istraživanjem, mogu se dodatno potvrditi podacima portala MojPosao, koji govore kako je broj oglasa u kategoriji “ICT i telekomunikacije” u 2013. porastao za 50 posto te zasad u 2014. ostvaruje dodatni rast od 39 posto.

Velik porast interesa za zapošljavanjem programera: s 44 na 61 posto!
Zanimljivo je uočiti da su potrebe zapošljavanja ICT stručnjaka veće na strani specijaliziranih informatičkih tvrtki (76 posto), dok će IT odjeli na strani korisničkih tvrtki biti nešto oprezniji prilikom zapošljavanja novih ljudi (njih 29 posto razmišlja zapošljavati).

Ovisno o veličini tvrtke odnosno poslodavca razlikuje se i profil kadrova koje najviše traže. Primjerice, velike tvrtke s više od 50 zaposlenih kod kojih se ponovno osjeća zamah u zapošljavanju kvalificiranih kadrova (88 posto takvih tvrtki planira zapošljavati stručnjake za računarstvo ove godine), primarno traže poslovne analitičare i konzultante za segment poslovne primjene ICT rješenja dok je kod malih i srednje velikih tvrtki najviše vidljiva potreba za softverskim inženjerima i programerima.

Na drugom su mjestu nakon programera već spomenuti poslovni analitičari i stručnjaci za primjenu ICT-a čija je traženost porasla s 13 posto lani na 16 posto ove godine (uz očekivanje daljnjeg rasta u sljedećih nekoliko godina), dok su trećeplasirani konzultanti za poslovna rješenja u velikim sustavima koje će zapošljavati 8 posto tvrtki.

Negativni trendovi: zapošljavanje pripravnika
S druge strane, stručnjaci koji se smatraju sistemskim inženjerima te su primarno zaduženi za ovu vrstu posla trebali bi razmisliti o dodatnim usavršavanjima i kvalifikacijama – možda upravo za neko od prethodno spomenutih zanimanja koja uključuju poslovno savjetovanje i uvođenje ICT sustava u poslovne sustave – jer je potreba za sistemskim inženjerima u padu; lani je 9 posto tvrtki iskazivalo potrebu za ovim profilom radnika dok je u ovogodišnjem istraživanju ta brojka pala na 5 posto. Trend kojim se ovaj pad interesa za zapošljavanjem sistemskih inženjera može objasniti je, vjerojatno, računarstvo u oblaku, jer se smještanjem poslovnih sustava na neku od cloud platformi u organizaciji smanjuje potreba za vlastitim sistemskim inženjerima.

Negativan trend vidljiv je također i u odgovoru na pitanje jesu li tvrtke spremne uzimati pripravnike. Prošlogodišnji visok rezultat od čak 88 posto tvrtki koje bi rado zaposlile pripravnika ove je godine značajno pao, na 66 posto. Navedeno je vjerojatna posljedica stava većine tvrtki da u i dalje kriznim vremenima žele zaposliti “gotove” i visokostručne kadrove, međutim kada se pojedinačno promatraju pojedina najtraženija zanimanja tada se i dalje radi o visokim postocima. Primjerice, 75 posto tvrtki zaposlilo bi softverskog inženjera u statusu pripravnika a 80 posto tvrtki zaposlilo bi pripravnika koji je stručnjak za primjenu multimedijskih tehnologija.
Rezultati ovog velikog godišnjeg istraživanja prezentirani su na današnjoj konferenciji za medije održanoj u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, gdje su govornici dodatno apostrofirali najvažnije aspekte i rezultate istraživanja te komentirali njih i općenitu poziciju hrvatskog ICT sektora u hrvatskom gospodarstvu i europskim kretanjima.

Panel rasprava
Nakon prezentacije rezultata istraživanja, održala se i panel rasprava u kojoj su sudjelovali (na gornjoj slici slijeva nadesno) Mislav Balković (Visoko učilište Algebra), Tomislav Pokaz (Ministarstvo gospodarstva), Marko Lacković (Nacionalno vijeće za konkurentnost), Adrian Ježina (HUP – Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti) i Hrvoje Balen (NCP za eSkills for Jobs 2014).

„Anketa je ove godine pokazala napredak u optimizmu koji se očituje u otvaranju novih ICT radnih mjesta, što je dokaz aktivnosti ovog sektora. Iznenadio nas je podatak strukture radnih mjesta koja se traže te da se primarno traže softverski inženjeri na Java i Microsoft .NET platformi. Istraživanje je također pokazalo negativan trend kod zapošljavanja pripravnika, što je alarmantno i po tom pitanju treba napraviti pomak na našem tržištu. Poslodavci su također pokazali sklonost zapošljavanja stručnjaka s višim stupnjem stručne spreme.“, istakao je Hrvoje Balen, nacionalni kontakt a provedbu inicijative eSkills for Jobs, kao ključne elemente provedenog istraživanja.

Na panelu koji je uslijedio nakon prezentacija analize rezultata istraživanja, Tomislav Pokaz iz Ministarstva gospodarstva je istakao kako industrijska strategija koja svrstava ICT sektor u šest strateških industrija Republike Hrvatske planira do 2020. godine otvoriti još 5.000 novih ICT radnih mjesta.

Panel je zaključio Adrian Ježina: “Ne sumnjam da će se dogoditi odljev mozgova u inozemstvo, ali za razliku od liječnika i drugih struka, programeri mogu raditi i iz Hrvatske i treba vidjeti kako im možemo stvoriti okvir u kojemu mogu uspješno ostati i uspješno razvijati karijeru. Moramo omogućiti takvo okruženje i povoljnu poduzetničku klimu u kojme će se smanjiti pravna nesigurnost; a napisane se strategije zaista moraju i provoditi. Država ne smije mijenjati strategije svakih pola godine budući da je tako izuzetno teško poslovati i da se u tako nestabilnom sustavu ne mogu pokretati poslovi i investicije.“

vezani dokumenti:

Rezultati analize zapošljavanja u ICT sektoru za 2014.

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020. (skraćena verzija)

Globalno izvješće o informacijskoj tehnologiji 2014.: pozicija Hrvatske

eSkills gap, national policies and initiatives in the European Union