Nazad

Novosti

Podijeli:

29. 04. 2024.

Rodna uključivost u središtu pozornosti: Dekodiranje slovenskog ICT krajolika

Slovenija već dugo ulaže u javne politike kojima se potiče razvoj digitalnih vještina, tehnologije i inovacija. Međutim, stručnjaci za IKT prijeko su potrebni, a zemlja primjenjuje višedimenzionalni pristup promicanju rodne raznolikosti među radnom snagom u području IKT-a.

Digitalizacija ostvaruje znatan napredak i sve više utječe na sve segmente društva. Možemo pratiti njegove učinke u industriji 4.0, proizvodnji, zdravstvu, pametnim domovima i suradnji s digitalnim društvom. Čak se i način na koji komuniciramo s javnom upravom mijenja, a sve više usluga postaje digitalno. Primjećujemo i nagli porast potrebe za stručnjacima u području IKT-a koji razvijaju digitalne tehnologije i rješenja u svojem području te u svim drugim sektorima koji primjenjuju te tehnologije kako bi povećali produktivnost i održali konkurentsku prednost.

Digitalna transformacija prioritet je Slovenije. Zemlja već dugo ulaže u javne politike koje naglašavaju važnost tehnologije i digitalne pismenosti za društvo. Iskorištavanje mogućnosti novih tehnologija zahtijeva radnike s poboljšanim digitalnim vještinama, koje se mogu kontinuirano razvijati usavršavanjem i prekvalifikacijom. Razvoj uključivih digitalnih vještina ključan je za ostvarivanje punog potencijala društva koje se digitalizira. Utvrđivanje osnovnih digitalnih vještina i osposobljavanja pomoglo bi digitalnoj radnoj snazi da se usredotoči na promjenjive potrebe u profilima i opisima radnih mjesta.

Šahista: trenutačno stanje s digitalnim stručnjacima u Sloveniji

Slovenija se suočava sa sve većim nedostatkom kvalificiranih stručnjaka u području IKT-a. Eurostat smješta zemlju ispod prosjeka EU-a i svrstava je među četiri zemlje u najnepovoljnijem položaju u zapošljavanju stručnjaka za IKT. U 2021. digitalni stručnjaci činili su samo 4,8 % ukupne radne snage u Sloveniji. Kako bi se zadovoljile potrebe koje se otvaraju digitalizacijom, taj bi omjer trebao porasti na 10 % (ili 85 000 ljudi). Zapošljavanje se također mora povećati: Sloveniji bi svake godine trebalo 5000 novih zaposlenika u području IKT-a. Trenutačno ta brojka iznosi 2 000 zaposlenih. Isto vrijedi i za ulaganja. Prosječna tvrtka u Sloveniji ulaže između 2 i 4% svojih godišnjih prihoda u digitalni razvoj, umjesto potrebnih 6 do 8%.

S obzirom na sve to, ne čudi da se potreba za ICT stručnjacima u Sloveniji sve više povećava. Utjecaj digitalizacije zahtijevat će daljnje promjene na tržištu rada. Svjedoci smo prelaska s tradicionalnih radnih mjesta na nova digitalizirana zanimanja i nove poslovne modele koji se temelje na novim spoznajama o digitalizaciji. Stručnjaci za digitalne blizance, pametnu proizvodnju, analitiku podataka, umjetnu inteligenciju itd. predvodnici su, a učinci digitalizacije utjecat će i na javni i na privatni sektor.

Slovenija na putu prema digitalnom desetljeću

Za rješavanje tog problema potrebne su dobro promišljene, ciljane mjere i jasni ciljevi. Zaustavljanje takozvanog “odljeva mozgova”, zbog kojeg slovenski ICT stručnjaci napuštaju zemlju radi bolje plaćenih poslova u inozemstvu, od ključne je važnosti. Privlačenje digitalnih talenata iz inozemstva može pridonijeti povećanju broja IT stručnjaka na domaćem terenu.

Slovenija problem nedostatka stručnjaka u području IKT-a mora riješiti dobro promišljenim i ciljanim mjerama. Postoji nekoliko glavnih načina za rješavanje ovog problema. Prvi je zaustavljanje takozvanog “odljeva mozgova” u kojem slovenski ICT Novi kurikulum u osnovnim i srednjim školama mora mladima predstaviti buduće digitalne alate i učenje. Djeca bi trebala dobiti lekcije iz programiranja i robotike kroz nove tečajeve iz računarstva i informacijskih znanosti. Kako bi se privuklo više studenata u područje IKT-a, jednako su potrebni suvremeni i moderni sveučilišni programi u digitalnom sektoru. Sveučilišta će također morati povećati upis na tehničke fakultete. Za povećanje upisa potrebno je uzeti u obzir financijske, stručne i prostorne kapacitete obrazovnih ustanova.

Žene u IKT-u: ključni dio slagalice

Točka koja se često ne spominje u rješavanju problema nedostatka stručnjaka u području IKT-a u Sloveniji izazovi su s kojima se suočavaju žene u tom području. Činjenica je da su 2021. žene činile samo 17 % stručnjaka u području IKT-a u Sloveniji, što ukazuje na znatne rodne razlike. Ta nedovoljna zastupljenost ne samo da uskraćuje industriji različite perspektive, već i produbljuje rodno uvjetovane razlike u mogućnostima i inovacijama. Prepoznavanje važnosti stručnjakinja u području IKT-a kao predvodnica ključno je za poticanje većeg broja žena na karijeru u području tehnologije.

Kako bi se povećao postotak stručnjakinja u području IKT-a, potreban je višedimenzionalan pristup. Inicijative bi trebale započeti na lokalnoj razini promicanjem obrazovanja djevojčica u području STEM-a i podizanjem svijesti o uzbudljivim izgledima u sektoru IKT-a. Programi mentorstva, kako u obrazovnim ustanovama tako i u profesionalnim okruženjima, mogu pružiti neprocjenjivo vodstvo i podršku ženama koje se kreću područjem u kojem tradicionalno dominiraju muškarci. Uspostava mreže ženskih uzora koji su se istaknuli u području IKT-a može pomoći u razbijanju stereotipa i pokazati različite putove dostupne unutar industrije.

Nadalje, ključno je poticati uključivu kulturu na radnom mjestu kojom se aktivno podupiru žene u području IKT-a. Poduzeća mogu provoditi politike kojima se promiče ravnoteža između poslovnog i privatnog života, pružaju jednake mogućnosti za napredovanje u karijeri i aktivno suzbijaju nesvjesne predrasude. Prepoznavanje i slavljenje postignuća stručnjakinja u području IKT-a putem medijskih kampanja i događanja u industriji može doprinijeti promjeni percepcije i privlačenju većeg broja žena na to područje.

Istodobno, za rješavanje problema većeg nedostatka vještina u sektoru IKT-a potrebno je usredotočiti se na inicijative za usavršavanje i prekvalifikaciju. Pružanjem ciljanih programa osposobljavanja za sadašnje zaposlenike, bez obzira na spol, osigurava se da radna snaga ostane prilagodljiva tehnološkom napretku. Ulaganje u obrazovne resurse i mogućnosti za profesionalni razvoj neće koristiti samo pojedincima, već će pridonijeti i otpornijoj i konkurentnijoj digitalnoj radnoj snazi u Sloveniji. Naposljetku, postizanje jednake zastupljenosti u IKT-u nije samo pitanje raznolikosti i uključenosti, već i strateški imperativ za poticanje inovacija i poticanje digitalne transformacije zemlje.

Saznaj više

  • Digitalna tehnologija / specijalizacija:

    Digitalne vještine

  • Razina digitalnih vještina:

    Osnovno

    Srednja

    Napredno

    Stručnjak za digitalni sektor

  • Geografski opseg - Država:

    Slovenija

  • Vrsta inicijative:

    Nacionalna inicijativa