Više od 70 predstavnika poduzeća, javnih tijela, akademske zajednice, udruga za IKT i nevladinih organizacija okupilo se na Digitalnoj skupštini u Toulouseu kako bi pronašli rješenja za sve veći nedostatak digitalnih vještina u Europi. Složili su se da će se EU samo prekograničnom i međusektorskom suradnjom približiti ciljevima digitalnog desetljeća da do 2030. ima 20 milijuna stručnjaka za IKT, uz rodnu konvergenciju, i 80 % stanovništva EU-a s barem osnovnim digitalnim vještinama. 

Na prvom panelu istaknuta je važnost osposobljavanja i zadržavanja kvalificiranih radnika. Aniss Gaaya iz Airbusa podijelio je primjer mogućnosti prekvalifikacije zaposlenika u svojem poduzeću. Opisao je kako je u posljednje tri godine Airbus obučio više od 1000 zaposlenika u znanosti o podacima. Kako bi slične inicijative bile uspješne, poduzeće je prvo moralo razumjeti potrebe za vještinama i buduće profile zanimanja.

Josef Lannemyr iz Švedske agencije za gospodarski i regionalni rast pozvao je na više stručnjaka s kombiniranim vještinama iz tradicionalnih disciplina i digitalnih tehnologija (liječnik sa specijalizacijom u području umjetne inteligencije, odvjetnik s vještinama u području kibersigurnosti itd.). Ta nova potražnja za kombiniranim profilima zahtijeva prelazak na multidisciplinarnije akademske programe. Međutim, prema Robertu Giovannoniju sa Sveučilišta u Pisi, obrazovni sustav trenutno nije u mogućnosti isporučiti više diplomanata kako bi ispunio potražnju na tržištu rada. Fleksibilniji modularni programi koji kombiniraju akademsko osposobljavanje i radno iskustvo (kraći tečajevi osposobljavanja) mogli bi pridonijeti povećanju broja digitalnih stručnjaka. 

Nakon panela sudionici radionice raspravljali su o izazovima i mogućim rješenjima u manjim skupinama. Neki od prijedloga sudionika bili su:
• Poticanje digitalne kulture u vašoj organizaciji kako bi se privuklo i zadržalo kompetentno osoblje
• Inovativno obrazovanje i ponuda rada i angažmana; studijski ugovori za zaposlenike
• Borba protiv stereotipa u školama, obiteljima i medijima kako bi se premostio rodni jaz u tehnologiji 
• Podizanje svijesti i motiviranje ljudi da se osposobe za osiguravanje digitalne uključenosti 
• Suradnja unutar postojećih skupina i s partnerima istomišljenicima te razmjena dobrih praksi
• Zaposlenici, poslodavci i vlada trebali bi usmjeriti financiranje na odgovarajuće programe

Daljnje uvide u konkretna rješenja možete pronaći na ovoj digitalnoj ploči.

Na drugom panelu govorilo se o strateškoj autonomiji EU-a u području tehnologije i potrebi za zadržavanjem i privlačenjem talentiranih ljudi u Europu. Zastupnica u Europskom parlamentu Lina Gálvez Muñoz podsjetila je na razlike među spolovima u području tehnologije i pozvala na uvođenje uzora kako bi se djevojčice potaknulo da razmotre studiranje IKT-a i zapošljavanje. Samia Ghozlane iz Grande Ecole de Numerique dodala je da je ženama i djevojčicama potrebno objasniti da je cilj digitalnih radnih mjesta stvaranje nečeg smislenog s društvenim učinkom. 

Mário Lelovský iz Slovačke nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta govorio je o važnosti političkog vodstva i spremnosti na suradnju na nacionalnoj razini (akademska zajednica, poduzeća i vlada). Spomenuo je i važnost digitalnih stručnjaka u budućoj obnovi Ukrajine. 

Ako želite saznati više pojedinosti o ishodima radionice, sada je dostupno cjelovito detaljno izvješće. Rezultati će pridonijeti savjetovanju s dionicima o tekućem strukturiranom dijalogu o digitalnim vještinama i obrazovanju, čiji je cilj ponuditi buduće preporuke. 

Snimku radionice pogledajte ovdje. Fotografije s radionice možete pronaći ovdje. 

© Platforma za digitalne vještine i radna mjesta, 2022.