Ne postoje dijelovi života u kojima digitalna tehnologija ne igra ulogu. Google nam predstavlja rezultate pretraživanja koji odgovaraju onome što smo prije tražili. Političari koriste Facebookove algoritme kako bi utjecali na glasače. A malo mladih ljudi danas može zamisliti život bez mobitela kao svoje proširene ruke.
Škole već
dugi niz godina koriste tehnologiju kao alat za potporu postojećem poučavanju. Međutim, vrijeme je ponestalo načina gledanja na digitalnu tehnologiju. Danas tehnologija i digitalni mediji imaju mnogo nametljiviju ulogu u našim životima. Stoga je potrebno pripremiti mlade na kritički i analitički pristup tehnologiji koja stoji iza nje.

U proljeće 2019. ministar obrazovanja Merete Riisager (LA) stoga je pokrenuo novu temu, razumijevanje tehnologije. Kao eksperiment, 46 osnovnih škola će implementirati temu razumijevanja tehnologije tijekom trogodišnjeg razdoblja. Neke škole će uvesti razumijevanje tehnologije kao samostalni predmet, dok će druge raditi s razumijevanjem tehnologije kao dio drugih predmeta kao što su vizualne umjetnosti, danski, fizika/kemija, obrt i dizajn, matematika, priroda/tehnologija i društveni studiji.

Iako nijedna od 240 internata u zemlji ne sudjeluje u projektu, nužno je da se internacionalne škole odnose i na razumijevanje tehnologije u nastavi. To je ono što Ole Sejer Iversen, profesor i voditelj Centra za računalno razmišljanje i dizajn na Sveučilištu Aarhus, kaže. Predsjedao je grupom koja je pisala kurikulum za temu razumijevanja tehnologije i jedan je od vodećih istraživača u tom području.

„Svi mladi, uključujući učenike nakon nastave, susreću se s materijalima na internetu s neprimjerenim sadržajem. Moramo pomoći mladima da razviju robusnost kako bi razumjeli kako kritički promatrati stvari koje izlaze iz ekrana”, kaže on.

Očekuje da će sve osnovne, srednje i srednje škole ozbiljno shvatiti taj zadatak i integrirati razumijevanje tehnologije u svoje poučavanje.

„Teško mi je zamisliti da želite staviti pamuk u uši internata”, kaže Ole Sejer Iversen.

John Klesner se slaže. Kao predsjednik danske udruge IT savjetnika, koja je također namijenjena nastavnicima poslije škole, on je, kao i Ole Sejer Iversen, pomogao u pisanju kurikuluma za temu razumijevanja tehnologije.

Naglašava da osnovna svrha internata obvezuje škole da nude nastavu i pedagoški organizirano druženje, pri čemu je glavni cilj demokratska formacija. U 21. stoljeću čovjek ne može biti demokratski formiran bez digitalnog formiranja, ističe.

„Biti digitalno formiran znači biti sposoban živjeti u modernom društvu”, kaže John Klesner.

Ole Sejer Iversen podržava i spominje kao primjer kako algoritmi na Facebooku i Googleu utječu na ono čemu smo izloženi.

„Velik dio demokratske rasprave odvija se s pomoću algoritama koji nisu neutralni. Da biste razumjeli demokratsku raspravu, morate razumjeti algoritme”, kaže Ole Sejer Iversen.

Velika većina škola već koristi tehnologiju za potporu postojećem poučavanju, primjerice programima kao što je geogebra u matematici i programima čitanja. Međutim, to nije razumijevanje tehnologije, naglašava profesor.

Prema njegovim riječima, ideja uvođenja teme kao što je razumijevanje tehnologije je pripremiti djecu i mlade za digitalni svijet. To će se postići, između ostalog, razvojem svojih analitičkih vještina – pomalo kao kad učenici uče analizu književnosti na danskom jeziku.

„Imamo cijeli vokabular kako bismo razumjeli što su poruke književnosti. Osim kratkih priča Karen Blixen, sve tehnologije dolaze s namjerom ugrađenom u tehnologiju. No, za razliku od koncepata analize književnosti, kao što su promjena perspektive i narativni model, školskoj djeci ne nudimo isti analitički okvir za razumijevanje digitalnih tehnologija”, kaže Ole Sejer Iversen.

Analitički dio odnosi se i na ono što stoji iza površina digitalnih tehnologija koje su često prilagođene korisnicima. Često se skrivaju kakvi se procesi odvijaju. Na primjer, mnoga djeca i mladi ne znaju što je datoteka.

„Trebate znati malo o tome što je ispod kapuljače računala. Možda ne morate znati što je ispod kapuljače za vožnju automobila, ali razlika između korištenja računalne tehnologije i automobila je u tome što u automobilu još uvijek znate gdje plovite. Ne morate to nužno učiniti kada koristite računalo”, ističe Ole Sejer Iversen.

„Postoji polarizacija između onih čiji roditelji razgovaraju s njima o digitalnoj tehnologiji i onih koji to ne čine. Ovdje se moraju uložiti golemi napori, inače ćemo imati društvo koje se raspada.” OleSejer Iversen, profesor i voditelj Centra za računalno razmišljanje i dizajn na Sveučilištu Aarhus

Predmet razumijevanja tehnologije također mora opremiti studente kako bi mogli sami stvoriti nove tehnologije – i biti u mogućnosti stvoriti proizvode s njima. Drugim riječima, to je također kreativna tema u kojoj učenici sami proizvode. To se mora učiniti, na primjer, podučavanjem u digitalnom dizajnu, gdje učenici moraju razmišljati o primatelju i namjeri u proizvodu.

Njime se omogućuje praktično razumijevanje da su tehnologije izrađene od čovjeka, a da neke od njih pružaju digitalne proizvode s određenom namjerom. Učenici stječu razumijevanje o tome kako postaviti zahtjeve za tehnologije i naučiti razumjeti namjere koje stoje iza njih”, objašnjava Ole Sejer Iversen.

Isto vrijedi i za programiranje. Ne zato što bi svi učenici prema Ole Sejer Iversenu trebali biti u mogućnosti profesionalno kodirati, već zato što programiranje zahtijeva da učenici uzmu fenomen i prevedu ga na računalni jezik. Oni dobivaju uvid u činjenicu da se digitalni sustavi temelje na svjetskim modelima.

„Digitalno građanstvo jedna je od najvažnijih kompetencija 21. stoljeća. Djeca i mladi moraju naučiti konstruirati s pomoću digitalne tehnologije i dekodirati postojeće digitalne tehnologije”, kaže Ole Sejer Iversen. 

Stručnjaci: Ako
mislite da zvuči opsežna, duboko udahnite i uzmite ga lako. Poziv dolazi od Marie Falkesgaard Castle, koja je voditeljica istraživanja i doktorat na UCL Business Academy i University College. Kao istraživačica i akademska voditeljica na suđenju, ima svoje prste zakopane u implementaciji predmeta razumijevanja tehnologije u osnovnim školama uključenima u suđenje.

Osim toga, pratila je i analizirala nastavu u internatima u 16 različitih predmeta i 89 nastavnih sati. U tom kontekstu, pomogla je napisati dva poglavlja za antologiju “Nakon školske prakse pod mikroskopom. Study on Formative Teaching and Contact”, objavljeno u veljači.

Marie Falkesgaard Slot ističe da studije istraživača u vezi s antologijom pokazuju da interna škola već preuzima zadatak podučavanja digitalnih tehnologija u izbornim i glavnim predmetima, gdje učenici rade s IT-om i medijima. Smatra da u internatima postoji potencijal da se u poučavanje obveznih predmeta kao što su danski i matematika uključi razumijevanje tehnologije. No, u isto vrijeme, kaže da još uvijek postoji način da ide prije nego što se to dogodi:

„U internatima nema strateškog fokusa na način na koji učenici rade s digitalnim alatima i alatima za učenje u obveznom obrazovanju.”

Marie Falkesgaard Slot potiče pojedinačnu internat da istraži koje oblike digitalne nastave i IT-didaktike škola želi podržati stručno učenje učenika prije nego što odluči kako razumijevanje tehnologije može postati dio nastave. Savjetuje školama da krenu od postojećih predmeta i ispitaju kako su tehnologija i razumijevanje tehnologije relevantni u odnosu na predmete i tradicije unutar predmeta.

„Kada ste to učinili, postoji mnogo mogućnosti za rad s novim profesionalizmom”, kaže Marie Falkesgaard Slot.

Na primjer, kao danski učitelj možete se baviti temom kao što je robotsko novinarstvo i s učenicima istražiti što to znači za robote da pišu članke.

Ako kao škola želite uvesti razumijevanje tehnologije kao samostalni predmet, to će zahtijevati puno daljnjeg obrazovanja, ističe Marie Falkesgaard Slot.

Ole Sejer Iversen se slaže. Međutim, očekuje se da će država izdvojiti sredstva za nastavak obrazovanja, čije će razumijevanje tehnologije postati dio obveznih predmeta osnovne škole. Međutim, nema razloga čekati tako dugo. Kao škola, možete započeti odmah tako što ćete omogućiti učiteljima da započnu s predmetima koje već podučavaju, naglašava Ole Sejer Iversen.

„Velika većina nastavnika nema vještine podučavanja razumijevanja tehnologije. Ali nemamo vremena čekati. Učitelji mogu biti inspirirani vrhunskim učiteljima koji već rade s predmetom. Inače, radi se o pokretanju i znatiželji o novim oblicima znanja i izražavanja koje tehnologija pruža unutar svoje profesije”, kažeon.

Ole Sejer Iversen smatra da škole imaju obvezu osigurati da svi mladi uče digitalno obrazovanje.

„Postoji polarizacija između onih čiji roditelji razgovaraju s njima o digitalnoj tehnologiji i onih koji to ne čine. Ovdje se moraju uložiti golemi napori, inače ćemo imati podijeljeno društvo.”

Pisani izvori Osim intervjua sa stručnjacima, članak se temelji na nizu pisanih izvora: „Dizajnski pristup poučavanju” Olea Sejer Iversena, Christiana Dindlera i Rachel Charlotte Smith,

Dafolo, 2019
, emu.dk, tekforsøget.dk i uvm.dk BAGOM eksperimentalna shema s tehnološkim razumijevanjem. Sudjelovalo je 46 javnih škola. Škole moraju provjeriti može li nova profesionalnost opremiti učenike da se kritički povežu s tehnologijom i da je oblikuju, a ne samo da je koriste. 

U eksperimentu se razumijevanje tehnologije kao profesionalizam shvaća i kao samostalni predmet i kao dio drugih predmeta kao što su vizualne umjetnosti, danski, fizika/kemija, obrt i dizajn, matematika, priroda/tehnologija i društveni studiji. 

Tehnološko razumijevanje obuhvaća četiri područja stručnosti: 

1. Digitalno osnaživanje. Studenti bi trebali biti opremljeni za procjenu digitalnih tehnologija. Drugim riječima: Koje su namjere proizvoda? Kako se može koristiti? Koje su posljedice za pojedinca, zajednicu i društvo? Na temelju toga učenici će naučiti iznaći konkretne prijedloge za redizajn.
2. Digitalni postupci dizajna i dizajna. Studenti moraju dizajnirati digitalne proizvode kako bi ih drugi mogli koristiti. To znači da studenti trebaju razumjeti i tehnologiju i ljude za koje dizajniraju.
3. Računalno razmišljanje. Računalno razmišljanje znači biti u stanju napraviti modele svijeta i prevesti ih na računalne jezike. Učenici moraju naučiti uzeti dijelove stvarnosti i izraditi modele kako bi ih računalo moglo obraditi. Oni moraju dekodirati fenomene i procese iz svakodnevnog života, iz profesionalnog konteksta i digitalnih tehnologija te ih opisati u obliku algoritama i digitalnih modela.
4. Tehnološki kapacitet. Učenici moraju razumjeti načela rada računala, programiranja, računalnih sustava, mreža i digitalnih alata kako bi stekli razumijevanje kako je svijet danas uređen. 

Izvor: Emu.dk

8 savjeta za učenje tehnologije razumijevanje
Nabavite savjete stručnjaka o tome kako možete početi s razumijevanjem tehnologije u internatu. 

1. Smiri se. Nitko ne govori da bi interna škola trebala žuriti i kupiti micro:bitove, napredne računalne programe i robotiku. Mapirajte što već radite danas, koje vještine nastavnici imaju i istražite što će imati smisla u vašoj školi.
2. Kao nastavnik, dobro je započeti s profesionalnošću i predmetima koje podučavate. Istražite kako tehnologija izaziva vaš predmet, budite znatiželjni i istražite ga zajedno sa svojim učenicima. Na danskom, na primjer, možete početi s robotskim novinarstvom ili komunikacijom na društvenim mrežama. U matematici možete imati temu o statistici, gdje učenici moraju sami prikupljati podatke i istražiti kako manipulirati podacima. A u društvenim studijama može biti riječ o demokratskom učinku digitalnih kampanja.
3. Podijelite dobra iskustva, podržavate i pomažete jedni drugima u tome kako to učiniti. Ako nemate puno iskustva s tehnologijom i razumijevanjem tehnologije u svojoj školi, provjerite koje druge škole imaju i pitajte možete li doći u posjet za dan inspiracije.
4. Započnite. S učenicima istražite tehnologije s kojima se okružujete. Zašto su dizajnirani takvi kakvi jesu? Koja je namjera tehnologije? Zašto je, na primjer, ‚Google Home’ dizajniran vrlo glatko i sivo kako bi se uklopio s pozadinom? Koja je namjera ovog dizajna? Odložite odgovore i budite znatiželjni s učenicima.
5. Iskoristite činjenicu da je razumijevanje tehnologije kreativni subjekt i da tehnologije često jačaju predanost učenika tom predmetu. Moguće je da učenici s različitim stilovima učenja mogu biti privučeni i apsorbirani od strane subjekta na različite načine.
6. Upoznajte učenike sa složenim pitanjima. Zajedno istražite kako se mogu osmisliti različita rješenja i koje prednosti i mane mogu biti. To bi, na primjer, mogao biti slučaj za osobe s demencijom koje napuštaju dom za starije i nemoćne. Kako možemo etično spriječiti starije osobe da se izgube ili pogriješe? Trebate li pratiti starije osobe, zaključati vrata ili mogu li učenici pronaći druga rješenja?
7. Ako želite zaroniti u način na koji možete strukturirati svoje učenje, inspiraciju možete pronaći u knjizi ‚Dizajniranje pristupa poučavanju’ Olea Sejer Iversena, Christian Dindler i Rachel Charlotte Smith, Dafolo, 2019.
8. Na tekforsøget.dk možete pronaći inspiraciju za podučavanje o razumijevanju tehnologije. Ovdje su prototipovi nastavnih predmeta, koji se koriste u eksperimentalnom predmetu u tehnološkom razumijevanju, baš kao što postoje pozadinska znanja, preliminarna iskustva itd. 

Izvori: Profesor i voditelj Centra za računalno razmišljanje i dizajn na Sveučilištu Aarhus Ole Sejer Iversen, predsjednik danskog udruženja IT nadzornika John Klesner, voditelj istraživanja i doktorat na UCL – Business Academy i University College Marie Falkesgaard Castle.