Europska komisija objavila je 27. rujna 2023. prvo izvješće o stanju digitalnog desetljeća (prethodno poznato kao indeks gospodarske i društvene digitalizacije, DESI). Novo izvješće prvo je u nizu godišnjih izvješća i poziv državama članicama na zajedničko djelovanje kako bi se riješio problem trenutačnog nedostatka ulaganja, ubrzala digitalna transformacija u Europi i pojačali napori za postizanje ciljeva programa politike digitalnog desetljeća (DDPP).

Preporuke iz izvješća nude praktične korake za unapređenje digitalne transformacije te će usmjeravati rasprave i suradnju između Komisije i država članica. U izvješću se ocjenjuje napredak EU-a u digitalnoj transformaciji i postavljaju se temelji za koordinirane napore za postizanje zajedničkih digitalnih ciljeva.

Ključni zaključci u različitim područjima obuhvaćenima izvješćem su sljedeći:

Digitalna infrastruktura

Cilj je do 2030. osigurati potpunu gigabitnu pokrivenost u cijelom EU-u te pokrivenost 5G mrežom u svim naseljenim područjima. U ovomtrenutku 55 % ruralnih kućanstava još uvijek nije opskrbljeno nijednom naprednom mrežom, a 9 % još nije pokriveno nijednom fiksnom mrežom. Potrebno je više ulaganja kako bi se osigurala potpuna gigabitna pokrivenost na cijelom jedinstvenom tržištu i pokrivenost 5G mrežama naseljenih područja, čime bi se smanjile regionalne razlike i osiguralo da nitko ne bude zapostavljen u digitalnoj budućnosti.

Poluvodiči

Poluvodiči su ključni za sve digitalne tehnologije. Cilj je EU-a udvostručiti svoj udio u globalnoj tržišnoj vrijednosti poluvodiča do 2030., s 10 % na 20 %. Cilj je Europskog akta o čipovima izgraditi snažan ekosustav poluvodiča i otporne lance opskrbe. Države članice trebale bi promicati nacionalne politike i ulagati u poticanje domaćeg dizajna čipova, proizvodnje i naprednih tehnoloških vještina kako bi se to ostvarilo.

Digitalno poslovanje

Digitalizacija poduzeća trenutačno je jedan od najvažnijih čimbenika koji doprinose gospodarskom uspjehu i rastu, posebno u nepredvidivom okruženju koje se brzo mijenja. Bez dodatnih ulaganja i poticaja do 2030. samo će 66 % poduzeća usvojiti tehnologiju računalstva u oblaku, 34 % će koristiti velike količine podataka, a samo 20 % prihvatit će umjetnu inteligenciju (AI). U međuvremenu, najnoviji podaci pokazuju da je samo 69 % MSP-ova u EU-u dosegnulo osnovnu razinu digitalnih vještina, pri čemu se napredak znatno razlikuje među državama članicama. Kako bi se to suzbilo, države članice pozivaju se da podignu svijest o koristima digitalizacije i pruže potporu europskim digitalnoinovacijskim centrima. Iako je tijekom proteklog desetljeća došlo do znatnog povećanja broja jednoroga sa sjedištem u EU-u, to nije razlog za samozadovoljstvo na nestabilnim tržištima. EU je početkom 2023. imao 249 jednoroga, ali to blijedi u usporedbi s 1444 u Sjedinjenim Američkim Državama i 330 u Kini. Iako je taj trend pozitivan, i dalje postoje razlike u odnosu na druga razvijena gospodarstva, naglašavajući potrebu za kontinuiranim naporima za premošćivanje jaza i održavanje konkurentnosti na globalnoj razini.

Digitalizacija javnih usluga

U planu za digitalno desetljeće i javnu digitalizaciju utvrđeni su ambiciozni ciljevi čiji je cilj 100 % internetska dostupnost ključnih javnih usluga, mogućnosti internetske interakcije s javnim upravama, pristup elektroničkoj zdravstvenoj evidenciji za sve građane Unije i sigurna elektronička identifikacija (eID) za sve građane Unije. Iako su mnoge države članice dobro pripremljene za postizanje tih ciljeva, potrebna su znatna ulaganja kako bi se poboljšala prekogranična dostupnost i učinkovitost javnih usluga. Osim toga, uvođenje europske lisnice za digitalni identitet u tijeku je i očekuje se da će do 2030. biti potpuno operativno, dopunjeno predloženim digitalnim eurom uvedenim u lipnju 2023.

Digitalne vještine

EU je postavio ambiciozne digitalne ciljeve s ciljem poboljšanja digitalnih vještina najmanje 80 % pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine i 20 milijuna stručnjaka za IKT do 2030. Međutim, izvješće otkriva da će bez značajnih promjena samo 59 % stanovništva moći posjedovati osnovne digitalne vještine do 2030., a broj stručnjaka za IKT možda neće biti veći od 12 milijuna. Kako bi se premostio taj jaz, države članice moraju dati prednost ulaganjima u vrhunsko obrazovanje i razvoj vještina te istodobno poticati žene na sudjelovanje u STEM disciplinama (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) od rane dobi. Općenito, nadovezujući se na Europsku godinu vještina, države članicetrebale bi dati prednost ulaganjima u digitalno obrazovanje i vještine te se prilagoditi digitalnom okruženju koje se brzo razvija.

Vrijednosti i načela za internetsko društvo

Digitalne tehnologije i usluge imaju moć utjecati na naš kolektivni način života i način na koji se angažiramo kao građani. Europska unija postavila je globalni standard za stvaranje digitalnog okruženja koje je usmjereno na ljude, utemeljeno na temeljnim pravima, uključivo, transparentno i otvoreno. U izvješću se ističe da EU preuzima vodeću ulogu u osiguravanju da je digitalni svijet siguran, zaštićen i usmjeren na ljude te da su provedene relevantne politike i pravne inicijative kako bi se osigurala sigurna digitalna budućnost, uključujući Akt o digitalnim uslugama, Akt o umjetnoj inteligenciji, Europski akt o slobodi medija i Komunikaciju o virtualnim svjetovima.

Održiva digitalna tranzicija

EU aktivno radi na maksimalnom povećanju sinergija zelene tranzicije i digitalne transformacije. U izvješću se prati kontinuirani rad na tome da prelazak na digitalnu tehnologiju bude ekološki prihvatljiviji. Mjere kao što su inicijativa Pravo na popravak, smjernice za izradu mobilnih telefona i tableta ekološki prihvatljivima te plan EU-a da energetske sustave učini digitalnima pridonijet će smanjenju utjecaja digitalne tehnologije na okoliš. Važno je i više ulagati u okviru nacionalnih planova za oporavak i otpornost ili zajedničkih ulaganja kako bi se u potpunosti prešlo na digitalna rješenja koja ne štete okolišu. Osim toga, EU-u je potreban bolji način da prati koliko elektroničke komunikacijske usluge utječu na okoliš.

Međunarodna partnerstva

U planu za digitalno desetljeće 2030. ističe se kako je suradnja sa zemljama istomišljenicama diljem svijeta ključna za očuvanje vrijednosti EU-a. Kako bi se to postiglo, EU je ostvario napredak uspostavom digitalnih partnerstava s Japanom, Republikom Korejom i Singapurom. Također su osnovali Savjete za trgovinu i tehnologiju sa Sjedinjenim Američkim Državama i Indijom. Nadalje, EU je poduzeo proaktivne korake kako bi pomogao Ukrajini u njezinoj digitalnoj transformaciji, uključujući integraciju Ukrajine u područje slobodnog roaminga EU-a.

Zaključak

„Prvo izvješće služi kao koristan vodič o tome što treba učiniti kako bi se premostio jaz i osiguralo postizanje potpune digitalne tranzicije do 2030.”, izjavila je Věra Jourová, potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost. Uspjeh digitalnog desetljeća bit će ključan za buduće blagostanje EU-a. Postizanje uspjeha u digitalnoj transformaciji EU-a zahtijeva znatno ubrzanje i dublju predanost EU-a i njegovih država članica. Komisija će započeti raspravu s državama članicama, Europskim parlamentom i dionicima o zajedničkom napretku s pomoću mehanizma upravljanja digitalnim desetljećem. Istodobno će surađivati s dionicima i partnerima izvan granica EU-a.

Poruka iz našeg prvog izvješća o digitalnom desetljeću jasna je: moramo ubrzati napore za postizanje naših ciljeva do 2030. Sada je trenutak za suradnju kako bi Europa preuzela vodeću ulogu u digitalnoj tranziciji. To je smisao preporuka koje danas upućujemo državama članicama”. Thierry Breton, povjerenik za unutarnje tržište. 

© Europska komisija