Najveći svjetski proizvođač softvera, američka tvrtka Microsoft, kreirala je pokazatelj Digital Futures Index i izmjerila “digitalni puls” šesnaest europskih zemalja, među kojima je i Hrvatska. Pokazatelj donosi podatke o sadašnjem stupnju digitalizacije zemlje, detektira najuspješnija područja ali i područja na koja se potrebno fokusirati kako bi se ubrzao proces digitalne transformacije. Digitalizacija je promatrana kroz pet kategorija digitalnog razvoja: digitalno poslovanje, digitalna vlada i javni sektor, digitalna infrastruktura, digitalni sektor i ljudski kapital.

Ukupna razina digitalnog razvoja Hrvatske je 91, što je 9 posto ispod prosjeka zemalja srednje i istočne Europe (100 je broj bodova definiran kao prosjek za srednju i istočnu Europu).

Hrvatska je posebno jaka na području talenata – u našoj zemlji stanuje puno darovitih, a razina digitalnih vještina među općom populacijom je također visoka. Najbolje rezultate ostvarujemo u kategoriji ljudskog kapitala, koja je snažno povezana s većom inovativnošću, produktivnošću i plaćama, a u svim ostalim kategorijama rezultati su blizu prosjeka zemalja srednje i istočne Europe.

Istraživanje je pokazalo kako su u digitalno naprednije zemlje zelenije, bogatije, inovativnije i kompetitivnije. Hrvatska ima snažan potencijal i sve preduvjete da postane digitalno središte ovog dijela Europe, koje će svoj ekonomski razvoj temeljiti na inovacijama i suvremenim tehnologijama, poput umjetne inteligencije, drže u tvrtki Microsoft Hrvatska.

Rezultati pokazatelja Digital Futures Index za Hrvatsku po kategorijama, u odnosu na prosjek zemalja srednje i istočne Europe (100 označava prosjek):

U kategoriji digitalno poslovanje Hrvatska je ostvarila 84 boda, odnosno 16 posto ispod prosjeka. Podaci pokazuju da će se ubrzanje digitalne transformacije i povećanje konkurentnosti ostvariti većim ulaganjima hrvatskih tvrtki u oblak (cloud computing) i u napredne digitalne tehnologije poput umjetne inteligencije.

U kategoriji digitalna vlada i javni sektor Hrvatska ima 90 bodova. Iz rezultata se može iščitati da se postojeće digitalne usluge koriste u velikoj mjeri, no ključnu priliku predstavlja digitalizacija javnih usluga.

Na području digitalne infrastrukture Hrvatska bilježi 93 boda, a velike su razlike u rezultatima prosječne brzine fiksnog širokopojasnog pristupa (71) i prosječne brzine mobilnog interneta (131).

U kategoriji digitalni sektor država je zabilježila 87 bodova. Iz rezultata veličine digitalne ekonomije vidljivo je da ICT sektor snažno pridonosi BDP-u te da Hrvatska nadmašuje prosjek kada se gleda broj novoosnovanih tvrtki.

Najbolji su rezultati, kao što smo već naglasili, u kategoriji ljudskog kapitala – 107 bodova. Hrvatska ima izvrsne rezultate na području talenata i vještina, koji imaju snažne korelacije u svim segmentima u odnosu na inovativnost, produktivnost i plaće. Također nadmašuje sve zemlje u Indexu kada je u pitanju razina digitalnih vještina mladih od 16 do 29 godina, jer je rezultat 48 posto iznad prosjeka srednje i istočne Europe.

Da bismo u potpunosti postali digitalno društvo, drže u Microsoftu, Hrvatska treba pozornost usmjeriti sljedećim područjima: razvoju i unaprjeđivanju digitalnih vještina ljudi svih dobnih skupina, poticanju malih i srednjih tvrtki da se digitalno transformiraju te digitalizaciji javnih usluga. Prihvaćanje hibridne radne kulture i fleksibilnosti rada učinit će zaposlenike produktivnijima i inovativnijima, a naglašena je i potreba ulaganje u IT stručnjake, kaže se u istraživanju.

Digital Futures Index rezultate prezentira u Microsoftom rješenju PowerBI i donosi stupnjeve digitalizacije Hrvatske, Češke, Estonije, Grčke, Mađarske, Malte, Poljske, Rumunjske, Rusije, Srbije i Slovenije. U Index su uključene i zemlje koje se smatraju vodećima po pitanju digitalizacije – Danska, Finska, Nizozemska i Švedska – te Portugal koji je u „digitalnom usponu“ da bi se dobili dodatni podaci za usporedbu.

Model uključuje 55 različitih podatkovnih parametara koji su organizirani u kategorije za lakše modeliranje i navigaciju kroz podatke. Podaci su prikupljeni iz pouzdanih javnih izvora, uključujući Europsku komisiju, UNESCO, Svjetsku banku, Eurostat, OECD, Digital Nomad Index, Ujedinjene Narode, Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), Europsku investicijsku banku i Eurofound.

Više regionalno relevantnih članaka možete pronaći na CEE Multi-Country News Center.

Digital Futures Index PowerBI možete istražiti putem linka aka.ms/DigitalFuturesIndex

Napomena: Digital Futures Index ne predstavlja rang, već mjeri „digitalni puls“ pojedine zemlje.