U Hrvatskoj nemamo poseban pravni oblik za društveno poduzeće, činjenica je koja je naglašena kako u predavanjima tako i kroz pitanja tridesetak sudionika konferencije. Foto: ZP
Društveno poduzeće Fierce Women, udruga K-zona i ACT Grupa organizirale su, krajem svibnja ove godine, konferenciju i sajam društvenih poduzetnika “Dobar posao u Hrvatskoj” na zagrebačkom Europskom trgu. Riječ je o događaju na kojem se promišljeno razgovaralo o društvenom poduzetništvu, a sajam je poslužio i kao prostor u kojem je nekoliko društvenih poduzeća predstavilo svoje proizvode i socijalne usluge.
Tri rasprave
Konferencija se sastojala od tri okrugla stola: Europski Akcijski plan za društvenu ekonomiju – što i kako u Hrvatskoj? na kojem su predstavljeni rezultati istraživanja Europski monitor društvenih poduzeća za Hrvatsku za razdoblje 2021-2022, te se govorilo o preporukama i konkretnim akcijama koje su potrebne da se razvije poticajni ekosustav za razvoj društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Drugi okrugli stol: Sve moram sama – okupio je male poduzetnice koje na tržištu nisu mogle pronaći rješenje za svoje potrebe pa su izmislile, a neke i patentirale proizvode koji su im trebali te ih učinile dostupnima i svima ostalima. Treća rasprava obavljena je pod naslovom Odgovorno poslovanje i podrška, na kojoj su sudjelovale kompanije s implementiranim društveno odgovornim poslovanjem, ACT Grupa kao vodeća organizacija za potporu impact orijentiranog poslovanja u Hrvatskoj. Raspravljalo se o akceleratorima, programima i potporama za društvena poduzeća i impact orijentiranim malim biznisima.
Društvena ekonomija u Europskoj uniji, sastoji se od 2,8 milijuna organizacija, 13,6 milijuna radnih mjesta, što se tiče udjela u ekonomiji, društveni sektor se kreće od 0,3 do gotovo 10 posto ukupnog gospodarstva, kako u kojoj zemlji
Europski Akcijski plan za društvenu ekonomiju
Na konferenciji je predstavljen i Europski Akcijski plan za društvenu ekonomiju. Bavi se svim segmentima tog područja gospodarstva, društvenim poduzećima, zadrugama, zakladama, udrugama građana, itd. Društvena ekonomija u Europskoj uniji, sastoji se od 2,8 milijuna organizacija, 13,6 milijuna radnih mjesta, a što se tiče udjela u ekonomiji, društveni sektor se kreće od 0,3 do gotovo 10 posto ukupnog gospodarstva, kako u kojoj zemlji. Tamo gdje je najrazvijeniji, društveni sektor ima i znatan doprinos BDP-u.
Fiskalni okviri unutar kojih posluju društvena poduzeća u EU, prilično su složeni, no, rade doslovno u svim gospodarskim sektorima. Naravno, najviše ih je u sektoru socijalnih usluga. Od 2014. do 2020. godine iz proračuna Europske unije u društveno poduzetništvo izravno je uloženo nešto više od 2,5 milijardi eura, a kroz razne druge oblike ulaganja i mikro financiranja uloženo je još gotovo osam milijardi eura.
U našoj zemlji imamo, procjenjuje se, od stotinjak do nekoliko stotina društvenih poduzeća. Društveno poduzetnički sektor područje je s dosta velikim fluktuacijama u poslovanju – puno društvenih tvrtki se osniva, no mnoge ne potraju.
Hrvatska: brojke i istraživanja
Što se tiče stanja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj, ono je istraživano često i opsežno tijekom proteklih desetak godina, a ta istraživanja rezultirala su s nekoliko izvještaja. Najnovije istraživanje provedeno je u okviru Europskog monitora društvenih poduzeća i pokazuje da u našoj zemlji imamo, procjenjuje se, od stotinjak do nekoliko stotina društvenih poduzeća. Podaci su iz 2021. godine, a nisu precizni jer je društveno poduzetnički sektor područje s dosta velikim fluktuacijama u poslovanju – puno društvenih tvrtki se osniva, no mnoge ne potraju. U samom istraživanju sudjelovalo je osamdesetak tvrtki.
Još jedan detalj: u Hrvatskoj nemamo poseban pravni oblik za društveno poduzeće – to je tema s dosta prijepora, iako većina takvih poduzeća u Hrvatskoj smatra da bi im to olakšalo poslovanje. Štoviše, smatraju da bi se to trebalo regulirati posebnim zakonom. Uglavnom, ta poduzeća registriraju se kroz razne dostupne formate, kao što su društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), zadruga, udruga, itd. U drugim zemljama Europske unije, društvena poduzeća se registriraju kroz čak (ukupno) 65 raznih oblika registracije. Uz to, društvena poduzeća često i kombiniraju razne oblike pravnih osobnosti kako bi mogle bolje funkcionirati i ostvariti svoje ciljeve. Zasada, ne postoji službena evidencija društvenih poduzetnika u Hrvatskoj, no izrada te baze podataka je najavljena.
U drugim zemljama Europske unije, društvena poduzeća se registriraju kroz čak 65 raznih oblika registracije. Kombiniraju razne oblike pravnih osobnosti kako bi mogle bolje funkcionirati i ostvariti svoje ciljeve.
Sajam društvenih poduzetnika
Na sajmu društvenih poduzetnika, organiziranom na marginama konferencije, proizvode i usluge predstavili su Humana Nova – socijalna zadruga koja zapošljava društveno isključene osobe koje od tekstilnih viškova stvaraju nove vrijednosti, a od novih materijala šivaju proizvode; Kalliopi – održivo društvo iz Gračaca koje zapošljava dugotrajno nezaposlene žene iz zajednice koje rade na proizvodnji i prodaji visokokvalitetnih obućarskih proizvoda od najkvalitetnijih materijala; ZEZ – Zelena energetska zadruga čiji je cilj pomoći građanima u razvoju, investiranju i korištenju obnovljivih izvora energije; ROUM – centar za spašavanje odbačenih predmeta gdje se Romi i umjetnici okupljaju kako bi metodom nadciklaže od otpada stvorili unikatne predmete za dizajn interijera. Na sajmu je bilo i društveno poduzeće Fierce Women – osnovano s ciljem razvoja proizvoda i usluga koji promiču rodnu ravnopravnost i društvenu pravednost; zatim ACT Printlab – neprofitno društveno poduzeće koji organizacijama civilnog društva i društvenim poduzećima nudi profesionalne, kvalitetne, inovativne proizvode i usluge; ACT Konto – neprofitno društveno poduzeće specijalizirano za pružanje stručnih i kvalitetnih knjigovodstveno-računovodstvenih usluga.
Uz spomenute, građani su se mogli upoznati i s brendom ARYA, rođenim iz potrebe za adekvatnim rubljem nakon mastektomije; poduzećem HUKI specijaliziranim za organizaciju događaja, promociju poduzetništva i inovacija, razvoja društva i društvenih inovacija te edukaciju o novim i kreativnim načinima rješavanja suvremenih izazova; poljoprivrednom zadrugom Najbolje lokalno koja uključuje više od 25 proizvođača s preko 200 različitih proizvoda te poduzećem koje se bavi analizom, inovacijom, mjerenjem i upravljanjem pozitivnim društvenim utjecajem Impact house.
Događanje “Dobar posao u Hrvatskoj” – konferencija o društvenom poduzetništvu i sajam društvenih poduzeća“ održana je u okviru projekta Strašne žene mijenjaju kartu svijeta nabolje, kojeg je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Ukupna vrijednost projekta iznosi nešto više od 1,19 milijuna kuna
