Najnoviji razvoj nekoliko disruptivnih tehnologija kao što su umjetna inteligencija, internet stvari i velika količina podataka drastično mijenja radne prakse i donosi promjenu paradigme na radnom mjestu. U EU-u i diljem svijeta trenutačno postoji manjak visokokvalificiranih stručnjaka u području IKT-a (digitalnih stručnjaka). Procjenjuje se da bi se do 2030. broj stručnjaka u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (digitalni stručnjaci) u EU-u trebao povećati na 20 milijuna. Pojava, integracija i usvajanje novih digitalnih tehnologija zahtijevaju usavršavanje i prekvalifikaciju stručnjaka za IKT. Kako bi se pružila potpora stručnom razvoju digitalnih stručnjaka, u ovom se članku predlaže postupak u četiri faze: utvrđivanje nedostatka ili manjka vještina, razvoj potrebnih vještina formalnim i neformalnim obrazovanjem, prijenos vještina na tržište rada te praćenje i evaluacija učinkovitosti te tranzicije. Naglasak je na ekosustavu za razvoj vještina u koji može biti uključen niz aktera kako bi se osiguralo nekoliko oblika prekvalifikacije i usavršavanja. EU je predan cilju prekvalifikacije i usavršavanja digitalnih stručnjaka te podupire razne ključne inicijative za njihov kontinuirani profesionalni razvoj. Program politike za digitalno desetljeće, s konkretnim ciljevima za 2030. utvrđenima u Digitalnom kompasu: europski pristup za digitalno desetljeće „oblikuje digitalnu transformaciju europskog društva i gospodarstva, donoseći koristi svima”.

Biografija autora

Stavros A. Nikou je predavač digitalnog obrazovanja na Institutu za obrazovanje Strathclyde, Sveučilište Strathclyde, Škotska, Velika Britanija. Doktorirao je informacijske sustave, magistrirao računalne znanosti i diplomirao fiziku. Predvodi poslijediplomski studij Tehnološki unaprijeđenog poučavanja i učenja (Digitalno obrazovanje) na Sveučilištu Strathclyde. Njegova glavna područja istraživanja su tehnologije učenja, pametna okruženja za učenje i digitalne kompetencije.  Radovi su mu objavljivani u međunarodnim časopisima i zbornicima znanstvenih skupova. Viši je suradnik Akademije visokog obrazovanja (SFHEA) i viši član IEEE-a (SMIEEE).

Digitalna transformacija stvara potražnju za novim digitalnim vještinama 

Digitalna transformacija, vođena najnovijim tehnološkim dostignućima, dovodi do promjene paradigme na radnom mjestu. „Digitalna transformacija radnog mjesta” zamišljena je kao

„Pojava novih tehnologija koje uzrokuju znatne promjene u različitim aspektima povezanima s radom: promjene načina na koji zaposlenici obavljaju zadatke i procese, kao i promjene njihovih društvenih odnosa unutar organizacija, a zatim i njihova ukupnog radnog iskustva” (Meske & Junglas, 2020., str. 120.).

Dolaskom nekoliko disruptivnih tehnologija kao što su umjetna inteligencija, internet stvari i velika količina podataka već se brzo mijenjaju organizacijske strukture i stilovi rada (Verhoef i dr., 2021.) te se stvara potražnja za novim vještinama u svim sektorima diljem svijeta. U svojem Izvješću o budućnosti radnih mjesta za 2023. (Zahidi, 2023.) Svjetski gospodarski forum predvidio je da će se 44 % osnovnih vještina radnika promijeniti u sljedećih pet godina te da će polovina zaposlenika diljem svijeta trebati prekvalifikaciju do 2025. zbog uvođenja novih tehnologija. Europa se također suočava s nedostatkom digitalnih stručnjaka koji mogu osmisliti i razviti najsuvremenije digitalne tehnologije za društvo.

Tehnološki razvoj i uvođenje transformativnih praksi u različitim sektorima u kojima je IKT primjenjiv (kao što su profesionalne usluge i proizvodnja) znatno utječu na buduće zahtjeve za vještinama stručnjaka u području IKT-a. OECD (Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj) definira stručnjake za IKT kao „osobe koje su sposobne razvijati, upravljati i održavati sustave IKT-a i kojima IKT čini glavni dio posla” (OECD,2014.: Informacijska tehnologija – izgledi). Prema ESCO-u, europskoj klasifikaciji vještina, kompetencija i zanimanja, stručnjaci u području IKT-a provode istraživanja; planiranje, projektiranje, pisanje, testiranje, pružanje savjeta i poboljšanje sustava informacijske tehnologije, hardvera, softvera i povezanih koncepata za određene aplikacije; izrađuje povezanu dokumentaciju, uključujući načela, politike i postupke; te dizajn, razvoj, kontrola, održavanje i potpora bazama podataka i drugim informacijskim sustavima kako bi se osigurala optimalna učinkovitost te cjelovitost i sigurnost podataka. Brz razvoj i integracija novih tehnologija znatno utječu na profesionalne uloge u području IKT-a, zbog čega su neke vještine zastarjele, a važnost drugih sve veća.

Trenutačno više od 70 % poduzeća navodi nedostatak osoblja s odgovarajućim digitalnim vještinama. Više od 60 % poduzeća u EU-u koja su zaposlila ili pokušala zaposliti stručnjake za IKT imalo je 2021. poteškoće u popunjavanju tih radnih mjesta. Prema podacima Eurostata 2022. oko 9 milijuna osoba radilo je kao stručnjaci za informacijske i komunikacijske tehnologije (digitalni stručnjaci) u cijeloj Europskoj uniji (EU), od kojih su 81,1 % bili muškarci, a 18,9 % žene. Tijekom posljednjeg desetljeća udio stručnjaka za IKT u ukupnoj radnoj snazi EU-a povećavao se u EU-u. Kako je prikazano na slici 1. u nastavku, 2022. udio je bio najveći u Švedskoj (8,6 %), zatim u Luksemburgu (7,7 %) i Finskoj (7,6 %), a najniži udjeli zabilježeni su u Grčkoj (2,5 %), Rumunjskoj (2,8 %) i Poljskoj (3,6 %). Procjenjuje se da bi se do 2030. broj stručnjaka za informacijske i komunikacijske tehnologije (digitalni stručnjaci) trebao povećati na 20 milijuna. Međutim, u nedavnoj simulaciji u Monte Carlu Europa nije ostvarila cilj digitalnog desetljeća za stručnjake za IKT s gotovo 7 milijuna stručnjaka za IKT (oko 13 milijuna umjesto predviđenih 20 milijuna) (EIT Digital 2021.).

 
Slika 1. – Prema 20 milijuna stručnjaka u području IKT-a u EU-u do 2030.

Prema Europskoj komisiji tehnologije koje će se suočiti s većim izazovima su umjetna inteligencija, velike količine podataka, računalstvo u oblaku, kibersigurnost, industrijske biotehnologije, robotika i mikroelektronika. U izvješću Europskog saveza za softverske vještine (ESSA) navodi se da su softverskim stručnjacima najpotrebnije vještine programiranja (Java, Javascript i HTML, nakon čega slijede Python, C++ i C#), a vještine algoritma i dizajna malo su niže. Postojeći nedostatak vještina zahtijeva prekvalifikaciju i usavršavanje stručnjaka u području IKT-a, a uklanjanje tog nedostatka prioritet je na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. 

Najsuvremenije okruženje za digitalne vještine 

Procjena neusklađenosti i nedostatka vještina prvi je korak u definiranju učinkovite strategije prekvalifikacije i usavršavanja (OECD, 2016.) kako bi se poboljšala razina digitalnih vještina stručnjaka u području IKT-a u Europi. U Europskom okviru e-kompetencija (e-CF) navodi se 40 razina kompetencija i stručnosti koje su potrebne stručnjacima u području IKT-a diljem Europe. Europsko obiteljsko stablo profila IKT-a, koje je objavio CEN (Europski odbor za normizaciju) i koje je strukturirano u sedam obitelji (poboljšanje postupka, poslovanje, tehnička pitanja, dizajn, razvoj, usluge i pojačanje; rad i podrška), stvara okvir od 30 europskih profila profesionalnih uloga u IKT-u koji su mapirani u vještine SFIA-e. Međutim, postoji niz pokretača usvajanja tehnologije koji će utjecati na prirodu tih vještina.  U najnovijem Izvješću o budućnosti radnih mjesta (Zahidi, 2023.)koje je objavio Svjetski gospodarski forum istaknuto je da će umjetna inteligencija, velika količina podataka i računalstvo u oblaku imati najveću vjerojatnost donošenja te da stoga mogu djelovati kao glavni pokretači promjena u nadolazećim godinama. Stručnjaci za umjetnu inteligenciju i strojno učenje, analitičari poslovne inteligencije, analitičari podataka i znanstvenici, inženjeri za umrežavanje i internet stvari te analitičari za informacijsku sigurnost bit će najbrže rastuća radna mjesta i uloge u IKT-u, za koje se očekuje da će dosegnuti vrhunac produktivnosti za 10 do 15 godina.

Kako se pojavom, integracijom i usvajanjem novih digitalnih tehnologija mijenja okruženje vještina stručnjaka za IKT? Bliži pogled. 

Čini se daje

umjetna inteligencija i strojno učenjetehnologija koja najviše obećava: može automatizirati složene procese i poboljšati točnost i brzinu sposobnosti analize podataka u različitim aplikacijama (Chen i dr., 2021.). Umjetna inteligencija sve se više upotrebljava u svim sektorima kako bi se pojednostavnili i ubrzali lanci opskrbe i poslovni procesi, smanjili troškovi i poboljšalo poslovanje. Kao aplikacija (ili podskup) umjetne inteligencije, strojno učenje (ML) omogućuje sustavima učenje iz podataka bez eksplicitnog programiranja. Nadalje, nedavne promjene u velikim jezičnim modelima (npr. objava Chat GPT-a krajem 2022.) donose velike mogućnosti, kao i izazove. Očekuje se da će europsko tržište umjetne inteligencije i pranja novca u razdoblju od 2021. do 2028. rasti za gotovo 40 % godišnje te stoga postoji sve veća potražnja za kvalificiranim stručnjacima u području IKT-a u okviru umjetne inteligencije koja se trenutačno ne može zadovoljiti. Prema izvješću o analizi potreba za vještinama u području umjetne inteligencije (ARISA, 2023.),podatkovni znanstvenici i inženjeri, inženjeri strojnog učenja (uključujući inženjere za obradu prirodnog jezika i računalni vid) najtraženije su uloge u području umjetne inteligencije. Brzi inženjer je još jedna pozicija koja zahtijeva značajnu pozornost. EU je Aktom o umjetnoj inteligenciji dao prednost etičkoj i zakonitoj upotrebi umjetne inteligencije. 

Virtualna stvarnost i

Metaverzum dvije su tehnologije u nastajanju koje će imati značajan utjecaj na prilike i izazove. Virtualna stvarnost (VR) trodimenzionalno je digitalno okruženje koje simulira i poboljšava stvarnost nudeći interaktivna i imerzivna vizualna, slušna, taktilna ili čak olfaktorna iskustva (Di Natale et al., 2020.), dok bi se metaverzum mogao smatrati naprednom verzijom konvencionalne virtualne stvarnosti (VR) ili proširene stvarnosti (AR) (Hwang et al., 2023.). Budući da se internet neprestano razvija, sljedeća generacija, Web 4.0, omogućit će integraciju digitalnih i stvarnih objekata i okruženja, poboljšavajući interakciju između ljudi i strojeva te zamagljujući granice između virtualnog i stvarnog. To zahtijeva posebne vještine za rad s proširenom i virtualnom stvarnošću (AR / VR). Procjenjuje se da će u EU-u do 2025. biti potrebno 860 000 radnih mjesta kako bi se produžila stvarnost. Europska komisija nedavno je donijela novu strategiju o tehnologiji Web 4.0 i virtualnim svjetovima kako bi usmjerila sljedeću tehnološku tranziciju. Ključni strateški stup strategije EU-a za virtualne svjetove povezan je s izgradnjom vještina u području virtualne i proširene stvarnosti. Važno je definirati okvire kompetencija AR/VR i uspostaviti povezane programe osposobljavanja (Nikou i dr., 2023.).

Znanost o podacima / tehnologije upravljanja velikim podacima

ključne su sastavnice svakog informacijskog sustava. Usvajanje velike količine podataka zahtijeva nove tehnike upravljanja podacima, a time i vještine u modeliranju podataka, integraciji podataka, upravljanju transakcijskim podacima, upitnim jezicima te optimizaciji i analitičkim tehnikama (Darmont, 2022.). To dovodi do povećane potražnje za podatkovnim znanstvenicima s jakim vještinama rudarenja podataka, analitičkim vještinama i vještinama modeliranja te analitičarima poslovne inteligencije kako bi se poduzećima pomoglo u stvaranju značenja iz velike količine podataka (Morrison, 2016.). Sve veća važnost podataka odražava se u Komisijinoj Europskoj strategiji za podatke, čiji je cilj jačanje konkurentnosti EU-a i suvereniteta nad podacima na globalnoj razini. 

Računalstvo u oblaku i internet stvari (IoT)

Računalstvo u oblaku stvara povećanu potražnju za izgradnjom i optimizacijom podatkovnih oblaka, integracijom usluga i vještinama strateškog upravljanja (Darrow, 2015.). Nadalje, razvojem mobilnih mreža 5G i 6G povećat će se učinkovitost prijenosa podataka, zbog čega će internet stvari postati još rašireniji.  IoT povezuje fizičke objekte s ugrađenim senzorima i drugim tehnologijama. Računalstvo na rubu mreže, proces koji decentralizira obradu podataka (što znači da se informacije obrađuju blizu mjesta gdje se generiraju, smanjujući vrijeme potrebno za prijenos podataka i povećavajući brzinu veze), također se koristi za pomoć IoT-u u obradi mnogo više informacija. To može dovesti do industrijskog interneta stvari (IIoT), čiji je cilj povezati milijarde heterogenih uređaja s industrijskim aplikacijama koje omogućuju prikupljanje, razmjenu i analizu podataka (Sigov i dr., 2022.), što će dovesti do sljedeće generacije industrije 4.0 ili revolucije industrije 5.0. Umrežavanje i stručnjaci za internet stvari bit će vrlo traženi u nadolazećim godinama, a to se odražava u donošenju politika EU-a, s ciljem paketa mjera EU-a za povezivostda se poboljšaju europski kapaciteti u području računalstva, računalstva u oblaku i računalstva na rubu mreže, kako u području tehnologije tako i u području vještina. 

Međutim,povećana

bežična međusobna povezanost često može biti izložena potencijalnim rizicima i prijetnjama kao što su neovlašteni pristup ili zlonamjerni napadi na kvalitetu i dostupnost usluga (npr. e-trgovina, e-bankarstvo ili sustavi e-zdravstva). Vještine u području kibersigurnosti povezane sa softverom i hardverom smatraju se ključnima za očuvanje privatnosti i povjerljivosti informacija. Nadalje, upotreba umjetne inteligencije može proširiti prakse kiberprijetnji (Becue i dr., 2021.). Time se stvara potražnja za vještinama u području kibersigurnosti povezanima s umjetnom inteligencijom i strojnim učenjem. Europska agencija za kibersigurnost (ENISA) čvrsta je referentna točka za postizanje visoke zajedničke razine kibersigurnosti diljem Europe putem Akta o kibersigurnosti, okvira za kibersigurnosnu certifikaciju proizvoda, usluga i procesa. Međutim, od ključne je važnosti riješiti problem nedostatka vještina u području kibersigurnosti kako bi se osigurala informacijska sigurnost i zaštita privatnosti pojedinaca. Strateške inicijative EU-a kao što je Akademija za kibervještine (inicijativa za europsku politiku pokrenuta 2023. čiji je cilj objediniti postojeće inicijative za kibervještine i poboljšati njihovu koordinaciju kako bi se premostio nedostatak stručnjaka za kibersigurnost i povećala konkurentnost, rast i otpornost EU-a) korak su u pravom smjeru. 

Konačno,

još jedna potencijalno disruptivna tehnologija, na sjecištu računarstva i fizike, jest kvantno računalstvo. Kvantne tehnologije omogućuju veću računalnu procesorsku snagu i nesposobnu internetsku infrastrukturu, prevladavajući ograničenja postojećih računala. Kvantna tehnologija možda se još ne smatra dovoljno zrelom za komercijalizaciju, ali definitivno je sljedeća velika stvar na vidiku – s potencijalom za rješavanje problema mnogo brže nego što to mogu današnja računala. Kvantne tehnologije zauzimaju visoko mjesto na dnevnom redu EU-a, s inicijativama kao što su Zajedničko poduzeće za europsko računalstvo visokih performansi (EuroHPC JU) i vodeća inicijativa za kvantne tehnologije čiji je cilj poduprijeti kvantne istraživače u razvoju superračunalnog ekosustava svjetske klase u Europi.

Prethodno navedene nove tehnologije i postojeći nedostatak vještina zahtijevaju znatno unapređenje vještina za radnu snagu u području IKT-a koja je spremna za budućnost. Za redefiniranje odgovornosti i aktivnosti stručnjaka u području IKT-a (digitalnih stručnjaka) potrebne su inicijative za rješavanje problema nedostatka vještina i promicanje njihova usavršavanja i prekvalifikacije. Usavršavanje će im ponuditi nove vještine potrebne za njihove profesionalne uloge, dok će im prekvalifikacija omogućiti da preuzmu nove uloge. 

Prekvalifikacija i usavršavanje postali su strateški imperativ

Europska komisija proglasila je 2023. Godinom vještina s ciljem osnaživanja cjeloživotnog učenja i promicanja „prekvalifikacije i usavršavanja kako bi se ljudima pomoglo da steknu odgovarajuće vještine za kvalitetna radna mjesta”. Europsku godinu vještina moramo razmotriti i u kontekstu Digitalnog kompasa: europski pristup za digitalno desetljeće, kojim se želi postići da „do2030. najmanje 80 % odraslih osoba s osnovnim digitalnim vještinama i 20 milijuna zaposlenih stručnjaka za IKT u EU-u”. Programom se uvode četiri konkretna cilja za poticanje digitalne transformacije: digitalno kvalificirano stanovništvo i visokokvalificirani digitalni stručnjaci, digitalna transformacija poduzeća, sigurna i održiva digitalna infrastruktura i digitalizacija javnih usluga. Različitim pokazateljima EU-a, kao što su dimenzija ljudskog kapitala indeksa gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) Europske komisije ili Cedefopova indeksa vještina za Europu (ESI), prati se digitalna uspješnost država članica u različitim područjima, uključujući vještine. 

Kako bi se unaprijedio razvoj vještina, mjere Komisije u tom području uključuju „uključivaulaganja u osposobljavanje i usavršavanje, osiguravanje da su vještine relevantne za potrebe tržišta rada, usklađivanje težnji i skupova vještina ljudi s mogućnostima na tržištu rada, jačanje mogućnosti učenja i mobilnosti te olakšavanje priznavanja kvalifikacija”. Kako bi se to omogućilo, europski sustavi obrazovanja i osposobljavanja moraju se prilagoditi digitalnom dobu, što je vizija koja je u samom središtu Akcijskog plana EU-a za digitalno obrazovanje (2021.–2027.). 

Potpora stručnom razvoju digitalnih stručnjaka u EU-u

EU već podupire razne ključne inicijative za osposobljavanje stručnjaka u području IKT-a i digitalnih tehnologija. Program Digitalna Europa (DIGITAL) novi je program financiranja EU-a usmjeren na uvođenje digitalne tehnologije u poduzeća, građane i javne uprave. Njime se podupiru projekti u ključnim područjima kapaciteta kao što su superračunalstvo, umjetna inteligencija, kibersigurnost i napredne digitalne vještine, čime se osigurava široka i uključiva upotreba digitalnih tehnologija u cijelom gospodarstvu i društvu. Cilj je LeADS-a u kontekstu programa Digitalna Europa poduprijeti zajednice za obrazovanje i osposobljavanje izradom planova i smjernica za promjenjive zahtjeve za napredne digitalne vještine (ADS). Europski institut za inovacije i tehnologiju (EITDigital)upravlja paneuropskim ekosustavom s više dionika čiji je cilj poduprijeti građane, novoosnovana poduzeća i MSP-ove obrazovnim tečajevima te uslugama osnivanja poduzeća i ubrzanja poslovanja, poticanjem inovacija i poticanjem poduzetništva za snažnu digitalnu Europu (npr. tvornica otvorenih inovacija 2023.). Platforma za digitalne vještine i radna mjesta pruža otvoren pristup raznim visokokvalitetnim informacijama i resursima za sve zainteresirane kako bi unaprijedili svoje digitalne vještine, znanje i karijeru. Primjer su četiri diplomska programa na visokoj razini uz potporu CEF-a usmjerena na antropocentričnu umjetnu inteligenciju, etiku umjetne inteligencije, umjetnu inteligenciju za javni sektor i umjetnu inteligenciju u zdravstvu u kojima studenti mogu upisati tečajeve koje poučavaju najbolji stručnjaci u tom području u različitim zemljama EU-a.

Osobna predanost cjeloživotnom učenju preduvjet je za profesionalni razvoj, a profesionalni razvoj digitalnih stručnjaka povezan je s tim načinom razmišljanja o cjeloživotnom učenju. Znanje i vještine trebalo bi smatrati oblicima kapitala, proizvodom „namjernog ulaganja”, a ulaganjem u ljudski kapital povećavaju se produktivnost i koristi za zaposlenike (Becker, 1993.). U našem dobu četvrte industrijske revolucije, u kojem su usavršavanje i prekvalifikacija u području IKT-a u središtu svakog razgovora, od ključne je važnosti da javni i privatni dionici, države članice EU-a, poduzeća i pružatelji usluga osposobljavanja surađuju na razvoju politika, inicijativa i programa osposobljavanja otpornih na promjene u budućnosti te da stvore obrazovni ekosustav za povećanje digitalnih vještina radne snage u području IKT-a. 

Prekvalifikacija i usavršavanje digitalnih stručnjaka u području IKT-a mogu se smatrati pristupom u četiri faze (slika 2. u nastavku). 

Prva faza odnosi se na utvrđivanje nedostatka ili manjka vještina. Ankete ili druge tradicionalne metode mogu obuhvatiti potrebe za vještinama na tržištu rada u području IKT-a. Međutim, podaci o tržištu rada i vještinama u kojima se upotrebljavaju velike količine podataka i metode umjetne inteligencije mogu pružiti bolji uvid u nove trendove i potrebe za vještinama u usporedbi s konvencionalnim metodama kao što su ankete o vještinama i predviđanje vještina (CEDEFOP, 2021.). Nakon što se utvrde potrebe za vještinama, sljedeći je korak razvoj potrebnih vještina putem formalnog i neformalnog obrazovanja. Ekosustav za razvoj vještina može uključivati niz aktera koji pružaju nekoliko oblika prekvalifikacije i usavršavanja. 

Visoka učilišta 

imaju i mogu i dalje imati ključnu ulogu u usavršavanju i prekvalifikaciji digitalnih stručnjaka. Partnerstvima i suradnjom s industrijskim liderima i tehnološkim tvrtkama mogu dobiti uvid u vještine potrebne u digitalnom sektoru. Stoga mogu proaktivno ili na odgovarajući način razviti tečajeve i diplome usklađene s trendovima u industriji i tehnologijama u nastajanju koji osobama s diplomom nude odgovarajuće vještine potrebne na tržištu, kao što su umjetna inteligencija, analitika podataka, kibersigurnost itd. Mogu ponuditi i kontinuirani kratkoročni ili dugoročni profesionalni razvoj, programe u punom ili nepunom radnom vremenu prilagođene posebnim potrebama industrije i nedostacima vještina. Osim toga, stažiranjem studenti mogu steći vrijedno iskustvo kratkoročnim radom u industriji IKT-a prije stjecanja diplome. Naposljetku, sveučilišta mogu poticati istraživanja i inovacije u području novih tehnologija.

Jedinicetehničkog i strukovnog obrazovanjaSrednjoškolskim strukovnim obrazovanjem učenici mogu steći točne vještine potrebne za određenu profesionalnu ulogu u IKT-u. Kontinuirano strukovno obrazovanje i osposobljavanje (CVET), prilagođeno posebnim potrebama industrije i nedostacima u vještinama, ključno je za potporu radnicima u području IKT-a u daljnjem razvoju, ažuriranju i nadogradnji njihovih vještina u području IKT-a. Nadalje, naukovanje, politički prioritet u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju na europskoj razini (CEDEFOP,2023.),može pomoći učenicima da steknu stvarno radno iskustvo koje poslodavci traže, a odraslima da poboljšaju svoje vještine. Mikrokvalifikacije (npr. digitalne značke) novi su način na koji pojedinci mogu fleksibilno „skupno” učiti prikupljanjem certifikata usmjerenih na kompetencije i izgradnjom svojih portfelja. Valja napomenuti da su kvalifikacije obrazovanja i osposobljavanja na svim razinama i u svim sustavima „čitljive i razumljive u različitim zemljama i sustavima” putem Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF).

Istraživanjeo osposobljavanju na radnom mjestupruža dokaze da bi prekvalifikacija i usavršavanje trebali biti dio strateških ciljeva organizacije (Li, 2022.).  Prema najnovijem izvješću Svjetskog gospodarskog foruma „Prema revoluciji prekvalifikacije” (2019.), preuzimanje prekvalifikacije postojeće radne snage poduzeća umjesto zapošljavanja novih zaposlenika ima financijskog smisla. Kako bi svoje radnike opremila vještinama otpornima na promjene u budućnosti, poduzeća mogu ponuditi osposobljavanje na radnom mjestu, tj. seminare i radionice ili programe mentorstva u kojima mentor može pružiti smjernice, uvid i praktična iskustva ili sudjelovanjem u suradničkim projektima unutar organizacije i izlaganjem zaposlenika novim tehnologijama. Poduzeća također mogu sponzorirati vanjsko osposobljavanje, npr. podupirati zaposlenike u području IKT-a u stjecanju naprednih akademskih stupnjeva ili pohađanju drugih mogućnosti osposobljavanja kao što su internetski tečajevi bez plaćanja školarine. Tijekom 2021. 11,2 % poduzeća iz EU-a stručno je osposobilo svoje stručnjake za IKT.

Mnoga 

ugledna strukovna društva i organizacije nude međunarodno priznate certifikate o različitim specijaliziranim temama. Udruga za računalne strojeve (ACM) i Institut inženjera elektrotehnike i elektronike (IEEE) dvije su takve organizacije koje svojim članovima nude certifikate IT industrije te alate i resurse za cjeloživotno učenje. Nadalje, osposobljavanje za IKT proizvode često je dostupno pojedinačnim dobavljačima softvera ili hardvera kao što su Sveučilište Oracle, Cisco akademija za umrežavanje, Google Professional Certifications, Nvidia Deep Learning Institute i Microsoft. Platforma Europske komisije za digitalne vještine i radna mjesta glavna je inicijativa EU-a za potporu razvoju vještina koja nudi širok spektar informacija i resursa o digitalnim vještinama. Digitalni stručnjaci mogu iskoristiti dostupne certifikate ili ponovne certifikate koje je priznala industrija za stručno usavršavanje ili prekvalifikaciju i osmisliti vlastito putovanje u području vještina.  

Digitalnistručnjaci trebali bi prihvatiti način razmišljanja koji se temelji na kontinuiranom učenju i samopoboljšanju. Mogu biti informirani o najnovijim tehnološkim dostignućima u svojem području na različite načine: umrežavanje s kolegama, pridruživanje internetskim zajednicama, suradnja s platformama društvenih medija, pohađanje radionica, internetskih seminara i drugih programa stručnog usavršavanja (npr. EIT Digital Professional Courses). Besplatni i javno dostupni MOOC-ovi (npr. MOOC-ovi zajednice EIT-a, otvoreni tečajevi MIT-a, Akademija Khan, Coursera itd.) također nude sjajne resurse za usavršavanje i prekvalifikaciju. Osim toga, osim tehničkih vještina, vrlo je važan i razvoj mekih vještina kao što su učinkovita komunikacija, timski rad te analitičko i kreativno razmišljanje. Čini se da će samostalna studija postati prevladavajuća opcija u budućnosti ako će rad u gužvi, samostalni rad i kontingentni rad nastaviti rasti, budući da su radnici u gužvi odgovorni za vlastito učenje i razvoj vještina (Margaryan, 2019).

Nakon što se razviju potrebne vještine, treća faza odnosi se na prijenos vještina na tržište rada. Očekuje se da će se prelaskom s obrazovanja vještina na aktivaciju vještina poboljšati poslovna produktivnost, potaknuti konkurentnost, poduprijeti inovacije i, naravno, dodatno razviti profesionalni profili digitalnih stručnjaka i koristi od rada. 

Posljednja je faza postupka praćenje i evaluacija učinkovitosti prijelaza iz faze obrazovanja za vještine u fazu aktivacije vještina. Jesu li predviđene vještine ispunjene? Je li tranzicija ispunila očekivanja tržišta rada? Kontinuiranim praćenjem pružit će se potrebne povratne informacije za sljedeću verziju programa prekvalifikacije i usavršavanja.

Epilog

Nove disruptivne tehnologije i dosad nezabilježena brzina digitalne revolucije otvaraju nove mogućnosti za ljude i gospodarstvo EU-a. Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristile mogućnosti koje donosi digitalna budućnost, Europi su potrebni kompetentni i kvalificirani digitalni stručnjaci u svim državama članicama, regijama i gradovima. Važnost razvoja digitalnih vještina od ključne je važnosti U tijeku je niz inicijativa na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi se više ljudi uključilo u osposobljavanje u području IKT-a, a znatna financijska sredstva u okviru programa kao što je DIGITAL usmjerena su na jačanje naprednih i specijaliziranih vještina u području IKT-a. Digitalni ciljevi EU-a do 2030. uključuju usmjeravanje digitalne transformacije s pomoću vještina, uprave, infrastrukture i poduzeća. Europa nastoji osnažiti poduzeća i pojedince u „održivoji prosperitetnijoj digitalnoj budućnosti usmjerenoj na čovjeka”. Napredak obećava: udio stručnjaka za IKT u EU-u u porastu je tijekom proteklog desetljeća – podaci Eurostata pokazuju da se broj digitalnih stručnjaka u EU-u povećao za 57,8 %, što je više od šesterostruke stope rasta zaposlenosti. Od ključne je važnosti pristup na svim razinama uprave s partnerstvima među dionicima u industriji i uslugama IKT-a te u obrazovanju kako bi se promicalo visokokvalitetno, pristupačno, uključivo i učinkovito usavršavanje i prekvalifikacija digitalnih stručnjaka. Trebalo bi optimizirati suradnju između sveučilišta i industrije: industrijsko znanje integrirano u nastavne kurikulume i akademsko znanje uključeno u projekte koje predvodi industrija. Tečajeve i ponude osposobljavanja u području IKT-a trebalo bi dodatno uskladiti s potražnjom u industriji; proces koji će rezultirati daljnjim inovacijama i izgradnjom kapaciteta u različitim disciplinama. Veća razmjena znanja i poboljšani katalog osposobljavanja u području IKT-a u cijelom EU-u također su ključni za poticanje digitalnih talenata u Europi i osiguravanje da digitalna tranzicija integrira naše temeljne europske vrijednosti. 

Krediti za slike: Langstrup