Aktom o digitalnim tržištima definira se kada se velika internetska platforma smatra „nadzornikom pristupa”. Riječ je o digitalnim platformama koje osiguravaju bitnu vezu između poslovnih korisnika i potrošača, a taj im položaj može omogućiti da sami određuju pravila, zbog čega će nastajati uska grla u digitalnom gospodarstvu. Kako bi se riješila ta pitanja, Aktom o digitalnim tržištima utvrdit će se niz obveza koje će oni morati poštovati te ponašanje koje će im biti zabranjeno.
Utvrđivanje statusa nadzornika pristupa
Poduzeća koja upravljaju jednom ili više takozvanih „osnovnih usluga platforme” navedenih u Aktu o digitalnim tržištima smatraju se nadzornikom pristupa ako ispunjavaju zahtjeve opisane u nastavku. Riječ je o sljedećim uslugama: usluge internetskog posredovanja, npr. trgovine aplikacijama, internetske tražilice, usluge društvenih mreža, određene usluge slanja poruka, usluge platformi za razmjenu videozapisa, virtualni pomoćnici, internetski preglednici, usluge računalstva u oblaku, operativni sustavi, internetske platforme za trgovanje i usluge oglašavanja.
Tri su glavna kriterija za uključivanje poduzeća u područje primjene Akta o digitalnim tržištima:
- Veličina koja utječe na unutarnje tržište: ako poduzeće ostvaruje određeni godišnji prihod u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) i pruža osnovne usluge platforme u najmanje trima državama članicama EU-a;
- Kontrola nad važnim portalom na kojem poslovni korisnici dolaze u kontakt s krajnjim korisnicima: ako poduzeće pruža osnovnu uslugu platforme za više od 45 milijuna mjesečno aktivnih krajnjih korisnika koji imaju poslovni nastan ili se nalaze u EU-u i za više od 10 000 godišnje aktivnih poslovnih korisnika s poslovnim nastanom u EU-u;
- Čvrst i trajan položaj: u slučaju da je trgovačko društvo ispunilo drugi kriterij u zadnje tri godine.
Više informacija o postupku utvrđivanja statusa nadzornika pristupa dostupno je u pitanjima i odgovorima o Aktu o digitalnim tržištima.
Jasan popis dopuštenog i zabranjenog
U Aktu o digitalnim tržištima utvrđen je popis dopuštenih i zabranjenih poslovnih praksi koji će nadzornici pristupa morati primjenjivati u svakodnevnom poslovanju kako bi se osigurala pravednost i otvorenost digitalnih tržišta. Te će obveze poduzećima omogućiti da se neograničeno natječu na tržištima i da svojim proizvodima i uslugama konkuriraju nadzorniku pristupa na temelju prednosti njihovih proizvoda i usluga, što će im dati više prostora za inovacije.
Ako nadzornik pristupa primjenjuje prakse kao što su davanje prednosti vlastitim uslugama ili sprečavanje poslovnih korisnika njegovih usluga da dođu do potrošača, to može spriječiti tržišno natjecanje, što dovodi do manje inovacija, niže kvalitete i viših cijena. Kad nadzornik pristupa provodi nepoštene prakse kao što su nametanje nepravednih uvjeta za pristup vlastitoj trgovini aplikacija ili sprečavanje instaliranja aplikacija iz drugih izvora, potrošači će vjerojatno morati platiti više, odnosno bit će zapravo lišeni onih pogodnosti koje bi imali od alternativnih usluga.
Sljedeći koraci
Stupanjem na snagu Akt o digitalnim tržištima prelazi u ključnu fazu provedbe, a primjenjivat će se za šest mjeseci, od 2. svibnja 2023. Zatim će u roku od dva mjeseca, a najkasnije do 3. srpnja 2023., potencijalni nadzornici pristupa koji dosegnu pragove utvrđene Aktom o digitalnim tržištima morati obavijestiti Komisiju o svojim osnovnim uslugama platforme.
Nakon što Komisija primi potpunu obavijest, imat će 45 radnih dana da procijeni je li predmetni poduzetnik dosegnuo te pragove i da mu utvrdi status nadzornika pristupa (najkasniji mogući podnesak bio bi 6. rujna 2023.). Pošto taj status bude utvrđen, nadzornici pristupa imat će šest mjeseci da ispune zahtjeve iz Akta o digitalnim tržištima, a najkasnije do 6. ožujka 2024.
Kako bi se pripremila za provedbu Akta o digitalnim tržištima i osigurala učinkovitu usklađenost s novim pravilima, Komisija već proaktivno surađuje s dionicima iz tog sektora. Usto, Komisija će idućih mjeseci organizirati niz tehničkih radionica za zainteresirane dionike kako bi ocijenila stajališta trećih strana o usklađenosti s obvezama nadzornika pristupa u okviru Akta o digitalnim tržištima. Prva takva radionica održat će se 5. prosinca 2022. i bavit će se odredbom o „davanju prednosti vlastitim proizvodima i uslugama”.
Napokon, Komisija priprema i provedbenu uredbu koja sadržava odredbe o postupovnim aspektima obavještavanja.
Kontekst
Zajedno s prijedlogom Akta o digitalnim uslugama Komisija je u prosincu 2020. predložila Akt o digitalnim tržištima da bi se otklonile negativne posljedice koje proizlaze iz određenog ponašanja internetskih platformi koje djeluju kao digitalni „nadzornici pristupa” jedinstvenom tržištu EU-a.
Akt o digitalnim tržištima provodit će se s pomoću čvrste nadzorne strukture u okviru koje će Komisija biti jedina zadužena za provedbu pravila – u tijesnoj suradnji s tijelima u državama članicama EU-a. Komisija će moći izricati penale i novčane kazne u iznosu od najviše 10 % globalnog prihoda poduzeća, a do 20 % u slučaju ponovljenog kršenja pravila. U slučaju sustavnog kršenja pravila Komisija će moći odrediti mjere obvezne promjene ponašanja ili strukturne prilagodbe, potrebne za učinkovito pridržavanje obveza, uključujući zabranu daljnjih preuzimanja.
Naposljetku, Aktom o digitalnim tržištima Komisija se ovlašćuje za provedbu istraživanja tržišta kako bi se osigurala kontinuirana ažurnost obveza utvrđenih u Uredbi u kontekstu uvjeta na digitalnim tržištima koji se stalno mijenjaju.
Više informacija
