Hrvatskoj nedostaje kvalitetne radne snage, a tržište neće čekati 10 godina kako bi se provela reforma obrazovanja i na tržište rada izbacili neki novi kadrovi, poručili su sudionici panela “Posao 2020 – zapošljavanje budućnosti”, održanog u sklopu Mreža Smart Daya.

ZAGREB, 18. lipnja 2015. – Nove generacije mladih koje dolaze na tržište rada ne posjeduju dovoljno primjenjivih vještine koje bi odgovorile na potrebe IT, ali i drugih industrija. Kad god se događaju velike promjene, poput industrijske revolucije, dolazi do poremećaja na tržištu rada. IT sa stalnim inovacijama zapravo stalno stvara revoluciju, a tržište rada ne uspijeva odgovoriti na njegove potrebe. Obrazovni sustav ne prati trendove na tržištu rada, a Hrvatska nema vremena čekati 10 godina da se nešto promijeniti. Nužno je reagirati odmah, zaključeno je na panelu “Posao 2020 – zapošljavanje budućnosti”, održanom u sklopu Mreža Smart Daya, a na kojem se raspravljalo o novim generacijama zaposlenika koje se obrazuju po  programima koji nisu u skladu s zahtjevima tržišta rada, što će dovesti do nedostatka kvalitetne radne snage u budućnosti.

“Obrazovne institucije u Hrvatskoj prilagođavaju se prema potrebi. Onaj dio institucija koje redovno komuniciraju s poslodavcima i odgovorno se ponašaju prema održivosti sustava, one se mijenjaju. Nažalost, veliki je broj institucija koje se baš i nemaju volje prilagođavati, a što im je i dodatno omogućeno kroz zakonodavne okvire i lobističku moć”, istaknuo je Hrvoje Balen, nacionalni koordinator inicijative eSkills u Hrvatskoj i predsjednik upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra te dodao kako su njihovi institucionalni napori konstantno orijentirani prema potrebama IT industrije i prilagodbi programa zahtjevima tržišta.

Ana Petrović iz tvrtke Pet minuta istaknula je kako su ljudi u IT industriji zainteresirani i motivirani za dodatno obrazovanje i vlastiti razvoj. Tako i oni ulažu u dodatnu edukaciju svojih zaposlenika što kroz online tečajeve, što kroz slanje na različite stručne konferencije.

Upravo je nedostatak kvalitetnih zaposlenika natjerao tvrtku Infinium da pokrenu Infinium Academy, vlastitu besplatnu akademiju za obrazovanje informatičara.

“Kad mladi ljudi dođu s faksa na posao, oni posjeduju određeno znanje, ali vi morate potrošiti 3-6 mjeseci kako biste ih naučili specifičnim vještinama koje im trebaju za obavljanje konkretnog posla. Upravo zato smo pokrenuli ljetni tečaj, Infinium Academy na kojem će studenti i mladi učiti specifična znanja od ljudi koji su stručnjaci i koji se time bave u praksi”, pojasnio je Tomislav Car iz tvrtke Infinium dodavši kako su svjesni da će se neki od tih ljudi zaposliti u Infiniumu, dok će drugi otići dalje.

Direktor BUG-a, Aron Paulić podsjetio je na riječi ministra obrazovanja Vedrana Mornara, prema kojima je za promjene u školstvu potrebno i do 10 godina.

“IT tržište se kontinuirano mijenja i mi ne možemo znati što će biti aktualno za 10 godina. Zato nam je potreban sustav koji će se moći prilagoditi i u nekoliko godina proizvesti stručnjake koji nam trebaju”, istaknuo je Paulić.

Dodao je kako se predviđa kako će za 10 godina najviše nedostajati poslovnih analitičara, odnosno stručnjaka u poslovnoj primjeni informatičkih tehnologija. O tome se ne razmišlja, a kad se pojavi velika potreba biti će prekasno. Osim problema nedostatka obrazovanog kadra, pojavljuje se i problem samog sustava zapošljavanja koji je destimulirajući i za radnika i za poslodavca.

“Mladi ne teže zapošljavanju u tradicionalnim okvirima već traže alternativne načine zapošljavanja poput freelancinga jer im ne odgovara prolaziti formalne procedure. IT industrija je zbog svojih specifičnosti zrela da postane predvodnik takvog načina rada. Međutim, ako se postojeće zakonodavstvo ne prilagodi, naši će ljudi sve više raditi za strane kompanije ili će jednostavno otići van”, istaknuo je Paulić.

Da se nešto mora promijeniti kako bi se izbjegli crni scenariji u budućnosti, slažu se svi sudionici panela.

“U budućnosti očekujemo nedostatak tzv. ‘e-leadera’, ljudi koji poznaju informatičke procese i znaju kako ih i gdje implementirati. Hrvatska ima problem jer IT čini samo 2 posto radne snage. U Velikoj Britaniji taj udio iznosi čak 5 posto, što je velik potencijal”, naglasio je Hrvoje Balen.

Stoga se postavlja pitanje, hoće li Hrvatska u budućnosti uvoziti informatičare iz drugih zemalja? Panelisti su se složili kako je malo vjerojatno da će informatičari iz drugih zemalja, prije svega onih u susjedstvu, dolaziti u Hrvatsku u potrazi za poslom jer nedostaje sadržaja zbog kojih bi mladi ljudi željeli ostati i raditi.

Upravo bi poslodavci trebali odigrati ključnu ulogu u privlačenju mladih jer im na vlastitom primjeru trebaju pokazati zašto je dobro da ostanu u Hrvatskoj i rade ovdje.

Kada je prije nekoliko godina rađeno istraživanje, kao glavna prepreka za razvoj tržišta rada u Hrvatskoj navedena je niska stopa mobilnosti kapitala i radne snage. S ulaskom Hrvatske u EU nešto se počelo mijenjati, ali ne puno.

“Mladi zapravo traže priliku. Mi smo previše orijentirani na naša prava i stalno očekujemo da nam netko nešto osigura. Međutim, kad jednom shvatimo da sami moramo pronaći priliku, svima će nam biti bolje”, istaknuo je Balen.

Dodao je kako je inicijativa “eSkills for jobs” u četiri godine rada u Hrvatskoj svojim aktivnostima uspjela utjecati na blagi oporavak i preokretanje negativnog trenda u pogledu broja prijava budućih studenata na tehničke studije.

“Reforma obrazovanja je nužna. Nama je najveći problem izlazak iz sustava obrazovanja nedovoljno kompetentnih mladih ljudi. Sva istraživanja pokazuju da imamo ispodprosječnu razinu znanja. I to si moramo priznati. Samo su pojedinci dobri i oni odlaze na međunarodna natjecanja. Međutim, ako budemo čekali 10 godina da promijenimo sustav obrazovanja – konkurencija će nas prestići”, poručio je na kraju Hrvoje Balen.