Nacionalna koalicija za digitalne vještine i radna mjesta

nacionalna koalicija

za digitalne vještine i radna mjesta

Nazad

Aktualno

Podijeli:

10. 08. 2023.

Alarmantno! Hrvatska sa najvećim egzodusom ICT stručnjaka u EU_ Poslovni dnevnik

Autor: Borivoje Dokler ,

Alarmantno! Hrvatska sa najvećim egzodusom ICT stručnjaka u EU

Da bi dostigli cilj povećanja broja ICT profesionalaca s trenutnih 63.400 na 110.000 do 2032., potrebno je otvarati nove programe, privući strane stručnjake, prekvalificirati domaću radnu snagu te uvesti porezne olakšice.

Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) postala je sastavni dio poslovanja gotovo svakog poduzeća. Uz razvoj složenih tehnologija i sve veću upotrebu interneta, tvrtkama su potrebni kvalificirani ICT stručnjaci za prilagodbu digitalnim i podatkovno intenzivnim okruženjima. Prema nedavno objavljenom istraživanju Eurostata, čak 63 posto tvrtki koje su zaposlile ili htjele zaposliti ICT stručnjake imalo je velikih poteškoća s time. Problemi s kojima su se poslodavci susretali bili su manjak prijava, nedostatak relevantnih kvalifikacija i iskustva te očekivanje visokih plaća. Hrvatske tvrtke su po tim ‘poteškoćama’ bili iznad europskog prosjeka, na 68 posto. Kako tumače ove probleme, gdje vide rješenja i kako ih provesti u praksi, upitali smo stručnjake koje se bave tom tematikom te vodeće ljude ICT kompanijama koje se s tim poteškoćama susreću gotovo svakodnevno.

Odlazak u inozemstvo

Gordan Kožulj, direktor u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja, ističe kako su u sklopu izrade ‘Strategije Digitalna Hrvatska do 2032. godine’ proveli detaljnu analizu ove problematike iz koje je jasno da najveći izazov za ostvarenje potencijala i razvoja digitalne transformacije Hrvatske leži u činjenici da nedovoljan broj digitalnih stručnjaka godišnje pristiže na tržište rada, kako iz domaćih obrazovnih institucija, tako i iz inozemstva. “Štoviše, dio onih koje domaće obrazovne institucije pripreme za tržište rada odlaze raditi u druge zemlje. Istraživanje Eurostata koje ukazuje da su hrvatske tvrtke po tim ‘poteškoćama’ iznad europskog prosjeka, potkrepljuje i podatak da je tijekom 2021. godine Hrvatsku, u relativnom udjelu, napustilo najviše ICT stručnjaka među svim članicama EU-a, kao i da su u Hrvatskoj u 2022. godini ICT stručnjaci činili 3,7 posto ukupne zaposlene radne snage, dok su prosječno za EU zemlje ICT stručnjaci imali udjel od 4,6 posto u ukupnoj zaposlenoj radnoj snazi”, ističe Kožulj i dodaje da su država i privatni sektor svjesni ove problematike te su do sada pokrenute različite mjere pa se tako provodi Program e-Škole čija svrha je stvaranje digitalno zrelih škola za 21. stoljeće kroz jačanje kapaciteta osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovnog sustava, a s krajnjim ciljem osposobljavanja učenika za tržište rada, daljnje školovanje i cjeloživotno učenje. Nadalje, zapošljavanje stranih radnika u Hrvatskoj, uključujući one s ICT kompetencijama, olakšano je novim Zakonom o strancima, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. godine.

“Međutim to nije dovoljno kako bi se dosegli ciljevi. EU do 2030. godine želi povećati broj ICT stručnjaka na 20 milijuna odnosno do oko 10 posto ukupne zaposlene radne snage, dok Hrvatska želi imati više od 7 posto ICT stručnjaka u ukupno zaposlenoj radnoj snazi, uz povećanje udjela žena u IT području. Stoga smo u sklopu izrade Nacionalnog strateškog plana za provedbu programa ‘Put u digitalno desetljeće’ sudjelovali u identificiranju niza mjera koje bi trebale ubrzati ostvarenje navedenog cilja. Neke od tih mjera su povećanje kvota upisa studenata na postojećim ICT studijskim programima i pokretanje novih ICT obrazovnih programa na hrvatskim visokim učilištima. Zatim, stvaranje poticajnog okvira za privlačenje studenata i istraživača u STEM i ICT područjima, te daljnja internacionalizacija hrvatskog visokog obrazovanja i tržišta rada, a što uključuje povećanje broja programa ne engleskom jeziku i razrješenje administrativnih uvjeta upisa stranaca na hrvatske obrazovne institucije. Također, potrebna je i provedba Deklaracije o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu i poticanje veće zastupljenosti žena u ICT području, kako bi se povećalo sudjelovanje, vidljivost i angažman žena u digitalnom gospodarstvu”, napominje direktor u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja. Ravnatelj Uprave za tržište rada i zapošljavanje pri Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Luka Čirko kaže da je prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), broj zaposlenih radnika informatičkih kvalifikacija znatno manji od broja traženih radnika. “Tako je u 2023. broj traženih analitičara sustava iznosio 169, dok se 69 osoba te kvalifikacije zaposlilo. Sljedeći primjer su programeri za razvoj aplikacija. Broj traženih radnika iznosio je 32, a broj zaposlenih je 18. Iz navedenog se može zaključiti da postoji izrazit nedostatak stručnjaka informatičkih kvalifikacija. Slična je situacija zabilježena i u prethodnom razdoblju. Stoga Hrvatski zavod za zapošljavanje već desetak godina preporučuje povećanje broja studenata računarstva”, navodi Čirko i dodaje da Ministarstvo i HZZ kontinuirano potiču uključivanje svih nezaposlenih osoba na tržište rada što se ostvaruje kroz provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja. Mjere, kaže, uključuju devet programa kojima je cilj poticanje zapošljavanja, samozapošljavanja te dodatnog, odnosno cjeloživotnog obrazovanja. Provedbom mjera aktivne politike zapošljavanja nastojimo kontinuirano poticati gospodarski razvoj.

“Također, kvaliteta formalnog obrazovnog procesa, ali i spremnost na cjeloživotno učenje, ključni su preduvjeti za snažni gospodarski rast. Upravo zato od travnja 2022. provodi se obrazovanje putem sustava vaučera za stjecanje vještina. Cilj je omogućiti veće sudjelovanje nezaposlenih i zaposlenih osoba u cjeloživotnom obrazovanju s naglaskom na stjecanju vještina povezanih sa zelenom i digitalnom tranzicijom, a poslodavcima osigurati kvalitetnu radnu snagu”, objašnjava Čirko.

Hrvatska nije atraktivna

Aleksandar Raić, dopredsjednik HUP-ICT Udruge, naglašava kako u Hrvatskoj bilježimo nedostatak radne snage u većini gospodarskih grana pa tako i u ICT industriji. “Ono što je karakteristično za ICT industriju je činjenica da je to industrija koja posljednjih godina iznimno brzo raste i povećava svoj udio u ukupnom BDP-u, to je bio jedini sektor koji u pandemiji nije zabilježio pad, a potencijal za rast sektora koji bilježi iznimno visoku dodanu vrijednost, osigurava visoko plaćena radna mjesta, ali i omogućuje nužnu transformaciju cijelog nacionalnog gospodarstva je još mnogo veći. To drugim riječima znači da bi nerješavanje problema nedostatka radne snage bez koje se sektor ne može nastaviti razvijati moglo jako skupo stajati cijelo gospodarstvo i društvo”, upozorava Raić i dodaje kako je prema Strategiji Digitalna Hrvatska postavljen cilj da udjel ICT industrije u BDP-u već do 2032. godine poraste s 4,5 na 13 posto za što će trebati puno povećati broj ICT profesionalaca u ukupnoj zaposlenosti, s trenutnih 63.400 na njih oko 110.000.

“Osim zadržavanja postojećeg kadra i dodatnog ulaganja u obrazovanje domaćih stručnjaka nužno je raditi na privlačenju i imigraciji stručnjaka iz drugih zemalja, posebno izvan Europske unije. Trebamo razmotriti primjere drugih EU članica koje uspješno koriste financijske i porezne olakšice kako bi privukle visokoobrazovane ljude u svoje zemlje. Nizozemska je jedan od takvih primjera, koja pruža visokoobrazovanim osobama čak 30 posto poreznog popusta tijekom 10 godina od useljenja. Moramo biti svjesni da, iako očekujemo daljnje porezno rasterećenje rada od strane Vlade, Hrvatska trenutno nije osobito atraktivna destinacija po pitanju neto plaća”, mišljenja je dopredsjednik HUP-ICT Udruge. Uz to, ističe, ključno je ulagati dodatne napore u obrazovanju, kako kroz nadogradnju i prekvalifikaciju postojećeg kadra, što je već započeto putem aktivacija NPOO vaučera, tako i kroz prekvalifikaciju novih ljudi prema području ICT-a. “Određen pozitivan doprinos osigurat će razvoj i primjena umjetne inteligencije, jer će primjerice govorna komunikacija omogućiti da upravljanjem AI sustavima ovladaju i eksperti koji nisu primarno obrazovani kao ICT profesionalci. No, nužno je što prije izraditi adekvatne Akcijske planove koji bi konkretnim aktivnostima omogućili ispunjenje Strategije Digitalne Hrvatske”, smatra Raić.

Migracije po ‘EU županijama’

Hrvoje Josip Balen član Uprave Algebre, ističe kako je Hrvatska u zadnjih desetak godina izgubila 55.000 djece, a osim demografskih izazova i nedostatka kadrova, dodatan je izazov u tome što talente koje imamo gubimo radi manjka konkurentnosti u usporedbi s drugim članicama EU. “Poslodavci nisu uspjeli osvijestiti Vladu i Ministarstvo financija da više ne postoji hrvatsko tržište rada i da se mora puno veća pažnja posvetiti politikama zadržavanja visokoobrazovanih jer EU tržištu rada ne počiva na solidarnosti već na iznimno kompetitivnoj tržišnoj ponudi”, kaže Balen i navodi kako je do jedne od najbogatijih ‘EU županija’ tj. NUTS2 regija, gornje Bavarske tj. Münchena, udaljenost manja nego između npr. Varaždina i Splita te ne postoje nikakve barijere za zapošljavanje, a plaće visokokvalificiranih ICT i drugih stručnjaka tamo počinju već od 7000 eura bruto. “Često navodim i primjer drugih ‘EU županija’; npr. u Nizozemskoj, koje su avionom tek nešto udaljenije nego Dubrovnik i Zagreb, a u kojima osim što su bruto plaće znatno veće nego u Hrvatskoj, i stopa oporezivanja rada je niža. Povrh toga, sve nizozemske ‘EU županije’ dodatno daju visokoobrazovanim i dodatne porezne olakšice pa profesionalci na taj način ‘dobivaju’ i do 12 tisuća eura godišnjeg povrata. Poticajne porezne strategije sastavni su dio gospodarskih i demografskih politika razvijenih članica EU, a mi si tu stvarnost više zaista ne možemo priuštiti ignorirati”, navodi član Uprave Algebre te dodaje kako će se problem nedostatka kadra morati proaktivno adresirati kroz stvaranje i zadržavanje visokoobrazovanih kadrova, prekvalifikacije zainteresiranih pojedinaca, ciljanu imigraciju, stvaranje poticajnog okruženja za investicije u R&D te izmjene ili donošenje porezne i imigracijske politiku. “U vrijeme globalizacije, nikad većih prilika za migracije po ‘EU županijama’, bez značajnog upliva u poreznu politiku prema vrhunskim talentima koji svakodnevno dobivaju desetke ponuda za posao ili ‘freelancerski’ angažman koji država porezno pretjerano i neopravdano subvencionira, riskiramo održivost čitave domaće ekonomije temeljene na znanju”, upozorava Balen.

Analitičko modeliranje broja ICT stručnjaka, kaže, pokazuje da bi najveći utjecaj na porast broja stručnjaka trebala imati ciljana imigracija i prekvalifikacije za potrebe industrije. Doprinos visokog obrazovanja će biti mali jer Hrvatska ima više slobodnih mjesta na ICT studijima nego što ima maturanata kojima je to prioritet, a uz to, manje od trećine upisanih uistinu i diplomira na takvim studijima.

“Algebra neprestano radi na istraživanju trendova, komunikaciji s industrijom i provedbi konkurentnih studijskih i cjeloživotnih programa. Samo ove godine pokrenuli smo dva nova prijediplomska studija i cijeli niz semestralnih programa usavršavanja iz područja naprednih digitalnih tehnologija. Kad je riječ o studijima, provodimo ih na engleskom jeziku kako bi diplomanti stekli hrvatsku i UK diplomu te time privlačimo vrlo aktivno strane studente od kojih mnogi ostaju u Hrvatskoj. Uloga obrazovne zajednice u Hrvatskoj je enormna, a napose u privlačenju ljudi iz trećih zemalja, izgradnji studijskih programa i mikrokvalifikacija potrebnih industriji te suradnji na istraživanjima i razvoju u suradnji s hrvatskim firmama”, smatra Balen.

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva u stvaranju Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2023. godine u zajedništvu s institucijama javnog sektora, gospodarstva, akademske zajednice te udruga vezanih za navedena područja, u okviru prioritetnih područja uvrstio je kao posebno poglavlje Razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta. “I sami smo kroz naše projekte i aktivnosti imali potrebu za dodatnim angažiranjem ICT stručnjaka, ali ih nije bilo dovoljno na tržištu rada. Upravo zbog toga najveći izazov za ostvarenje potencijala i razvoja digitalne transformacije Hrvatske leži u činjenici da nedovoljan broj digitalnih stručnjaka godišnje pristiže na tržište rada, kako iz visokoobrazovnih institucija i srednjih strukovnih škola, tako i ustanova za obrazovanje odraslih, ali i inozemstva. S obzirom na to da informacijska tehnologija zauzima sve više prostora u svakodnevnom životu, razvijaju se i specifična digitalna radna mjesta za kojima potražnja intenzivno raste”, poručuju iz Ureda i navode da bi razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta bio cjelovit, on treba obuhvatiti četiri ključna segmenta razvoja i u tome vidimo u narednom desetljeću izlaz iz ove trenutne situacije. “Prvi segment je digitalizacija sektora obrazovanja, drugi segment su digitalne kompetencije građana, treći se odnosi se na razvoj ICT stručnjaka u Hrvatskoj, a četvrti segment je digitalna transformacija tradicionalnih, neinformatičkih, zanimanja”.

Katarina Dijan, rukovoditeljica ljudskih potencijala i korporativne kulture u A1 Hrvatska, ističe da je činjenica kako u našoj industriji nedostaje stručnjaka što i nije neočekivano s obzirom na brzinu promjena i razvoja novih tehnologija. “To posljedično utječe na stvaranje velikog broja potpuno novih radnih mjesta za koje su potrebne nove vještine i kompetencije. Očekujemo da će taj trend u ICT industriji ostati konstanta, ne samo zbog digitalizacije i ubrzanog razvoja tehnologije, nego i zbog otvaranja granica na tržištu zapošljavanja. Naime, rad na daljinu postao je standard u svjetskim kompanijama, pogotovo sad nakon pandemije, pa se danas poslodavci ne natječu za stručnjake samo na lokalnoj razini, nego na međunarodno”, upozorava Katarina Dijan te dodaje da zbog svega navedenog, osim na zapošljavanje, u A1 Hrvatska značajan fokus stavlja na zadržavanje zaposlenika, na internu mobilnost te na njihov up-skilling i re-skilling. “Sukladno toj strategiji, osim što nudimo širok spektar različitih nematerijalnih i materijalnih benefita kao dodatak na kompetitivnu plaću, zaposlenicima omogućavamo brojne razvojne programe i stručna usavršavanja, kao i mogućnost prekvalifikacije. Također, svi zaposlenici koji promijene poziciju unutar A1 imaju osiguran individualni budžet za učenje. Tako želimo poticati zaposlenike na interne promjene, bez da brinu imaju li potrebne vještine za zaokret u karijeri. Cilj nam je osigurati što veći broj takvih prilika za zaposlenike da rastu profesionalno unutar kompanije”, kaže Katarina Dijan.

Ulaganje u ICT industriju

Željko Medić, IT direktor u Eccos inženjeringu, ističe kako su i oni osjetili poteškoće pri zapošljavanju. “Iako nemamo problema s brojem prijava, susrećemo se s problemom nedostatka relevantnih kvalifikacija. Imam dojam kako formalno obrazovanje ne priprema buduće kolege za realni sektor, posebice ne za ICT područje gdje je nužno biti u koraku s novitetima i tehnologijama. Konstantan napredak ICT područja zahtijeva kontinuirano učenje i usvajanje novih tehnologija što iziskuje od mladih osoba određenu dozu proaktivnosti i motiviranosti – upravo nedostatak spomenutog susrećemo kao česti problem. Naravno, na tvrtkama je da razumiju važnost ulaganja u obrazovanje i napredovanje zaposlenika te da omoguće uvjete za to, te da honoriraju rast zaposlenika”, mišljenja je Medić te objašnjava kako oni izazovima doskaču na razne načine. “Npr. nudimo studentske prakse kroz koje mladi mogu biti uključeni u konkretne projekte s modernim tehnologijama, za već zaposlene nudimo školovanja, certificiranja, te individualne treninge. Znanja koja ne uspijevamo pokriti zamjenjujemo vanjskim, pretežito cloud servisima. Snalazimo se ovisno o situaciji”, kaže Medić koji smatra kako izlaz iz trenutne situacije nije jednostavan. “Iseljava značajan broj mladih i perspektivnih ljudi – ljude treba stimulirati da ostanu i razvijaju se u Hrvatskoj. Država bi trebala poticati razvoj tehnološkog sektora koji je budućnost te raditi na privlačenju atraktivnih stranih investicija, a na tvrtkama bi trebala biti briga za zaposlenika, njegov napredak te odgovarajuća kompenzacija za trud i napredak. Također, mlade treba u ranim fazama uključivati u realan sektor kroz prakse u sklopu formalnog obrazovanja kako bi stekli radne navike, uvid u poslovnu kulturu, poslovne procese te ostvarili doticaj s konkretnim tehnologijama i projektima te usavršili timski rad”, konstatira Medić.

Davor Burcar, direktor tvrtke Vanado, ističe da nije neobično da se tvrtke suočavaju s problemom manjka kvalificiranih ICT stručnjaka zbog sve veće potražnje. “Jedan od izlaza iz ove situacije može biti ulaganje u edukaciju i usavršavanje postojećih radnika. To je vjerujem ono što najviše tvrtki radi pa tako i mi i u tome pronalazimo spas. Drugi izlaz može biti promicanje interesa i upućivanje mladih ljudi prema STEM područjima, posebno putem edukativnih programa i kampanja u školama. Poticanje većeg broja mladih ljudi da odaberu karijeru u ICT-u može dugoročno pomoći u rješavanju problema manjka stručnjaka”, kaže Burcar i dodaje da država može poticati ulaganje u ICT industriju kroz različite poticaje i olakšice za tvrtke koje zapošljavaju ICT stručnjake. “Porezne olakšice, subvencije za obuku i drugi poticaji mogu pomoći tvrtkama u privlačenju i zadržavanju kvalificiranih kadrova. Uz to, fleksibilnost i poticanje rada na daljinu mogu biti još jedan način da se privuku stručnjaci iz drugih dijelova svijeta koji bi mogli doprinijeti hrvatskom tržištu rada. Sveukupno, rješavanje problema manjka kvalificiranih ICT stručnjaka zahtijeva suradnju i angažman vlade, obrazovnih institucija i privatnog sektora. Važno je prepoznati izazove s kojima se suočavamo i pronaći dugoročna i održiva rješenja kako bi se osiguralo stabilno i konkurentno tržište rada u ICT sektoru”, ocjenjuje Burcar.

Motivacija i zadovoljstvo

Goran Kalanj, CEO i osnivač Serengetija, kaže da se kao tvrtka koja se već dugi niz godina bavi razvojem složenih softverskih rješenja za firme koje su vodeće u svojim industrijama, cijelo vrijeme nose s izazovima zapošljavanja. Navodi i da podaci govore da su uspješni u prevladavanju tih izazova.

“Kako bismo se nosili s izazovima, razvili smo učinkovit i fleksibilan model zapošljavanja, ali još važnije model koji motivira zaposlenike da dugoročno ostaju kod nas. Motivacija i zadovoljstvo su usko povezani i okosnica su našeg modela gdje kroz kontinuirano ulaganje u razvoj zaposlenika, stvaranje poticajnih radnih uvjeta i fleksibilnost u pristupu poslu, nastojimo zadržati kvalitetne stručnjake. To je važno za dugoročni uspjeh Serengetija”, kaže Kalanj, a kao jedan od.ključnih aspekata koji ih ističe, a koji je važan IT stručnjacima, su projekti na kojima će raditi. “Raznovrsnost naših projekata, od kojih se veći dio odnosi na razvoj složenih core sustava, omogućuje nam da ponudimo rad na atraktivnim projektima, a kroz njih i mogućnosti za učenje i usavršavanje te dobru zaradu”, pojašnjava osnivač Serengetija. S obzirom na to da je za buduće naraštaje važno kontinuirano surađivati s obrazovnim institucijama, a sve kako bi osigurali da obrazovni programi budu u skladu s potrebama industrije i tako olakšali prilagodbu kvalifikacija novim zahtjevima, razvili su model suradnje s Veleučilištem u Bjelovaru te interno shadow developer model.

Grgur Knezić, Recruitment Business Partner u Nexi Croatia, kaže kako se u Hrvatskoj oslanjaju prvenstveno na domaću radnu snagu, a uzevši u obzir veliku potražnju za profesionalcima u industriji, često je vrlo izazovno pronaći djelatnike s traženim kompetencijama. “To se očituje ponajviše kod seniorskih pozicija za koje je potrebno višegodišnje iskustvo u radu na određenim platformama, no to ne iznenađuje s obzirom na dinamiku tržišta i brzinu kojom se nove platforme i tehnologije razvijaju. Visoke plaće zaposlenika u ovoj industriji također su jedan od izazova s kojima se poslodavci susreću, s obzirom na to da nemaju svi mogućnost ponuditi očekivani iznos plaće i tako biti konkurentni na tržištu rada”, kaže Knezić i nadodaje da neovisno o navedenim izazovima, postoji način da poslodavci privuku kvalitetan kadar. “U Nexiju imamo više od 350 zaposlenika u Hrvatskoj, od kojih je trećina zaposlena na ICT pozicijama. Ono što nama daje određenu prednost je činjenica da velik broj naših zaposlenika radi u tvrtki dugi niz godina, pa čak i više od 10 godina, zbog čega prilikom otvaranja novih radnih mjesta prvo posežemo za preporukama naših zaposlenih u sklopu tzv. referral programa. Tako novi kandidati iz prve ruke, od strane naših djelatnika, mogu čuti detalje o prirodi posla i uvjetima zaposlenja, i zbog čega jednostavnije dolazimo do kvalitetne radne snage”, otkriva Knezić.

Vlastite edukacije

Stjepan Martinić, izvršni direktor u tvrtki LeverUP Consulting, smatra kako je rješenje nedostatka stručnjaka leži u proaktivnom suočavanju s problemom i odlučnom djelovanje. “LeverUP prepoznaje važnost razvijanja snažnih odnosa s obrazovnim institucijama kako bi se riješio ovaj nedostatak. Kako bi premostili jaz između akademske zajednice i industrije, uspostavili smo suradnje s uglednim institucijama poput Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Rochester Institute of Technology Croatia i Tehničkog Veleučilišta u Zagrebu. Kroz LeverUP Akademiju nudimo studentima praktično iskustvo u Salesforce ekosustavu, opskrbljujemo ih potrebnim vještinama i certifikatima koji im otvaraju put prema uspješnoj karijeri. Na ovaj, proaktivan nacin, ne samo da stvaramo bazu kvalificiranih kandidata, već i pomažemo inspirirati i obrazovati sljedeću generaciju ICT stručnjaka”, smatra Martinić i dodaje da aktivnim sudjelovanjem na događanjima poput Business Matchmakera koji organizira eSTUDENT, mogu identificirati talentirane umove i potencijalne talente koji su strastveni prema tehnologiji i žele započeti karijeru u ICT industriji. “Iskorištavajući naše znanje i ugled, privlačimo kandidate s voljom i ambicijom za ostvarivanjem značajnog utjecaja, te samim time širimo utjecaj po fakultetima jer studenti komuniciraju međusobno i dijele iskustva”, kaže Martinić.

van Sivrić, izvršni partner za razvoj u DignetSoftwareu, kaže kako je njima jednako bitno privući nove ljude kao i zadržati postojeće. “Tehnologije se mijenjaju, potrebe klijenata na tržištu su drukčije i naši kolege moraju biti u samom vrhu sa svojim kompetencijama. Iz tog razloga smo tijekom godina pronašli svoj vlastiti recept za edukaciju. Dio toga radimo interno gdje naši seniori prenose znanja mlađim kolegama putem radionica, koristimo interne edukacijske materijale u kombinaciji s online platformama za učenje i slično. Jednako tako ljudima omogućavamo edukacije preko edukacijskih centara i specijaliziranih konferencija koje redovno pohađamo. Pohađanjem edukacija i konferencija naši ljudi su u prilici upoznati kolege, razmijeniti iskustva i dodatno poboljšati svoja znanja. Edukacija za nas nije samo savladavanje tehničkih znanja, nego jednako tako i savladavanje vještina timskog rada, ponašanja u stresnim situacijama, psihologije, poslovne komunikacije i ostalih potrebnih vještina u svakodnevnom radu”, ističe Sivrić i nadodaje da u kontekstu postoji mnogo mjesta za napredak, a najvažnija bi bila promjena obrazovnog sustava kako bi dobili bolje osposobljene kadrove te uvođenje olakšica kako bismo mogli ponuditi bolje uvjete.

Neprekidno učenje

Stjepan Sučić, član Uprave Končar – Digitala, kaže kako se trude privući nove stručnjake koje žele raditi na izazovnim projektima vezanim uz zelenu energetsku tranziciju i digitalizaciju kritične infrastrukture. “Naše iskustvo je pokazalo da je jako važno da mlade ljude možemo odmah angažirati na izazovnim istraživačkim i komercijalnim projektima na kojima će raditi na razvoju suvremenih tehnologija te steći nova znanja i važne reference. Pritom je jako važno da će raditi u timu s iskusnijim kolegicama i kolegama koji će im u tome moći pomoći svojim iskustvom”, otkriva Sučić i nadodaje da područja kojima se bave zahtijevaju neprekidno učenje i brzo stjecanje novih znanja. Zbog toga se trude osigurati dodatne edukacije iz ključnih područja i aktivno podržavati zaposlenike u daljnjem školovanju, uključujući postdiplomske studije i doktorate. U tome aktivno surađuju s akademskom zajednicom i poslovnim partnerima u Hrvatskoj i inozemstvu.

“Činjenica je da kvalitetni ICT stručnjaci mogu vrlo lako pronaći novog poslodavca te zahvaljujući razvijenoj ICT infrastrukturi raditi za bilo koju tvrtku u svijetu. Nažalost, u Hrvatskoj su još uvijek relativno visoki obavezni doprinosi i progresivan porez na dohodak. U takvoj situaciji se jako teško boriti s visinom neto dohotka u odnosu na globalnu konkurenciju”, konstatira Sučić.

Važna osobnost kandidata

Diana Mudrinić, direktorica Inkubatora za nove tehnologije Trokut Šibenik, kaže kako je jedan od njihovih primarnih ciljeva bila ideja o pokretanju Trokut NEET akademije, upravo stoga što je bio vidljiv izraziti deficit radne snage u ICT sektoru. “U Trokut Šibeniku trenutno djeluje skoro 100 tvrtki i u razgovoru s njima smo identificirali koja zanimanja su najpotrebnija i sukladno tomu napravili potrebne korake, odnosno pokrenuli smo Trokut NEET akademiju. Naša Akademija je prilika da primarno mladi, ali i ostali zainteresirani imaju mogućnost prekvalifikacije za zanimanja IT-a. Tijekom perioda od šest mjeseci polaznici prolaze intenzivnu edukaciju zajedno s mentorima i tvrtkama koje trebaju navedena zanimanja. Iznimno nam je drago da smo u kratkom roku uspjeli smo izbaciti tri generacije mladih ambicioznih prekvalificiranih IT djelatnika. Tako smo spojili nezaposlene mlade s direktnim potrebama tržišta i mogućim budućim poslodavcima koji su im istovremeno pružili mogućnosti za neke druge ili nove životne prilike”, ističe Diana Mudrinić.

Arthur Vašarević, generalni direktor za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu u Schneider Electricu, navodi kako su u njihovoj tvrtki istraživanje, razvoj i programsko inženjerstvo ključni su dijelovi poslovanja. Schneider globalno ulaže pet posto svojih prihoda u Research&Development čime se potiče razvoj rješenja koja se temelje na umjetnoj inteligenciji, digitalnoj transformaciji i kibernetičkoj sigurnosti. “Zapošljavamo programere i inženjere koji zajedno rade na razvoju niza softvera za energetsko i operativno upravljanje, a kako bismo osigurali pristup kvalitetnom kadru, nastojimo aktivno sudjelovati u akademskim i nastavnim programima te razvijati vlastite edukativne programe. U suradnji s obrazovnim institucijama predstavljamo svoja rješenja i pružamo mladim ljudima priliku za rani razvoj njihovih znanja i vještina. Ovo može obuhvaćati i različite programe prakse, stažiranja ili pripravništva koji studentima pružaju vrijedno iskustvo i potiču ih na otkrivanje vlastitih vrijednosti i kompetencija te daljnji razvoj karijere”, objašnjava Vašarević.

Božidar Bajsič, direktor operacija u Edital Adria, ističe kako se bave specifičnim znanjima s područja međuorganizacijske digitalizacije procesa te ne očekuju da će na tržištu naći buduće kolege sa znanjima koja im trebaju, nego takvu osobu trebaju formirati kroz rad u svom timu. Vrijeme takvog ‘onboardinga’ novog kolege traje najmanje dvije godine. “Zbog toga kod nas nije toliko značajno profesionalno obrazovanje i iskustvo, puno važnija je osobnost kandidata. Tu posebno tražimo kandidate koji se mogu dobro uklopiti u tim. To znači da žele otkrivati nova znanja, da su proaktivni, kooperativni i s dobrim odnosom prema drugima. Radno mjesto i radno vrijeme je određeno prema projektima, a zaposlenim pokušavamo maksimalno ponuditi fleksibilnost i zadovoljstvo. Zadovoljni zaposlenici vole svoj posao i kolege te time stvaraju i zadovoljne korisnike i partnere. Nagrađivanje je važna stvar i to može svako postići, jer je plaća vezana na rezultat rada i na kooperativnost. Rezultat svega je da za sada nismo imali problema sa zapošljavanjem”, kaže Bajsič.

Employer branding

Marko Marincel, Chief Human Resources Officer u Factoryju, smatra kako obrazovne ustanove i dalje ne prate u dovoljnoj mjeri potrebe tržišta u broju niti znanjima koja razvijaju. “Često se potrebne kompetencije razvijaju tek na samom radnom mjestu.

Hrvatske tvrtke već dugo vremena nisu jedina konkurencija za isti kadar, već su tu brojne inozemne tvrtke koje konkuriraju za naše stručnjake, nerijetko s boljim ponudama. U Factoryju tim izazovima pristupamo s dvije strane. S jedne želimo biti što bolji poslodavac gdje će se prepoznati ljudi s iskustvom koji žele nastaviti graditi karijeru i ozbiljne projekte, a uz to zadržati balans privatnog i poslovnog. Također, trudimo se kontinuirano dizati plaću i benefite zaposlenicima koliko god to poslovanje omogućava.Uz to, prilagodili smo da svi procesi za ljude svih senioriteta i pozicija odlično funkcioniraju 100% remote te osiguravamo svu opremu, trošak za režije, mentora i edukacije. To nam je omogućilo da nam se u tvrtku pridruže odlični ljudi iz svih krajeva Hrvatske koji ne moraju mijenjati grad ili gubiti sate na putovanje da bi gradili svoju karijeru. S druge strane ulažemo puno resursa u razvoj mladih ljudi te onih koji su se dokazali u nekom drugom području pa žele savladati novu tehnologiju ili IT rolu”, objašnjava Marincel.

Ivana Ukas Ilić, direktorica ljudskih resursa u mStartu, naglašava kako će se, prema nekim istraživanjima, do kraja 2050. broj radno sposobnih u prosjeku smanjiti za 10 posto, a već sada trendovi nisu pozitivni. “Naravno da tu, nažalost, ne izostaje negativan trend ni u IT-u. Kompanije u pronalasku adekvatnih zaposlenika sve više šire područje akvizicija i jako puno rade na employer brandingu kako bi privukli i zadržali kvalitetne zaposlenike. Osim nedostatka radne snage, Hrvatska zaostaje i modernizacijom obrazovnog sustava, kao i prilagodbom na digitalnu ekonomiju. Iako se zadnjih godina vide pozitivni pomaci, još uvijek imamo prostora, i to ne samo u visokoškolskom obrazovanju već i na samim počecima obrazovnog puta”, smatra Ivana Ukas Ilić i dodaje kako zadnjih godina jako puno rade po pitanju privlačenja i zadržavanja zaposlenika, što je rezultiralo i konkretnim rezultatima. “Osim što nam je stopa fluktuacije ispod prosjeka industrije, još uvijek uspijevamo pronaći zaposlenike na našem govornom području, i to za uistinu deficitarna radna mjesta poput poslovnih konzultanata, developera i podatkovnih inženjera. Zanimljivo je da u timu brojimo preko 40 posto kolegica na što smo ponosni”, poručuje direktorica ljudskih resursa u mStartu.