U Zagrebu je održana konferencija Future Teaching – eSkills in the Digital Society. Njen je zaključak: bez digitalizacije školstva i značajnog povećanja ulaganja u obrazovanje nastavnika ugrozit ćemo buduće generacije na tržištu rada
ZAGREB, 21. studenoga 2014. – U sklopu projekta eSkills for Jobs 2014 u Zagrebu je održana konferencija na temu budućnosti obrazovanja i školstva u svjetlu budućih potreba tržišta rada. Konferenciju su organizirali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Oracle, HUP ICT te Visoko učilište Algebra.
Na događanju su komentirane hrvatske strategije razvoja osnovnog i srednjeg obrazovanja za digitalno doba, projekt digitalizacije obrazovanja koje provodi tursko Ministarstvo nacionalnog obrazovanja, ali i predstavljene ideje boljeg usmjeravanja učenika prema inženjerskim zanimanjima.
Okupljene je na početku pozdravio Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra, koji je podsjetio kako je u proteklih godinu dana mnogo napravljeno na strategiji obrazovanja i, što je još važnije, postoje sredstva koja bi realizaciju te strategije mogla učiniti mogućom.
“Želimo otvoriti pitanje kako ugraditi informatičke vještine u naše kurikulume. Kad o tome govorite na generalnoj razini, svi se slažu kako je isto neophodno. No, kad krenete ozbiljno razgovarati o samoj provedbi, sve stane. Želja nam je u obrazovanje neizbježno ugraditi digitalne vještine, kako korisničke, tako i profesionalne.”, rekao je u uvodu konferencije Mislav Balković.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta, Vedran Mornar, iznio je svoju viziju osnovnog i srednjeg obrazovanja za digitalno doba u Hrvatskoj.
Vedran Mornar
“Strategija obrazovanja donesena je i dosta je dobro naglasila značaj ICT-a u obrazovanju. Nažalost, problem će uvijek biti financije, jer je strategija propisala da ćemo do 2020. ulagati 6 posto BDP-a u obrazovanje. Mi sad ulažemo oko 3,5 posto, a ove smo godine smanjili ulaganje u obrazovanje za više od 200 milijuna kuna. I u toj kroničnoj besparici mi se moramo snalaziti”, objasnio je stanje u obrazovanju ministar Mornar.
Osvrnuo se na promjene u kurikulumu koje bi se trebale provesti od sljedeće godine te istaknuo kako trebamo biti oprezni s uvođenjem informatike i programiranja od prvog razreda, što neki zagovaraju.
“S pojedinih tehničkih fakulteta zagovaraju da treba uvesti programiranje od prvog razreda. Ja sam oprezan jer sam vidio što su matematičari učinili s prevelikim forsiranjem visoke matematike. Ne želimo da djeca zamrze informatiku jer smo ju previše ili prerano forsirali. No, informatika bi morala biti obvezni predmet, kao i strani jezik”, rekao je ministar Mornar te dodao kako su svjesni da djeca iz škola izlaze s površnim znanjima te da ne znaju samostalno razmišljati i rješavati probleme. Upravo bi promjena kurikuluma trebala promijeniti i način razmišljanja te rasteretiti učenike.
“Moja vizija škole je škola iz koje bi se došlo kad bi se sve naučilo. Kod nas je trenutačno obratno. Djeca dolaze iz škole, a na roditeljima je da ih poduče svime što mi u školi jednostavno nismo stigli”, istaknuo je ministar Mornar.
Turski projekt informatizacije obrazovanja, „FATIH”, prezentirao je Mustafa Hakan Bücük, direktor odjela istraživanja i razvoja turskog Ministarstva nacionalnog obrazovanja.
Istaknuo je kako od 80 milijuna stanovnika Turske, njih 36 milijuna, redovito koristi internet i društvene mreže. Pridoda li se tome i podatak da je više od 42 posto stanovnika mlađe od 24 godine, pojavljuje se potreba za promjenom pristupa obrazovanju.
“U Turskoj imamo 18 milijuna učenika i studenata i treba odgovoriti na njihove potrebe. Postojeći obrazovni programi jednostavno ne odgovaraju potrebama današnje djece. Oni koriste drugačiji jezik pa ako želite komunicirati s njima, morate promijeniti obrazovno okružje”, naglasio je Bücük.
Projekt “FATIH” započeo je 2010. godine, i obuhvatio je više od 11 milijuna učenika i studenata te 800 tisuća učitelja. Svaki učenik i učitelj dobio je tablet računalo, uveden je širokopojasni internet u škole, kontinuirano se radi na stvaranju i upravljanju obrazovnog e-sadržaja, a najvredniji dio projekta je 350 tisuća “pametnih LCD ploča” koje su osmišljene posebno za projekt “FATIH”.
Mustafa Hakan Bücük
“Moramo raditi i na obrazovanju učitelja, jer ako im date opremu koju oni ne žele koristiti, niste učinili ništa. Kroz interne treninge učimo ih kako koristiti novu tehnologiju i potičemo da se njome koriste u predavanjima”, istaknuo je Bücük.
Projekt “FATIH” nije obuhvatio samo obrazovni sustav, već je ostavio pozitivne posljedice i na gospodarstvu Turske. Naime, na javnom natječaju preferirane su domaće tvrtke koje su uložile svoje znanje i proizvodne kapacitete. Tako su “pametne ploče”, koje obuhvaćaju običnu ploču, bijelu ploču i LCD ploču osmišljene posebno za potrebe ovog projekta. Dizajn je izazvao zanimanje i drugih država te su takve ploče prodane i u inozemstvo. Tome treba pridodati i da na razvoju digitalnog sadržaja rade profesionalne tvrtke od kojih tursko Ministarstvo kupuje gotov proizvod.
Digitalne vještine (eSkills) imaju ključnu ulogu u razvoju društva jer se sve više e-usluga uvodi u javni i privatni sektor, a na tržištu rada kronično nedostaju novi ICT profesionalci koji će razvijati i implementirati tehnologiju. Pojedinci trebaju digitalne kompetencije i informacijsku pismenost kako bi mogli ravnopravno sudjelovati u svakodnevnom životu.
Upravo u odgoju nove generacije digitalnih urođenika i ICT profesionalaca, ključnu ulogu igraju školovani i kompetentni nastavnici, koji pripremaju mlade za izazove stvarnog svijeta.
“Studenti i učenici tijekom školovanja moraju biti izloženi dovoljnoj količini znanja iz područja ICT-a, ne nužno u toj mjeri da budu gotovi IT profesionalci nakon srednje škole, ali svakako u dovoljnoj mjeri da već tijekom školovanja pravovremeno mogu prepoznati svoje interese i sklonosti za ICT tehnologije te se prema njima edukacijski i profesionalno usmjeravati”, naglasila je Jane Richardson, direktorica programa Oracle Akademije. “Studenti moraju stjecati znanja koja su odmah relevantna za tržišta rada i priznata u svim zemljama, ona se pritom moraju pridržavati nacionalnih standarda u pogledu visokog obrazovanja, jer u suprotnom ta znanja nisu toliko vrijedna u praksi”, istaknula je Richardson te pokazala nekoliko primjera dobrih europskih praksi povezivanja srednjoškolskih nastavnih programa s najnovijim tehnologijama i programom školovanja nastavnika koje Oracle Academy provodi na globalnoj razini.
Današnja konferencija na temu budućnosti obrazovanja zaključena je panelom na kojem su sudjelovali Vedran Mornar, ministar znanosti, obrazovanja i sporta, Mario Kovač, redovni profesor s FERa, Zvonimir Stanić, ravnatelj CARNeta, Miroslav Končar, Oracle te Adrian Ježina, predsjednik HUP ICT udruge, a moderirao je Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra.
Fokus panela bio je na problematici kako transformirati obrazovanje učitelja i nastavnike da budu spremni na kvalitetan način podučavati i pripremati djecu za digitalna zanimanja te debati o kvotama za upis studenata na studije informatike i računarstva.
vezani dokumenti:
prezentacija Mustafe Hakana Bücüka (PDF) prezentacija Igora Drvodelića (PDF)
