Nedostatak radne snagei vještina u porastu je u svim državama članicama EU-a, a poboljšanje sudjelovanja na tržištu rada u samom je središtu rješavanja tog problema. Unatoč napretku u ukupnoj stopi zaposlenosti u EU-u, vidljive su razlike u vještinama. To se posebno odnosi na skupine u nepovoljnom položaju kao što su izbjeglice i migranti, žene i mladi.
Eurostat posebno procjenjuje da je 21 % današnjeg stanovništva u dobi od 20 do 64 godine i dalje neaktivno i zahtijeva ciljanu potporu za ulazak na tržište rada. To zapravo znači da je zaostao znatan neiskorišteni potencijal.
Veliki kratki: koliko je velika praznina u kojoj buljimo?
Poduzeća u svim veličinama i sektorima gospodarstva EU-a prijavljuju nedostatak vještina, s posebnim izazovima za MSP-ove. U jednoj nedavnoj studiji Eurobarometra 4 od 5 MSP-ova izjavilo je da im je teško pronaći radnike s odgovarajućim vještinama, a više od polovice bilo je teško zadržati kvalificirane radnike. Kako bi izmjerila i premostila taj jaz, Komisija je utvrdila 42 zanimanja koja smatra nestašljivim zanimanjima na razini EU-a. Nedostatak radne snage i dalje je prisutan u svim sektorima.
Prelazak na zelenije i digitalnije gospodarstvo već utječe na vještine kakve poznajemo, što može dovesti do daljnje neusklađenosti između vještina i potražnje tržišta rada. Samo u sektoru obnovljive energije procjenjuje se da će se do 2030. otvoriti 3,5 milijuna novih radnih mjesta. U izvješću o zapošljavanju i socijalnim kretanjima u Europi (ESDE) za 2023. predviđa se da se potrebe za ulaganjima u prekvalifikaciju, prekvalifikaciju i usavršavanje u proizvodnji strateških tehnologija s nultom neto stopom emisija procjenjuju između 1,7 milijardi EUR i 4,1 milijarde EUR do 2030. To odgovara između 198000 dodatnih radnih mjesta i 468000 dodatnih radnih mjesta u različitim scenarijima.
Predviđa se i da će se povećanom primjenom naprednih tehnologija kao što su umjetna inteligencija i velike količine podataka potaknuti zapošljavanje, ali i pogoršati manjak vještina.
Ukrcati se na one koji su ostali iza sebe
Velik dio neostvarenog potencijala tržišta rada EU-a ovisi o aktivaciji društvenih skupina koje zaostaju za digitalnom tranzicijom. To se posebno odnosi na žene, niskokvalificirane odrasle osobe, izbjeglice i migrante te starije i mlađe osobe. Manje sudjelovanje tih skupina na tržištu rada dovodi do daljnjih nedostataka i uskih grla. Potencijalni doprinos žena povećanju stope aktivnosti najveći je među tim skupinama, pri čemu se do 2030. broji oko 17,3 milijuna aktivnih osoba.
Akcijski plan: plan za osiguravanje uspjeha
EU ne počinje ispočetka. Akcijski plan ključan je rezultat Europske godine vještina, krovne kampanje na razini EU-a čiji je cilj osigurati da ljudi imaju kvalitetno radno mjesto i vještine koje se u njemu mogu istaknuti. Temelji se i na brojnim mehanizmima politike i financiranja koji su već uspostavljeni na razini EU-a i država članica, kao i na socijalnim partnerima s kojima se savjetovalo o planu. Nadalje, temelji se na inicijativama Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava, političkim smjernicama u okviru europskog semestra i financijskoj potpori EU-a.
U okviru Pakta za vještine 3,5 milijuna radnika prošlo je osposobljavanje. A financiranje slijedi primjer. EU ulaže oko 65 milijardi eura u programe vještina, posebno u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost i Europskog socijalnog fonda plus (ESF+). Prema riječima Nicolasa Schmita, povjerenika za zapošljavanje i socijalna prava,
„Europsko tržište rada nalazi se na raskrižju: tvrtke se bore s pronalaženjem radnika kako bi popunili svoja slobodna radna mjesta, što ih koči. Imamo priliku privući više ljudi na tržište rada, pripremiti ih za tražena radna mjesta i potaknuti konkurentnost Europe. Komisija je uvela nekoliko mjera za povećanje osposobljavanja, poboljšanje radnih uvjeta i osnaživanje socijalnih partnera, ali više se može i treba učiniti. Uz svačiju predanost, možemo preokrenuti problem nedostatka vještina i radne snage te izgraditi gospodarstvo u interesu građana.”
Provedba ovog akcijskog plana ključna je za postizanje glavnih ciljeva EU-a do 2030. u pogledu vještina i zapošljavanja, a cilj mu je 78 % zaposlenosti i 60 % sudjelovanja odraslih u godišnjem osposobljavanju. U okviru plana postoji pet područja djelovanja:
- Potpora nedovoljno zastupljenim osobama za ulazak na tržište rada
- Pružanje potpore razvoju vještina, osposobljavanju i obrazovanju
- Poboljšanje radnih uvjeta
- Poboljšanje pravedne mobilnosti radnika i učenika unutar EU-a
- Privlačenje talenata izvan EU-a
Daljnje čitanje
Preuzmite Komunikaciju Europske komisije o akcijskom planu. Za čišći i pristupačniji prikaz, preuzmite informativni članak. Pobrinite se da pratite najnovije događaje izravno na internetskim stranicama Europske komisije.
Saznaj više
-
Digitalna tehnologija / specijalizacija:
Umjetna inteligencija
Cybersecurity
Big Data
Robotika
Strojno učenje
Softver
Razvoj mobilnih aplikacija
Razvoj web aplikacija
Digitalne vještine
-
Razina digitalnih vještina:
Osnovno
Srednja
Napredno
Stručnjak za digitalni sektor
-
Geografski opseg - Država:
Europska Unija
-
Vrsta inicijative:
Institucionalna inicijativa EU-a