HUP-Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP, www.hup.hr), Hrvatska udruga nezavisnih izvoznika softvera (CISEx, www.cisex.org) i hrvatski ogranak inicijative “eSkills for Jobs” koju provodi Europska komisija (www.digitalnakoalicija.hup.hr), organizirali su predstavljanje političkih i gospodarskih programa političkih stranaka i koalicija, u onom dijelu koji se odnosi na budućnost informacijsko-komunikacijske industrije (ICT) u Hrvatskoj.
Govoreći u uvodnom dijelu, glavni direktor HUP-a Davor Majetić istaknuo je kako Hrvatska gubi 300 milijuna eura godišnje jer ne koristi prednosti digitalne ekonomije. Također je dodao i kako je upravo ICT industrija ta koja pokazuje koliko Hrvatska može biti konkurentna te kako bi to trebalo iskoristiti i u praksi.
Da se nešto što prije mora promijeniti istaknuo je i Nikola Dujmović iz CisEX-a rekavši kako od nove vlade očekuju da promijeni dosadašnju klimu donošenja zakona koja nije uzimala u obzir specifičnosti digitalne ekonomije.
„Prilikom donošenja i promjena zakona koji se odnose na rad i jednostavnost poslovanja trebalo bi imati na umu specifičnosti ICT sektora i načina poslovanja u ovom sektoru te smanjiti količinu birokracije i nepotrebne administracije koja nas značajno opterećuje“, naglasio je Dujmović.
Današnji su panel organizirali HUP ICT, CISEx i eSkills inicijativa te ga je posjetilo stotinjak predstavnika informatičkih tvrtki, a mogao se pratiti i putem streaminga.
Adrijan Ježina, predsjednik HUP-ICT-a upozorio je kako Hrvatska ne može biti konkurentna ako država ne napravi transformaciju.
„IT industrija može proizvoditi bilo gdje i zato je potrebno izgraditi infrastrukturu kako bi naš ICT sektor ostao ovdje i mogao držati korak s ostatkom svijeta. Potrebno je stvoriti eko sustav koji će lagano i efikasno podupirati ICT industriju“, istaknuo je Ježina.
Govoreći o trenutnom stanju u ICT-u, Hrvoje Balen, potpredsjednik HUP-ICT-a i nacionalni koordinator za provedbu inicijative „eSkills for Jobs“ u Hrvatskoj, podsjetio je kako Hrvatskoj nedostaje kvalificirane radne snage koja bi se mogla zaposliti u IT sektoru, ali i kako svake godine na tržište rada izlazi samo 850 ICT stručnjaka, a otvara se oko 2000 novih radnih mjesta. Stoga postoji značajan i vrlo primjetan raskorak između pojedinaca koji izlaze iz sustava obrazovanja i broja koji bi hrvatski IT sektor mogao zaposliti.
„ICT sektor je vrlo heterogen. Broj zaposlenih raste i trenutno iznosti oko 32 tisuće. Međutim, dok u IT sektoru izvoz raste, zbog regulatornih razloga u telekomunikacijskom sektoru pada. U posljednje dvije godine sektor proizvodnje softvera i IT usluga bilježio je rast izvoza veći od 50 posto unatoč krizi. Razvoj tog sektora proporcionalno ovisi o broju zaposlenih“, istaknuo je Balen.
Adrian Ježina, predsjednik HUP-ICT-a
Pred punom dvoranom u HUP-u, političke stranke i koalicije predstavile su svoje programe te na panel raspravi iznijele svoje viđenje budućnosti ICT industrije i edukacije za digitalna radna mjesta.
Predstavnici političkih stranaka – Darko Parić u ime koalicije Hrvatska raste, Ivan Barać u ime Domoljubne koalicije, Ante Lučić u ime MOST-a nezavisnih lista, Miroslav Mađarić u ime OraH-a, Sergej Seferović u ime Uspješne Hrvatske te Drago Cmuk u ime stranke Pametno raspravljali su o ključnim temama za ICT industriju.
U raspravi su se dotaknuli tema poput informatizacije države, javnog sektora i lokalne samouprave te digitalnih usluga dostupnih kroz sustav e-Građani. Također, pokušali su iznijeti svoje planove kako utjecati na stvaranje gospodarske klime koje će dovesti do povećanja zaposlenosti i investicija u ICT sektoru.
Najviše je zanimanja izazvala rasprava o nedostatku ICT kadra i obrazovnoj politici, gdje su se svi složili kako je nužna reforma obrazovanja i povezivanje akademskog i realnog sektora, ali ne i način na koji bi to trebalo provesti.
Jedna od tema je bila i poticanje startup ICT tvrtki i kako im olakšati prve tri godine poslovanja.
Nikola Dujmović pozdravio je prisutne u ime suorganizatora, CISExa
Dojam nakon održanog panela je da je ICT jedna od top tema u Hrvatskoj, ali da političke stranke nemaju jasnu viziju što i kako napraviti s ICT-om nakon izbora. Nedostajalo je konkretnih odgovora na pitanje kako pomoći i ubrzati daljnji razvoj ICT sektora, ali i kako olakšati poslovanje ICT tvrtkama u Hrvatskoj, da rastu brže, zapošljavaju više i povećaju udio sektora u ukupnom BDP-u.
ICT industrija u Hrvatskoj raste određenim tempom, bez obzira na državu, a sad joj treba podrška da još više ubrza svoj rast. ICT je ključan za konkurentnost i razvoj svakog pojedinog sektora i države u cjelosti te bi se njegovom razvoju trebalo pristupiti ozbiljno i strukturirano.