Veliko istraživanje portala Srednja.hr i Visokog učilišta Algebra, uz pomoć partnera HTC Hrvatska i Camel Active, potvrđuje rezultate dobivene prethodnih godina, no u određenim segmentima trendovi u razmišljanju maturanata koji ove godine upisuju fakultete te brucoša koji su to učinili lani dodatno naglašavaju važne faktore. Istraživanje potvrđuje da maturanti razmišljaju o ukupnim troškovima studija te valjanosti diplome i izvan granica Hrvatske, dok s druge strane brucoši na kraju prve godine svojih studija u velikom broju razmišljaju o promjeni studija nakon ljetnih rokova.

Vodeći portal za srednjoškolsku i studentsku populaciju, Srednja.hr, i Visoko učilište Algebra proveli su i ove godine uz pomoć partnera HTC Hrvatska i Camel Active, po treći puta zaredom, veliko istraživanje na uzorku od 2.000 maturanata i brucoša kako bi saznali kakve su njihove preferencije prilikom upisa fakulteta i visokih škola te po kojim ih kriterijima biraju. Istraživanje je provedeno putem upitnika, odnosno aplikacije koja je bila integrirana u vrlo ciljane Facebook grupe koje vodi portal Srednja.hr (“Maturanti 2014/2015” te “Maturanti 2013/2014”) te je tako ono obuhvatilo mlade koji ove godine upisuju fakultete, ali i one koji su prošle godine upisali fakultete i postali brucoši. Dvije trećine mladih koji su sudjelovali u istraživanju rođeno je 1996. a preostali 1995. i 1997. godine.

Službeni rezultati istraživanja u većem dijelu potvrđuju rezultate i trendove koje su pokazala istraživanja u prethodna dva ciklusa te time potvrđuju kako značaj ovog istraživanja tako i činjenicu da se preferencije i razmišljanja mladih vrlo sporo transformiraju.

Kada su maturanti upitani po kojim kriterijima biraju svoj budući obrazovni smjer, odnosno studij na nekoj od visokih škola ili fakulteta, dobiveni su sljedeći rezultati (maturanti su mogli odabrati više faktora koje smatraju ključnim):

• 82 posto mladih kaže kako se prilikom odabira fakulteta uglavnom vodi vlastitim afinitetima;
• 54 posto mladih ove godine se prilikom odabira studija vodilo razmišljanjem o tome koji će im od njih donijeti najbolju perspektivu zapošljavanja u EU, a nešto manje je motivirano zapošljavanjem u Hrvatskoj (49 posto)
• 49 posto mladih kao važne kriterije ističe i kasniju mogućnost ostvarenja dobre plaće, a jednaki postotak kaže kako želi studirati sa sebi sličnima;
• samo 9,5 posto mladih odlučuje se za neki fakultet kako bi nastavili družiti se s poznanicima i prijateljima na istom studiju.

Istraživanje je također obuhvatilo temu osobnih utjecaja na odluke o upisu studija, odnosno “influencera” koji utječu na ovu važnu životnu odluku mladih. Maturanti pritom odgovaraju kako na njih generalno ne utječe nitko, osim njih samih, ali od onih koji žele poslušati savjet, najviše se vjeruje poznanicima koji rade u određenoj struci (14,5%), potom članovima uže obitelji (13,3%) i prijateljima koji već studiraju na nekom od fakulteta (10%), dok na začelju popisa slijede profesori u srednjim školama (6,9%) i kolege iz razreda (5,13%).

Po pitanju troškova studiranja na njihovu odluku o samom odabiru studija i institucije na kojoj će studirati elementi koji ponajviše pridonose odluci su blizina stanovanja (28,5%) kao i ukupni troškovi studiranja koji sadrže iznos eventualne školarine i sve troškove povezane sa studijem, poput smještaja i prehrane (28%). Nakon financija, ostali su važni elementi koje mladi ističu kao bitan faktor diploma koja će biti priznata i u inozemstvu (22,6%) te stjecanje međunarodnih certifikata već tijekom studija (19%).

Promotivne poruke fakulteta tek ograničeno utječu na mlade jer je u ovom istraživanju marketinšku komunikaciju preferiranog budućeg fakulteta kao ključnu istaknulo 12 posto ispitanih.

U odnosu na prethodna dva istraživanja, maturanti postaju sve svjesniji i uvjereniji u svoje odluke vezane uz izbor fakulteta pa je tako ove godine postotak onih koji nisu mijenjali svoju odluku o upisu fakulteta najveći do sada – čak 65 posto.

Budući da je istraživanje tradicionalno ujedno obuhvatilo i brucoše, tj. studente prvih godina fakulteta, moguće je doći do zaključaka koliko su oni zadovoljni upisom fakulteta kojega su odabrali prošle godine. Čak 93 posto današnjih brucoša upisalo je u konačnici fakultet koji im se nalazio među prva tri izbora, od čega je čak 61 posto upisalo fakultet koji im je bio prvi izbor. Međutim, ocjena kojom brucoši nakon prve godine ocjenjuju svoj odabrani studij iz godine u godinu pada te je danas prosječna ocjena 3,78. Prema rezultatima ovog istraživanja, čak 27 posto brucoša nakon ljetnih bi rokova željelo promijeniti fakultet, što je najveći postotak otkako se provodi ovo istraživanje (2013.: 17 posto, 2014.: 23 posto) te može biti značajan u smislu tumačenja zadovoljstva brucoša odabranim studijskim programima.

Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti kako su maturanti u postupku odabira fakulteta i stvaranja lista prioriteta iz godine u godinu sve bolje pripremljeni, odnosno mogu dobro procijeniti svoje kapacitete i šanse za upis. Moglo bi se reći  da je odluka o postavljanju određenog studijskog programa na visoki prioritet zapravo kombinacija dvaju parametara: vlastitih interesa i procjena šansi da upišu konkretan fakultet.

„Lošije ocjene koje brucoši daju fakultetima mogu se tumačiti i kao posljedica slabije komunikacije fakulteta prema brucošima u prvim mjesecima predavanja. Često se studenti moraju sami snalaziti i informirati o papirologiji i uvjetima polaganja ispita koji se razlikuju od profesora do profesora, a kako se godinama situacija ne mijenja, povećava se i nezadovoljstvo studenata”, kaže Marko Matijević, osnivač portala Srednja.hr. “Svake godine dolazi generacija koja očekuje da može pronaći sve dostupne informacije na webu, a samo prvi pogled na web stranice fakulteta govori kako još brojni nisu prepoznali važnost online informiranja“, naglašava Matijević.

“Podatak o prosječnim ocjenama koje brucoši daju svojim fakultetima i značajan broj brucoša koji bi promijenili studij zanimljivo je promatrati u kontekstu načina odabira studija i izvora informiranja. Naime, iskustvo s predmetnom populacijom pokazuje da učenici zapravo razmišljaju o zanimanju kojim se žele baviti u životu, što potvrđuje i činjenica da su poznanici iz struke važan izvor informiranja”, izjavila je prof. Klaudija Šarkanj, voditeljica karijernog savjetovanja u Algebri. “Dolaskom na fakultet, osobito na prvoj godini, ne susreću se s praksom i strukom, već s priličnom količinom općih kolegija koje ne mogu povezati s budućim poslom te se često razočaraju. Iz ovoga bih zaključila da je veliko područje za rad u profesionalnom usmjeravanju kvalitetno informiranje maturanata o samim studijskim programima i svemu što ih očekuje tijekom studije, kako bi se u startu postavila realna očekivanja i povećalo zadovoljstvo studenata”, rekla je Klaudija Šarkanj.

Kao i ranijih godina, u istraživanju je mladima postavljeno i pitanje zašto se više ne odlučuju za prirodoslovne i tehničke studije gdje na tržištu rada postoje veliki deficiti u pogledu broja traženih kadrova, kako u Hrvatskoj, tako i u Europskoj uniji. Potreba za zapošljavanjem pojedinaca koji su završili prirodoslovne i inženjerske studije u velikom je rastu širom EU – primjerice, samo stručnjaka za računarstvo i informatiku do 2020. godine nedostajat će više od 825 tisuća.

Nešto više od polovice maturanata (51,8%) izjavilo je ponovno da su to teški studiji, a njih zanima diploma bez muke; 28% ispitanika iz redova maturanata je izjavilo da jako malo ljudi ima predispozicije za takve studije, dok je njih 18% izjavilo da mladi nisu dovoljno informirani što ih čeka nakon studija, misleći pritom na tržište rada i stvarne potrebe za kadrovima.