O Nacionalnoj koaliciji za digitalne vještine i radna mjesta

Misija Nacionalne koalicije za digitalne vještine i digitalna radna mjesta je aktivno poticati stvaranje novih radnih mjesta i povećanje broja zaposlenih digitalnih profesionalaca u Hrvatskoj, koji svoj potencijal i globalnost ostvaruju zahvaljujući penetraciji tehnologije u poslovanje i svakodnevicu.

U svom radu Nacionalna koalicija za digitalne vještine i radna mjesta koristi se svim raspoloživim akcijama i mjerama, izradom strateških dokumenata, analizom podataka iz nacionalnih i europskih sustava o digitalnim radnim mjestima i vještinama te donošenjem razvojnih preporuka temeljenih na podacima.

Iako mala, Hrvatska je kroz povijest i svoje inovatore značajno pridonijela svjetskoj baštini i napretku – Nikola Tesla izumio je izmjeničnu struju, bežični prijenos signala, izmjenični motor, daljinsko upravljanje, laser i desetke drugih patenata, Ruđer Bošković je postavio temelje atomske teorije, Benedikt Kotruljević je osmislio sustav dvojnog računovodstva, Ivan Lupis Vukić je izumio torpedo, Faust Vrančić je otac padobrana i vjetroturbine, Slavoljub Penkala je stvorio mehaničku olovku, Ivan Vučetić je osmislio daktiloskopiju tj. izuzimanje otisaka prstiju, a hrvatski vojnici su svijetu dali kravatu, danas neizbježan detalj svih poslovnih ljudi.

Inovativnost, talent i kompetencije su nepobitno prisutne, a informatičke tehnologije i digitalna ekonomija, stavljaju nam obavezu da iskoristimo priliku koju nekadašnji inovatori nisu imali – brzu komunikacijsku infrastrukturu, moderna znanja nadohvat ruke te potpuno otvoreno tržište cijele Europe i šire.

ICT sektor generira rast

Zahvaljujući digitalizaciji, privatne kompanije mogu stvarati nove poslovne modele i biti konkurentni na svjetskim tržištima, javni sektor može ponuditi efikasnije i financijski povoljnije usluge građanima čime se otvara prostor za smanjenje poreznih opterećenja, dok pojedinci mogu ostvariti perspektivu trajne i kvalitetne zapošljivosti te globalnu kompetitivnost.

Već iz financijskih i drugih poslovnih podataka, jasno je da hrvatski ICT sektor ima velikih izgleda biti jedan od generatora gospodarskog razvoja, posebno u području razvoja softvera i IT usluga. Početkom 2018. godine u toj skupini djelatnosti zaposleno je bilo ukupno 33.000 ljudi (izvor: Bisnode i HUP ICT). Ovaj sektor je samo u proteklih deset godina stvorio gotovo 7.000 novih radnih mjesta, 9 milijardi EUR dodane vrijednosti i skoro 6 milijardi EUR izvoza. Zahvaljujući takvim stabilnim trendovima, lako je izračunati da ovaj sektor ima potencijal kreirati u Hrvatskoj čak i do 18.000 dodatnih radnih mjesta te dodatnih 13 milijardi kuna prihoda u sljedećih 10 godina.

Međutim, ponajveći izazov ostvarenju ovog potencijala leži upravo u činjenici da nedovoljan broj digitalnih profesionalaca godišnje stupa na tržište rada, kako iz visokoobrazovnih institucija, srednjih strukovnih škola, tako i ustanova za obrazovanje odraslih. Značajan izazov i dugoročan problem predstavlja i emigracija digitalnih profesionalaca u druge zemlje EU, a shodno tome i često ponavljani oglasi za radna mjesta koja ostaju nepopunjena

Digitalni talenti

Digitalna radna mjesta neprestano se razvijaju i napreduju, kako tehnologija zauzima mjesta u svakodnevnom životu i to na način da se uz već tradicionalna IT radna mjesta (softverski inženjeri, mrežni stručnjaci, sistemski administratori, stručnjaci za baze podataka, eksperti za IT sigurnost…), zadnjih godina sve više razvijaju digitalna radna mjesta koja nastaju iz tradicionalnijih zanimanja: dizajneri računalnih sučelja (UI dizajneri), stručnjaci za digitalni marketing, stručnjaci za korisničko iskustvo (UX), podatkovni znanstvenici, eksperti za eCommerce i slično. Iako i nadalje postoji najveća potražnja za softverskim inženjerima, programerima i stručnjacima za infrastrukturu, za očekivati je da će potražnja za digitaliziranim tradicionalnim i kreativnim zanimanjima rasti.

Broj oglasa za IT stručnjacima u Hrvatskoj stabilno raste stopom od 10 do 12% godišnje zadnjih sedam godina (izvor: MojPosao.net). Zbog porasta izvoza IT usluga i softvera, ali i potražnje domaćih organizacija za digitalizacijom poslovanja, broj ukupno zaposlenih IT stručnjaka u svim granama gospodarstva porastao je na 52.000, što čini 3,3% od ukupne radne snage (izvor: Digital Economy and Society Index EU). Broj oglasa za radna mjesta na internetskim portalima prerastao je 3.000 u 2017. godini, dok je potražnja za softverskim inženjerima i programerima tj. developerima eksponencijalno porasla i sada oni čine više od dvije trećine ukupno izraženih potreba poslodavaca.

Kako bismo uspjeli iskoristiti potencijal prihoda i stvaranja dodane vrijednosti, neophodno je povećavati broj zaposlenih, jer je riječ o sektoru s natprosječnim udjelom ljudskog rada. Samo da bismo dostigli prosjek Europske unije od 3,7% udjela IT stručnjaka u radnoj snazi te time mogli ravnopravnije parirati ponudi tvrtki iz drugih EU zemalja, potrebno je u sljedećih deset godina, uz postojeći “output”  školovati, regrutirati i zaposliti dodatnih 6.000 IT stručnjaka u ICT sektoru.

Pročitajte i: