ICT sektor generator novih radnih mjesta i izvoza

Hrvatska udruga poslodavaca i Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavili su rezultate analize hrvatskog ICT sektora te njegove globalne konkurentnosti konstatirajući da je njegov rast i dalje ograničen zbog izostanka sustavnih rješenja na razini države koja bi mu osigurala kvalitetnije okruženje i poticajnije uvjete.

Analizu poslovanja hrvatskog ICT sektora u 2015. koju je izradila tvrtka Bisnode prezentirali su Hrvoje Balen, potpredsjednik HUP – Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti i nacionalni koordinator inicijative „eSkills for Jobs“ te Branimir Kovačić, viši financijski analitičar, Bisnode d.o.o.

Analiza je pokazala da ICT sektor zapošljava gotovo 32 tisuće ljudi i ostvaruje prihod od 31 milijarde kuna. Konsolidirani izvoz ove industrije premašio je 5 milijardi kuna i rast po stopi od 12 posto, što je znatno više od rasta izvoza ostatka gospodarstva Republike Hrvatske. Osvrćući se na stanje sektora informacijsko-komunikacijskih tehnologija, Hrvoje Balen istaknuo je važnost težnje prema izvrsnosti i u ovoj industriji: „Možda je zaista došao trenutak da si postavimo hrabre ciljeve za ovaj sektor i težimo višem od pukog prosjeka.“

U sektoru informacijsko komunikacijskih tehnologija, ponovno se kao predvodnik ističe sektor  računalnog programiranja (proizvodnje softvera) i IT usluga, koji najviše zapošljava od svih podsektora unutar informacijsko – komunikacijskih tehnologija. Računalno programiranje je jedan od sektora, uvrštenih u ključne industrijske sektore, a svojim rezultatima popeo se na sam vrh, uz bok farmaceutskoj i metalnoj industriji. Prihod ovog ICT podsektora rastao je 11 posto, no posebno se ističe rezultat ostvaren u izvozu – čak 31% samo u 2015. godini. Zaključeno je kako je potrebno ICT sektor učiniti još boljim i većim te u njemu zaposliti još više mladih ljudi: „Potencijal kompletnog ICT sektora je takav da već i ovim linearnim rastom možemo doseći 50.000 zaposlenih u sljedećih 8 godina, od čega najveći dio u razvoju softvera i IT usluga. Ograničavajući faktor ostaju stručni ljudi, odnosno nedostatak kvalificiranih profesionalaca koji će stupiti na tržište rada, ali i taj problem se može riješiti strukturiranim pristupom obrazovanju.“ – naglasio je Hrvoje Balen.

Hrvoje Balen

Hrvoje Balen

I ICT sektor je talac neprovođenja reformi. Jedna od ključnih reformi za ovaj sektor je reforma sustava obrazovanja koja bi osigurala dovoljan broj adekvatno educiranih kadrova za kojima u ICT sektoru postoji velika potražnja, ali ona još uvijek nije započela. Brzina promjena je iznimno važna jer ICT je globalna industrija koja se vrlo lako seli tamo gdje ima bolje uvjete. Odlaganjem promjena i donošenja odluka koje će podržati razvoj infrastrukture potrebne ICT industriji propuštamo velike prilike i prepuštamo drugim ekonomijama da od njih daleko više profitiraju “, rekao je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a koji je predstavio rezultate najnovijeg istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi na 54. poziciji među 139 zemalja. S ocjenom 4,3 Hrvatska je zadržala istu poziciju kao i prethodne dvije godine, a među zemljama jugoistočne Europe bolje su pozicionirane  Makedonija (46.) i Crna Gora (51.).

Nakon predstavljanja rezultata analize stanja i konkurentnosti ICT sektora o mogućnostima njegova razvoja i ključnim ograničenjima razgovaralo se na panelu u kojem sudjelovali Adrian Ježina, predsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti i član Uprave Vipneta, Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2, Luka Abrus, suvlasnik tvrtke Pet minuta i  Ante Vrdelja, CROTEAM, Klaster hrvatskih proizvođača računalnih igara. Raspravu je moderirao Ivan Maglić, Gartner Adriatic/Calisto d.o.o.

Davor Majetić

Davor Majetić

Ježina je naglasio potrebu za promjenama u svim segmentima poduzetništva koje će morati digitalno transformirati svoje poslovanje ukoliko želi preživjeti na tržištu: „Teško je realnom sektoru postati konkurentan uz takav utjecaj države koji je kod nas i dalje većinom negativan. No,  tvrtke se same moraju raditi na digitalizaciji jer oni koji se ne prilagode počet će zaostajati za svojom konkurencijom.“ O važnosti industrije proizvodnje računalnih igara govorio je Ante Vrdelja: „Mislimo da smo prepoznati kao važan dio ICT industrije, a zainteresiranost za naš sektor sve više raste. 80 000 ljudi je prošle godine sudjelovalo na Infogameru koji je najveći sajam računalnih igara u Hrvatskoj organiziran u suradnji sa Zagrebačkim velesajmom. Usmjereni smo mahom na izvoz koji nam kontinuirano raste i naš fokus ostaje na inozemnim tržištima.“

Kao zaključak istaknuto je da usprkos velikom uspjehu i rastu ICT sektora sa svim njegovim pod-granama, stvarna podrška države i dalje izostaje te su ti uspjesi i dalje nedovoljni s obzirom na puni potencijal ove industrijske grane koji i dalje nije u potpunosti iskorišten.

Konferencija u sklopu Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija: “Žene u digitalnoj i kreativnoj industriji”

U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), inicijative eSkills for jobs i projekta GEMA – upravljanje s pristupom uravnotežene zastupljenosti spolova, financiranim iz EU programa PROGRESS održana je danas u prostorima HUP-a konferencija pod nazivom „Žene u digitalnoj i kreativnoj industriji“. Konferencija je organizirana u sklopu  Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija, a njezin cilj je bio potaknuti raspravu o položaju žena u digitalnim i kreativnim industrijama te promovirati kreativna i STEM zanimanja kao dobar izbor budućih karijera za mlade djevojke.

U sklopu konferencije održan je okrugli stol na kojem se raspravljalo o tome kako dodatno zainteresirati djevojčice u ranoj dobi za STEM predmete te kako općenito podići kvalitetu kreativne i STEM edukacije te logičkog promišljanja kroz osnovnu i srednju školu, te kako promovirati važnost ulaganja u kontinuiranu edukaciju i obrazovanje žena. Diskusija se osvrnula i na važnost jačeg uključivanja žena u ove industrije, kao nedovoljno iskorištenog potencijala koji bi mogao potaknuti bolji i brži razvoj sektora te otkriti skriven potencijal koji u njima leži za razvoj ukupnog gospodarstva. Žene značajno mogu pridonijeti ukupnom razvoju poduzetništva, nacionalne ekonomije te dugoročno utjecati na promjene društvenih vrijednosti i društva u cjelini.

Na samom početku konferencije, uzvanike je pozdravila predsjednica HUP-a, Gordana Deranja, koja je na konferenciji prisustvovala u dvostrukoj funkciji – onoj predsjednice HUP-a te kao izaslanica predsjednice RH,  Kolinde Grabar-Kitarović. U uvodnom obraćanju naglasila je: „Nažalost i u kreativnim i digitalnim industrijama vidimo neravnotežu spolova kada se gledaju top pozicije. Žene su itekako dokazale da su tim industrijama uspješne, ali su i dalje na vrhu rijetka pojava. Da bi se stanje promijenilo promjene moraju podržati i muškarci koji su sada u poziciji da odlučuju o tome kome će otvoriti priliku za napredovanje, ali i same žene. Žene moraju biti proaktivnije, asertivnije pa i glasnije u traženju jednakih prilika i uvjeta kakve imaju naše muške kolege“ Uzvanike su uz gospođu Deranju u uvodu pozdravili i Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti te Ivana Nikolić Popović, predsjednica HUP- Koordinacije kreativnih i kulturnih industrija.

Prije početka panel rasprave, održana su dva uvodna izlaganja: Hrvoja Balena (HUP- ICT) s temom „Situacija na tržištu ICT kadrova, posebno s djevojkama, djevojčicama i  ženama u STEM-u“ te Sandre Radaković (HUP- Odjel za politike EU i međunarodne poslove) na temu „Rezultati GEMA istraživanja o stanju i poziciji žena u upravljačkim strukturama u Hrvatskoj“.

Na panel raspravi s temom „Potencijal žena u digitalnim i kreativnim industrijama za razvoj gospodarstva“, koju je moderirala Jasminka Martinović, direktorica HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, govorili su: Ivona Blauhorn, voditeljica prodaje aplikativnih rješenja, Oracle; Ivana Nikolić Popović, predsjednica HUP–KKKI; Lidija Kralj, profesorica matematike i informatike, članica stručnih radnih skupina za Kurikulum osnovne škole, međupredmetne teme Uporaba IKT i kurikulum Informatike; Violeta Colić, direktorica, Komunikacijski ured Colić, Laco i partneri i Miriam Marry Brgles, rukovoditeljica prodaje, Hrvatsko narodno kazalište. 

Žene u digitalnoj i kreativnoj industriji

Panelisti su se osvrnuli na trenutno stanje u hrvatskom gospodarstvu i obrazovnom sustavu te izazovima kojima se suočavaju mlade žene na tržištu rada, posebno one koje se odluče za STEM zanimanja. Istraživanja provedena u SAD-u pokazuju da se djevojčice i djevojke teže odlučuju za ostvarenje karijere u ICT-ju radi percepcije određenih zanimanja kao djevojačkih te radi pritiska svoje okoline i školskih kolega koji ih ne potiču dovoljno na odabir takvih karijera iako su u informatici podjednako dobre kao i dječaci. Naglašavajući važnost poticanja žena na odabir STEM zanimanja već u obrazovnom sustavu, Lidija Kralj, prof., članica stručnih radnih skupina za Kurikulum osnovne škole (Uporaba IKT i kurikulum Informatike) izjavila je sljedeće: „Vjerujem da škola ima veliki utjecaj na percepciju mladih djevojaka na odabir budućih zanimanja. Mi u školama moramo biti objektivni i ne zakidati nikoga. Često se pojavljuju situacije da mi zapravo djecu moramo pogurnuti – dati im kreativne zadatke u kojima će koristiti tehnologiju kao pomoć pri učenju. Problem nedostatka ženskog kadra na upravljačkim pozicijama treba rješavati od izvora, već od najranije dobi, od prvog razreda, pružanjem mogućnosti u obrazovnom sistemu – a novi kurikulumi to rade, potiču kreativnost, inovativnost i upotrebu tehnologije.“

O povezanosti kreativnosti i ICT sektora govorile su Miriam Mary Brgles, Violeta Colić i Ivana Nikolić Popović koja je tom prilikom naglasila prednosti zapošljavanja žena u kreativnim i kulturnim industrijama, kao i važnost razvijanja kreativnosti kod djece u najranijoj dobi, uz logičko promišljanje i rješavanja problema: „Naglasila bih da jednako kao što postoji animozitet i prepreke vezane za ICT i STEM područja, toliko postoji i odbojnost u društvu prema kreativnim i kulturnim zanimanjima. Djecu se zapravo odgovara od takvih zanimanja te nije još uvijek dovoljno prepoznat njihov puni potencijal kao onih koji su prioritet razvoja gospodarstva i društva u cjelini.“

ZAKLJUČAK:

Iako žene u Hrvatskoj čine većinu u ukupnom broju stanovnika i dalje su manjina u smislu njihovog utjecaja u gospodarskom, političkom i društvenom životu. Od velikog je interesa i važnosti potaknuti žene kako bi se bolje integrirale u lokalno gospodarstvo te potaknuo njihov rast i razvoj. Vlada Republike Hrvatske pokrenula je razvoj nacionalne strategije za povećanje ženskog poduzetništva u smislu postizanja socijalne kohezije, ravnoteže za  daljnji razvoj hrvatskoga gospodarstva. Ove inicijative trebale bi pomoći smanjiti stopu nezaposlenosti žena kroz poticanje samozapošljavanja i rasta zaposlenosti u segmentu ženskog poduzetništva. Povećana uključenost žena u gospodarskom smislu  će pridonijeti jačanju nacionalne ekonomije te dugoročno utjecati na promjene društvenih vrijednosti i društva u cjelini. Svaka inicijativa koja će pomoći ženama u Hrvatskoj za okupljanje, povezivanje i razmjenu znanja, koje će im pružiti mogućnost da steknu dodatna znanja i vještine za uspjeh u poslovanju i poduzetništvu,  od nacionalnog je interesa i važnosti.

Nadalje, Hrvatska Vlada je u svojim strategijama poduzetništva stavila veliki naglasak na važnost uključivanja žena, a Ministarstvo poduzetništva je u sklopu programa poticaja „Poduzetnički impuls“  uključilo i poseban set potpora namijenjen upravo ženama u poduzetništvu,  što je u skladu sa donesenom Strategijom Vlade o razvoju ženskog poduzetništva u RH 2010-2013.

Napomena:

Mjesec kreativnih i kulturnih industrija, u sklopu kojeg je organizirana ova rasprava, održava se u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija. Manifestacija traje od  16. svibnja do 21. lipnja 2016. godine, a njezin cilj je bolje razumijevanje važnosti sektora kreativnih i kulturnih industrija za razvoj gospodarstva i društva u cjelini. Tijekom Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija HUP u suradnji s partnerima organizira niz događanja, okruglih stolova i rasprava kojima se želi dodatno promovirati kreativne i kulturne industrije.

ICT zajednica poručila političarima: Očekujemo ozbiljan i strukturiran pristup prema ICT sektoru

HUP-Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP, www.hup.hr), Hrvatska udruga nezavisnih izvoznika softvera (CISEx, www.cisex.org) i hrvatski ogranak inicijative “eSkills for Jobs” koju provodi Europska komisija (www.digitalnakoalicija.hup.hr), organizirali su predstavljanje političkih i gospodarskih programa političkih stranaka i koalicija, u onom dijelu koji se odnosi na budućnost informacijsko-komunikacijske industrije (ICT) u Hrvatskoj.

Govoreći u uvodnom dijelu, glavni direktor HUP-a Davor Majetić istaknuo je kako Hrvatska gubi 300 milijuna eura godišnje jer ne koristi prednosti digitalne ekonomije. Također je dodao i kako je upravo ICT industrija ta koja pokazuje koliko Hrvatska može biti konkurentna te kako bi to trebalo iskoristiti i u praksi.

Da se nešto što prije mora promijeniti istaknuo je i Nikola Dujmović iz CisEX-a rekavši kako od nove vlade očekuju da promijeni dosadašnju klimu donošenja zakona koja nije uzimala u obzir specifičnosti digitalne ekonomije.

„Prilikom donošenja i promjena zakona koji se odnose na rad i jednostavnost poslovanja trebalo bi imati na umu specifičnosti ICT sektora i načina poslovanja u ovom sektoru te smanjiti količinu birokracije i nepotrebne administracije koja nas značajno opterećuje“, naglasio je Dujmović.

Današnji su panel organizirali HUP ICT, CISEx i eSkills inicijativa te ga je posjetilo stotinjak predstavnika informatičkih tvrtki, a mogao se pratiti i putem streaminga.

Adrijan Ježina, predsjednik HUP-ICT-a upozorio je kako Hrvatska ne može biti konkurentna ako država ne napravi transformaciju.

„IT industrija može proizvoditi bilo gdje i zato je potrebno izgraditi infrastrukturu kako bi naš ICT sektor ostao ovdje i mogao držati korak s ostatkom svijeta. Potrebno je stvoriti eko sustav koji će lagano i efikasno podupirati ICT industriju“, istaknuo je Ježina.

Govoreći o trenutnom stanju u ICT-u, Hrvoje Balen, potpredsjednik HUP-ICT-a i nacionalni koordinator za provedbu inicijative „eSkills for Jobs“ u Hrvatskoj, podsjetio je kako Hrvatskoj nedostaje kvalificirane radne snage koja bi se mogla zaposliti u IT sektoru, ali i kako svake godine na tržište rada izlazi samo 850 ICT stručnjaka, a otvara se oko 2000 novih radnih mjesta. Stoga postoji značajan i vrlo primjetan raskorak između pojedinaca koji izlaze iz sustava obrazovanja i broja koji bi hrvatski IT sektor mogao zaposliti.

„ICT sektor je vrlo heterogen. Broj zaposlenih raste i trenutno iznosti oko 32 tisuće. Međutim, dok u IT sektoru izvoz raste, zbog regulatornih razloga u telekomunikacijskom sektoru pada. U posljednje dvije godine sektor proizvodnje softvera i IT usluga bilježio je rast izvoza veći od 50 posto unatoč krizi. Razvoj tog sektora proporcionalno ovisi o broju zaposlenih“, istaknuo je Balen.

Adrian Ježina, predsjednik HUP-ICT-a

Adrian Ježina, predsjednik HUP-ICT-a

Pred punom dvoranom u HUP-u, političke stranke i koalicije predstavile su svoje programe te na panel raspravi iznijele svoje viđenje budućnosti ICT industrije i edukacije za digitalna radna mjesta.

Predstavnici političkih stranaka – Darko Parić u ime koalicije Hrvatska raste, Ivan Barać u ime Domoljubne koalicije, Ante Lučić u ime MOST-a nezavisnih lista, Miroslav Mađarić u ime OraH-a, Sergej Seferović u ime Uspješne Hrvatske te Drago Cmuk u ime stranke Pametno raspravljali su o ključnim temama za ICT industriju.

U raspravi su se dotaknuli tema poput informatizacije države, javnog sektora i lokalne samouprave te digitalnih usluga dostupnih kroz sustav e-Građani. Također, pokušali su iznijeti svoje planove kako utjecati na stvaranje gospodarske klime koje će dovesti do povećanja zaposlenosti i investicija u ICT sektoru.

Najviše je zanimanja izazvala rasprava o nedostatku ICT kadra i obrazovnoj politici, gdje su se svi složili kako je nužna reforma obrazovanja i povezivanje akademskog i realnog sektora, ali ne i način na koji bi to trebalo provesti.

Jedna od tema je bila i poticanje startup ICT tvrtki i kako im olakšati prve tri godine poslovanja.

Nikola Dujmović pozdravio je prisutne u ime suorganizatora, CISExa

Nikola Dujmović pozdravio je prisutne u ime suorganizatora, CISExa

Dojam nakon održanog panela je da je ICT jedna od top tema u Hrvatskoj, ali da političke stranke nemaju jasnu viziju što i kako napraviti s ICT-om nakon izbora. Nedostajalo je konkretnih odgovora na pitanje kako pomoći i ubrzati daljnji razvoj ICT sektora, ali i kako olakšati poslovanje ICT tvrtkama u Hrvatskoj, da rastu brže, zapošljavaju više i povećaju udio sektora u ukupnom BDP-u.

ICT industrija u Hrvatskoj raste određenim tempom, bez obzira na državu, a sad joj treba podrška da još više ubrza svoj rast. ICT je ključan za konkurentnost i razvoj svakog pojedinog sektora i države u cjelosti te bi se njegovom razvoju trebalo pristupiti ozbiljno i strukturirano.

ICT sektor kontinuirano raste iz godine u godinu, a njegov daljnji razvoj naviše će ovisiti o tome hoćemo li imati dovoljno ICT stručnjaka

Proteklih godina ICT sektor bilježio je i rast broja zaposleni i izvoza, no iako ima potencijala za još veći rast, nedostaje kvalitetne i školovane radne snage

ZAGREB, 15. 7. 2015. – Hrvatski ICT sektor jedna je od gospodarskih grana koja je u  proteklih sedam kriznih godina bilježila konstantan rast, istaknuto je na druženju s novinarima u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Trend otvaranja novih radnih mjesta naročito je izražen u području razvoja softvera i računalnih usluga, koji raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 10% u zadnjih sedam godina.

U periodu od 2008. do 2014. godine broj zaposlenih u ICT sektoru povećao se za 57 posto pa je tako krajem 2014. godine u 3.446 tvrtke bilo zaposleno 22.338 ljudi. Većina tih tvrtki svoje proizvode i usluge nudi na stranom tržištu čime uvelike doprinose rastu izvoza, čak četvrtina prihoda IT tvrtki dolazi iz izvoza.

Ukupno gledano, ICT sektor u Hrvatskoj u 2014. godini ostvario je prihode od 22 milijarde kuna, a izvezao je gotovo 2,5 milijardi kuna vrijednih proizvoda i usluga.  Zanimljivo je da je tijekom prošle godine, prema podacima portala Moj posao, oglašeno oko 2.000 otvorenih radnih mjesta u ICT-u, što je povećanje od 16 posto u odnosu na godinu ranije. S druge strane na tržište rada godišnje iz sustava visokog obrazovanja izađe tek 1.500 ljudi.

„ICT sektor je jedan od rijetkih sektora u Hrvatskoj u kojem značajno raste dodana vrijednost, a broj zaposlenih prošle je godine rastao još jedino u sektoru javnog obrazovanja. Daljni rast i razvoj ICT sektora ponajviše će ovisiti o tome hoćemo li imati dovoljno stručnjaka koje ćemo moći zaposliti na odgovarajućim mjestima – a upravo taj bi faktor nedostatka odgovarajućeg profila stručnjaka mogao spriječiti ili usporiti daljnji razvoj ICT sektora u Hrvatskoj“, istaknuo je Hrvoje Balen, predsjednik upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra i nacionalni kontakt Europske komisije za provedbu eSkills inicijative u Hrvatskoj.

U slučaju Hrvatske problem je sadašnja struktura radne snage u ICT sektoru: više od polovice radne snage su oni koji imaju srednju razinu obrazovanja, a to je profil osoba koje poslodavci više ne traže i ne zapošljavaju bez daljnje edukacije i usavršavanja.

„Uvjeren sam da ovu skupinu treba posebno adresirati kroz buduće mjere obrazovanja odraslih osoba srodnih kvalifikacija jer ćemo rezultate cjelokupne reforme obrazovanja osjetiti tek 2035. godine, ako ćemo čekati da ta reforma poluči prve rezultate“, naglasio je Balen.

Udruga HUP-ICT danas je prezentirala podatke o trenutačnom stanju ICT sektora u Hrvatskoj

Naime, hrvatski obrazovni sustav iz visokog obrazovanja plasira na tržište rada tek oko 1.500 stručnjaka za računarstvo i IT, a taj broj već sad ne zadovoljava ni hrvatske potrebe. Uz aktivnosti usmjerene na smanjenje ispadanja studenata iz tehnoloških fakulteta, ulaganjem u dokvalifikacije srednje obrazovanih osoba i prekvalifikacije osoba sa srodnim visokim obrazovanjem, mogli bismo lakše premostiti nedostatak kvalificirane radne snage i poboljšati njenu strukturu kako bi bolje odgovarala potrebama tržišta rada.

Problem je, dijelom i što mladi ne pokazuju značajniji interes za upisivanje inženjerskih i prirodoslovnih studija koji uključuju matematiku, računarstvo i srodne znanstvene grane. Prema istraživanju koje je potkraj 2014. provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje, interes mladih, temeljem rangiranja studija prije njihova upisa, proteklih je godina u blagom porastu što se tiče interesa za studije računarstva, međutim nikako ne ohrabruje podatak kako 41 posto mladih ne završava prvu godinu studija, dok je prolaznost do treće godine tek 55 posto.

„ICT industrija iz godine u godinu raste, no potencijal nije iskorišten do kraja. Kao sektor hodamo naprijed, a mogli bismo trčati. Potrebno je samo stvoriti okruženje u kojem ICT može iskoristiti svoj puni potencijal. Nedostaje radne snage koja bi mogla pratiti razvoj ICT industrije u Hrvatskoj jer ne “proizvodimo” dovoljno stručnjaka niti za hrvatske potrebe“, naglasio je Adrian Ježina, predsjednik HUP-ICT udruge.

Upravo zbog sveg navedenog, inicijativa „eSkills for Jobs“, koja se u Hrvatskoj provodi već četvrtu godinu za redom, tijekom 2015. i 2016. godine pripremit će raznolik program događanja i komunikacijskih aktivnosti čiji će cilj biti informirati studente, nezaposlene, ICT profesionalce te male i srednje velike tvrtke o velikim mogućnostima koje se pružaju u području ICT-a.

„eSkills for Jobs“ je projekt Europske komisije, pokrenut zajedno s inicijativom „Grand Coalition for Digital Jobs“, kroz čak tri europska direktorata – DG Connect, DG Enterprise & Industry i DG Employment, Social Affairs and Inclusion. Od jeseni planira pokrenuti niz aktivnosti i kampanja u Hrvatskoj kako bi se još više animirali mladi za odabir ICT zanimanja i karijera.

Stanje na tržištu rada: 71 posto ICT poslodavaca otvarat će nova radna mjesta, a najtraženiji su programeri

Partneri europske inicijative eSkills for Jobs 2014 proveli su u Hrvatskoj šesto godišnje istraživanje o potrebama i mogućnostima zapošljavanja ICT stručnjaka. Najtraženiji će biti softverski razvojni inženjeri i IT analitičari za razvoj poslovnih rješenja. S druge strane, industrijska strategija predviđa otvaranje novih 5.000 ICT radnih mjesta do 2020.

Zagreb, 9. svibanj 2014. – Hrvatski partneri europske inicijative eSkills for Jobs 2014 – Visoko učilište Algebra, kao nositelj istraživanja i nacionalni kontakt centar ove europske inicijative, Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti, Hrvatska gospodarska komora – udruga IT i Udruga nezavisnih izvoznika softvera, CISEx – proveli su šestu godinu zaredom, već tradicionalno veliko godišnje istraživanje čiji je cilj procijeniti potrebe hrvatskog gospodarstva za ICT stručnjacima.

Istraživanje analiza potreba poslodavaca za zapošljavanje u ICT sektoru izvršeno je na uzorku od 450 pravnih subjekata, članova spomenutih udruga i organizacija, koji su najveći poslodavci informatičkih stručnjaka u Hrvatskoj. Ove je godine istraživanje još snažnije uključeno u inicijativu eSkills for Jobs kako bi se naglasila velika potreba upravo za stručnjacima za računarstvo koju cijela Europa već osjeća. Uz podatak o mogućem nedostatku i do 900.000 stručnjaka ovog profila do 2020., situacija bi za mnoge zemlje uskoro mogla postati dramatična pa bi mnoga atraktivna i dobro plaćena radna mjesta mogla ostati i dalje prazna.

Povratak na razine zapošljavanja otprije nekoliko godina
Stručnjaci u ICT sektoru imaju razloga za optimizam i zadovoljstvo kada se tumače rezultati provedenog istraživanja jer je već treću godinu zaredom, u porastu odgovor na glavno, ključno pitanje istraživanja: imate li potrebu zapošljavati nove IT kadrove. Gotovo dvije trećine ispitanih tvrtki, njih 63 posto, potvrdno je odgovorilo na ovo pitanje čime je nadmašena razina iz 2010. godine, iako još uvijek nije dosegnuta ona iz prvoga istraživanja, 2009., kada je 78 posto tvrtki iskazivalo potrebu za novim ICT stručnjacima.

Da je posao u ICT sektoru, osim što je iznadprosječno dobro plaćen, i dalje prilično siguran u pogledu egzistencije dodatno potvrđuje odgovor kako samo 1 posto ispitanih tvrtki planira smanjivati broj zaposlenih ICT stručnjaka, što je najmanje ikad. Pritom 91 posto ispitanih poslodavaca izjavljuje kako hrvatskom tržištu rada nedostaje kvalitetnog kadra.

Srednje velike tvrtke tražit će najviše novih zaposlenika
Kada se promatraju odgovori na pitanja koja su se odnosila isključivo na ovu, 2014. godinu, tada čak 71 posto tvrtki izražava potrebu za novim kadrovima u ovoj godini. Pritom ovdje dominiraju srednje velike tvrtke, s trenutačno od 11 do 50 zaposlenih, jer će 87 posto njih otvoriti nova radna mjesta namijenjena informatičkim stručnjacima. Mahom se radi o tvrtkama koje su i pojedinačno dosad otvarale najveći broj radnih mjesta što ovom visokom postotku dodatno daje na značaju. Male tvrtke s manje od 10 zaposlenih nešto su opreznije te ih 47 posto namjerava otvarati nova radna mjesta u ovoj godini.

Ovi podaci, dobiveni spomenutim istraživanjem, mogu se dodatno potvrditi podacima portala MojPosao, koji govore kako je broj oglasa u kategoriji “ICT i telekomunikacije” u 2013. porastao za 50 posto te zasad u 2014. ostvaruje dodatni rast od 39 posto.

Velik porast interesa za zapošljavanjem programera: s 44 na 61 posto!
Zanimljivo je uočiti da su potrebe zapošljavanja ICT stručnjaka veće na strani specijaliziranih informatičkih tvrtki (76 posto), dok će IT odjeli na strani korisničkih tvrtki biti nešto oprezniji prilikom zapošljavanja novih ljudi (njih 29 posto razmišlja zapošljavati).

Ovisno o veličini tvrtke odnosno poslodavca razlikuje se i profil kadrova koje najviše traže. Primjerice, velike tvrtke s više od 50 zaposlenih kod kojih se ponovno osjeća zamah u zapošljavanju kvalificiranih kadrova (88 posto takvih tvrtki planira zapošljavati stručnjake za računarstvo ove godine), primarno traže poslovne analitičare i konzultante za segment poslovne primjene ICT rješenja dok je kod malih i srednje velikih tvrtki najviše vidljiva potreba za softverskim inženjerima i programerima.

Na drugom su mjestu nakon programera već spomenuti poslovni analitičari i stručnjaci za primjenu ICT-a čija je traženost porasla s 13 posto lani na 16 posto ove godine (uz očekivanje daljnjeg rasta u sljedećih nekoliko godina), dok su trećeplasirani konzultanti za poslovna rješenja u velikim sustavima koje će zapošljavati 8 posto tvrtki.

Negativni trendovi: zapošljavanje pripravnika
S druge strane, stručnjaci koji se smatraju sistemskim inženjerima te su primarno zaduženi za ovu vrstu posla trebali bi razmisliti o dodatnim usavršavanjima i kvalifikacijama – možda upravo za neko od prethodno spomenutih zanimanja koja uključuju poslovno savjetovanje i uvođenje ICT sustava u poslovne sustave – jer je potreba za sistemskim inženjerima u padu; lani je 9 posto tvrtki iskazivalo potrebu za ovim profilom radnika dok je u ovogodišnjem istraživanju ta brojka pala na 5 posto. Trend kojim se ovaj pad interesa za zapošljavanjem sistemskih inženjera može objasniti je, vjerojatno, računarstvo u oblaku, jer se smještanjem poslovnih sustava na neku od cloud platformi u organizaciji smanjuje potreba za vlastitim sistemskim inženjerima.

Negativan trend vidljiv je također i u odgovoru na pitanje jesu li tvrtke spremne uzimati pripravnike. Prošlogodišnji visok rezultat od čak 88 posto tvrtki koje bi rado zaposlile pripravnika ove je godine značajno pao, na 66 posto. Navedeno je vjerojatna posljedica stava većine tvrtki da u i dalje kriznim vremenima žele zaposliti “gotove” i visokostručne kadrove, međutim kada se pojedinačno promatraju pojedina najtraženija zanimanja tada se i dalje radi o visokim postocima. Primjerice, 75 posto tvrtki zaposlilo bi softverskog inženjera u statusu pripravnika a 80 posto tvrtki zaposlilo bi pripravnika koji je stručnjak za primjenu multimedijskih tehnologija.
Rezultati ovog velikog godišnjeg istraživanja prezentirani su na današnjoj konferenciji za medije održanoj u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, gdje su govornici dodatno apostrofirali najvažnije aspekte i rezultate istraživanja te komentirali njih i općenitu poziciju hrvatskog ICT sektora u hrvatskom gospodarstvu i europskim kretanjima.

wpid-panel2.jpg

Panel rasprava
Nakon prezentacije rezultata istraživanja, održala se i panel rasprava u kojoj su sudjelovali (na gornjoj slici slijeva nadesno) Mislav Balković (Visoko učilište Algebra), Tomislav Pokaz (Ministarstvo gospodarstva), Marko Lacković (Nacionalno vijeće za konkurentnost), Adrian Ježina (HUP – Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti) i Hrvoje Balen (NCP za eSkills for Jobs 2014).

„Anketa je ove godine pokazala napredak u optimizmu koji se očituje u otvaranju novih ICT radnih mjesta, što je dokaz aktivnosti ovog sektora. Iznenadio nas je podatak strukture radnih mjesta koja se traže te da se primarno traže softverski inženjeri na Java i Microsoft .NET platformi. Istraživanje je također pokazalo negativan trend kod zapošljavanja pripravnika, što je alarmantno i po tom pitanju treba napraviti pomak na našem tržištu. Poslodavci su također pokazali sklonost zapošljavanja stručnjaka s višim stupnjem stručne spreme.“, istakao je Hrvoje Balen, nacionalni kontakt a provedbu inicijative eSkills for Jobs, kao ključne elemente provedenog istraživanja.

Na panelu koji je uslijedio nakon prezentacija analize rezultata istraživanja, Tomislav Pokaz iz Ministarstva gospodarstva je istakao kako industrijska strategija koja svrstava ICT sektor u šest strateških industrija Republike Hrvatske planira do 2020. godine otvoriti još 5.000 novih ICT radnih mjesta.

Panel je zaključio Adrian Ježina: “Ne sumnjam da će se dogoditi odljev mozgova u inozemstvo, ali za razliku od liječnika i drugih struka, programeri mogu raditi i iz Hrvatske i treba vidjeti kako im možemo stvoriti okvir u kojemu mogu uspješno ostati i uspješno razvijati karijeru. Moramo omogućiti takvo okruženje i povoljnu poduzetničku klimu u kojme će se smanjiti pravna nesigurnost; a napisane se strategije zaista moraju i provoditi. Država ne smije mijenjati strategije svakih pola godine budući da je tako izuzetno teško poslovati i da se u tako nestabilnom sustavu ne mogu pokretati poslovi i investicije.“


vezani dokumenti:

Rezultati analize zapošljavanja u ICT sektoru za 2014.

prezentacija Hrvoja Balena (PDF)

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020. (skraćena verzija)

prezentacija Tomislava Pokaza (PDF)

Globalno izvješće o informacijskoj tehnologiji 2014.: pozicija Hrvatske

prezentacija Marka Lackovića (PDF)

eSkills gap, national policies and initiatives in the European Union

a presentation by Werner Korte (Empirica) (PDF)