Bez značajnijeg rasterećenja plaća neće biti moguće podići konkurentnost IT sektora i cjelokupnog gospodarstva

Zagreb, 8. 11. 2018. – Danas je u prostorijama HUP-a održana konferencija za medije na temu: Plaće IT profesionalaca: Može li porezna reforma poduprijeti konkurentnost IT industrije? Na konferenciji su predstavljeni rezultati analize radnih mjesta i plaća IT profesionalaca koju je HUP proveo u suradnji s Algebrom i portalom Moj posao.  HUP ICT je ovim putem još jednom upozorio na važnost poreznih izmjena u okviru porezne reforme.

Započeta porezna reforma i dalje nije dovoljna za podizanje konkurentnosti IT sektora te za zadržavanje najkvalitetnijih ljudi tog sektora u zemlji. Smanjenjem poreza na dohodak djelomično su se rasteretile plaće ključnih stručnjaka što je važan korak za IT industriju kao i za druge grane i poduzeća u kojima se stvara velika dodana vrijednost zahvaljujući inovativnosti i novim znanjima koje ova industrija producira. Ulaskom na tržište EU, hrvatske se IT tvrtke suočavaju s konkurentima iz zemalja koje su reforme već provele i gdje su porezi i parafiskalni nameti znatno manji nego u RH. Osim na konkurentnost poduzeća i industrija čiji je obuhvat mnogo širi od IT industrije i industrija profesionalnih usluga (praktički je riječ o djelovanju na cjelokupno gospodarstvo), mjere poreznog rasterećenja u vrlo kratkom roku mogu djelovati i na sljedeće važne strateške ciljeve:

  • prevenciju iseljavanja,
  • demografsku obnovu,
  • povećanje mobilnosti unutar Hrvatske i poboljšanje funkcioniranja tržišta rada,
  • jačanje socijalne odgovornosti poslovnog sektora
Boris Drilo, predsjednik HUP - Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti

Boris Drilo, predsjednik HUP – Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti

Boris Drilo, predsjednik HUP – Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti ovom je prilikom izjavio: „ICT sektor pokazuje iznadprosječne rezultate u svim domenama gospodarstva te proizvodi multiplikativni učinak za sve druge gospodarske grane. ICT je industrija budućnosti koja ima šanse u zemlji pokrenuti ozbiljnije promjene. Prošle godine je ICT sektor generirao gotovo 3000 novostvorenih visoko plaćenih radnih mjesta koja generiraju značajnu osobnu potrošnju – koja utječe na rast BDP-a. Također, niti jedan drugi privatni sektor u RH ne nosi toliko investicija kao ICT sektor, koji nosi investicije od 3 mlrd kuna. Treća komponenta je izvoz – jedino ICT u izvozu raste dvoznamenkastom stopom rasta. Pozdravljamo reformske pomake koje je Vlada RH pokrenula no oni nisu dovoljni i potrebno je puno više pažnje posvetiti ovom sektoru i omogućiti mu uvjete poslovanja koji su poticajni i porezne politike koje nisu represivne.“

Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti istaknuo je: „Poslodavci ne mogu sami povećati plaće dok se ne promjene uvjeti poslovanja u zemlji, a to je posebno postalo vidljivo otkad smo dio zajedničkog EU tržišta na kojem se natječemo sa zemljama u kojem su porezne politike mnogo liberalnije od naše. Svi bi poslodavci vrlo rado dali veće plaće radnicima u cilju zadržavanja kvalitetnih kadrova u zemlji no za ozbiljnija povećanja potrebna su i veća rasterećenja od onih kojima smo do sada svjedočili.“

Maja Mahovlić, glasnogovornica portala Moj posao na konferenciji je iznijela rezultate analize plaća IT profesionalaca koju je HUP proveo s Algebrom i portalom Moj posao. Uzorak je iznosio 3.600 ispitanika i uključuje IT profesionalce u najširem smislu značenja tog pojma – dakle radi se o ljudima koji rade u svim zanimanjima IT sektora. Ove je godine objavljeno najviše oglasa za zanimanja IT system administratora, programera i IT testera. Neto prosječna plaća iznosila je za istraživano razdoblje nešto više od 8.000 kuna u IT sektoru što je značajno veći prosjek od plaća u ostalim sektorima u RH. Rezultati su pokazali da 10% zaposlenih IT-evaca u sektoru ima plaću veću od 12.000 kuna neto. Mala je razlika u prosječnim plaćama za IT profesionalnce u IT i non-IT sektorima, što je posebno vidljivo kod najviše traženih programera kojih i dalje nedostaje u svim sektorima. Porezna reforma će u IT sektoru rasteretiti skupine od 17.000 kuna bruto plaće na više, što većinu zaposlenika neće zahvatiti s obzirom da je većina plaća ispod tog bruto iznosa. Istraživanje je uspoređivalo razlike u plaćama s razlikama u stupnju obrazovanja, stažu i funkciji unutar pojedinog zanimanja. Vidljiv je i trend rasta plaća s rastom stupnja obrazovanja, tako stručnjaci s poslijediplomskim završenim studijem (doktorat) imaju medijan plaću od 13.500 kuna i bit će djelomično zahvaćeni ovom poreznom reformom.

Maja Mahovlić i Hrvoje Balen

Maja Mahovlić i Hrvoje Balen

„Pozdravljamo svaku reformu i svaki iskorak – no s trenutnim prijedlozima nećemo postići dovoljno značajan efekt potreban za stvaranje uvjeta za daljnji razvoj i rast plaća u IT sektoru. Potrebna nam je uniformna stopa poreza na dobit i jednostavniji mehanizam oporezivanja dohotka koji će omogućiti da i ljudi sa srednjim i umjerenim plaćama osjete efekte ovih promjena. Uvažavajući realitet u kojem se RH trenutno nalazi, u HUP-u smo priredili i pet manjih mjera koje je moguće odmah provesti, a koje će značajno utjecati na proračun. One su: neoporeziv trošak prehrane zaposlenika, neoporeziva isplata za nadoknadu troškova vrtića za radnike koji imaju djecu, utvrđivanje maksimalnog neoporezivog iznosa koji poslodavac može isplatiti radniku na ime najamnine ili pokrića dijela rate kredita, neoporezivi bonusi u vidu dionica i udjela za tvrtke do određene veličine, neoporezivi iznosi 2-3 nagradne plaće godišnje. Iako su ove mjere zamišljene u okviru IT sektora s prvenstvenim ciljem da povećaju njegovu međunarodnu konkurentnost i sposobnost za zadržavanje kvalitetnih ljudi, mjere su primjenjive na cjelokupan sektor profesionalnih usluga i štoviše, na gospodarstvo u cjelini.“ – zaključio je Boris Drilo, predsjednik HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti.

Preuzimanje prezentacije (PDF)

Struktura_IT_radnih_mjesta_place_2018

Hrvatska je spremna za digitalizaciju: Vrijeme je za postavljanje ambicioznih ciljeva

ZAGREB, 12. srpnja 2018. – Hrvatska udruga poslodavaca, HUP – Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti predstavila je danas analizu razvoja digitalizacije Hrvatske te rezultate poslovanja hrvatskog ICT sektora u prethodnoj godini. Analizu su predstavili  Boris Drilo, predsjednik i Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik HUP-ICT Udruge.

Razina prihoda u RH se za razliku od prošle godine povećala što pokazuje da je došlo do pozitivnih pomaka u procesima digitalizacije u zemlji.

 „Hrvatska je konačno počela bilježiti pozitivan pomak u digitalizaciji što je vidljivo i iz europskih DESI rezultata. Na navedeni pomak snažan utjecaj su imale mjere neporeznog rasterećenja te investicija u telekomunikacijskom sektoru kao i daljnji razvoj IT sektora obilježenog rastom zapošljavanja, prihoda i stvorene dodane vrijednosti. “, istaknuo je Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT Udruge.

Analiza je pokazala da indeks digitalizacije Hrvatske raste brže od prosjeka EU, i to u najznačajnijim područjima – povezivosti i ljudskog kapitala, dok u području integracije digitalnih tehnologija ili digitalne ekonomije zaostajemo.  Još uvijek se nalazimo u doljnjem dijelu ljestvice digitalizacije a za dosezanje sredine ljestvice u sljedeće četiri godine, stopa rasta se treba ubrzati za dodatnih 45%.

 Zbog toga je potrebno osigurati glavne preduvjete vezane uz:

  • smanjenje neporeznih davanja u području telekomunikacija vezanih uz naknade za korištenje radio-frekvencijskog spektra i prava puta
  • bržu apsorpciju EU fondova za razvoj širokopojasnog Interneta
  • smanjenja poreza na dohodak na jedinstvenu stopu od 10%
  • definiranje i provođenje Nacionalnog akcijskog plana za digitalna radna mjesta
  • definiranje i provedba Strategije razvoja digitalne ekonomije
  • stimuliranje malih i srednjih poduzeća za primjenu digitalnih tehnologija

Okosnica digitalizacije Hrvatske predstavlja ICT sektor koji bilježi daljnji rast i razvoj.

U strukturi ukupnih prihoda, prihodi od izvoza čine 24,5 posto i dosegli su 7,3 milijardi kuna. Razina ulaganja je i u 2017. godini bila veća po pitanju investicija u ICT infrastrukturu, što  je iznimno važno jer predstavlja osnovu za daljnji rast i razvoj industrije.

Analiza je pokazala da ICT sektor zapošljava više od 36 tisuća ljudi i ostvaruje prihod veći od 36 milijardi kuna. Sa ukupno 36.151 zaposlenikom, ICT sektor je konsolidirano drugi najveći “pokretač” po broju zaposlenih ove godine, a analiza pokazuje da je rast ICT sektora najviše uvjetovan izvoznim aktivnostima što ukazuje na njegovu konkurentnost na stranim tržištima. U prošloj godini stvoreno je 2.900 novih radnih mjesta, što je više od 50% od radnih mjesta stvorenih u prošloj godini.

„Sektor računalnog programiranja je najbrže rastući sektor po izvozu u prošloj godini i u zadnjih 10 godina, a njegov uspjeh direktno ovisi o tržištu radne snage. Kao profesionalna asocijacija i socijalni partner, u sljedećem razdoblju ćemo se dodatno angažirati na okupljanju i koordinaciji ključnih dionika tržišta rada, sustava zapošljavanja i obrazovanja kroz platformu Nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta. Zajedno s kolegama iz drugih profesionalnih udruga i komora, sindikata, ključnih ministarstava i agencija, usklađeno ćemo raditi na povećanju broja kompetentnih digitalnih profesionalaca na tržištu rada i stvaranju okruženja koje će ih motivirati da svoja znanja i vještine koriste u Hrvatskoj.

Podsjećam, da bi hrvatski ICT sektor dosegao prihod od 55 milijardi kuna koji proizlazi iz projekcija razvoja domaćeg i globalnog tržišta, trebat će zaposliti dodatnih 19.000 ljudi, od čega 10.000 dodatnih digitalnih profesionalaca u sljedećih sedam godina.

Vjerujem da će danas prezentirani rezultati ukazati koliko je neophodno dati dodatnu podršku poreznom rasterećenju pojedinaca i kompanija, ali i podršku razvoju ljudskih potencijala na svim obrazovnim razinama. ICT sektor se svakodnevno natječe u iznimno jakoj međunarodnoj konkurenciji, a stvara iznadprosječnu dodanu vrijednost u ekonomskoj slici Hrvatske.“ – zaključio je u svom obraćanju Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti.

Hrvoje Balen

Hrvoje Balen

Prezentacije:

Poduzetnici traže nacionalni konsenzus za digitalnu transformaciju i ubrzavanje rasta gospodarstva

ZAGREB, 12. veljače 2018. – U atriju Nacionalne i sveučilišne knjižnice održana je danas druga konferencija Hrvatske udruge poslodavaca Digitalna (R)evolucija na kojoj je više od 500 poduzetnika, pokretača digitalne ekonomije, predstavnika Vlade, akademika, menadžera i ekonomskih stručnjaka zatražilo nacionalni konsenzus za digitalnu transformaciju Hrvatske kao temelj rasta gospodarstva, povećanja zaposlenosti i standarda građana. Konferenciju su otvorili Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta i Boris Drilo, predsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP-ICT).

Digitalna ekonomija raste sedam puta brže od tradicionalne, a plaće u digitaliziranim kompanijama dvostruko brže rastu od konkurencije koja ne digitalizira svoje procese. U sljedećim godinama velika većina usluga i proizvoda bit će digitalno unaprijeđena, a pobjednici će biti inovatori, disruptori. Propusti li Hrvatska ovu priliku rast zemlje bit će zaustavljen, upozorili su poduzetnici u manifestu za povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva koji će uputiti Vladi nakon konferencije. „Hrvatska preuzima predsjedanje EU 2020. Zašto tada ne bismo bili među državama s najvećim napretkom u digitalizaciji? To je moguće baš zbog eksponencijalne prirode digitalizacije i brzine promjena koja ona nosi sa sobom. Ne postoji niti jedna gospodarska i društvena poluga s takvim mogućnostima danas i trebamo je iskoristiti“ – poručio je na konferenciji Boris Drilo, predsjednik Udruge HUP-ICT.

Sudionike konferencije pozdravila je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a koja je istaknula kako ne bismo smjeli propustiti prilike koje digitalizacija pruža tvrtkama, ali i društvu u cjelini. Mnoge industrije i tvrtke suočene su s izazovima kao što je pojava potpuno novih modela rada i konkurencije koja posluje na potpuno drugačijim osnovama. Ove promjene se ne mogu zaustaviti, već ih treba prihvatiti i prilagoditi im se čim prije jer donose ogromne prilike za napredak, naglasila je Deranja, i dodala da je na to posebno važno poticati i pomagati malim i srednjim tvrtkama: „Uz ono što tvrtke same čine i država sa svoje strane mora snažno podržavati digitalnu transformaciju stvarajući i u tom smislu pozitivno okruženje. Digitalizacija javne uprave i državne administracije može donijeti efikasniju i jeftiniju, a građanima prilagođeniju uslugu. Hrvatska ICT industrija već je puno puta dokazala da <je po svome znanju i kreativnosti globalno konkurentna. No, treba joj omogućiti da iskoristi potencijale, a to je moguće samo ako se osiguraju konkurentni uvjeti poslovanja. Zato nas i ova tema digitalne revolucije opet dovodi do iste poruke – reforme su nužne! Umjesto da stojimo i gledamo druge kako trče prema boljoj budućnosti krajnji je čas da i sami uskočimo na taj vlak.“

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je sljedeće:
„Promjene koje donosi tehnologija vidimo svuda oko nas. Digitalizacija nije samo ekonomski i tehnološki fenomen već donosi i nove usluge, proizvode i kreira nova radna mjesta. Pogledamo li oko nas, rezultati nove tehnološke revolucije su svuda oko nas. Te promjene ne mogu proći bez nas i moramo se u njih uključiti, kako gospodarstvo tako i društvo u cjelini. Reforma školstva, stvaranje prilika našoj djeci da razviju vještine i znanja temelj je buduće tehnološke revolucije. Moramo pripremiti djecu za sve ono što nam donosi sutrašnjica.“

Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT istaknuo je prioritete koje država treba usvojiti ako želimo održati konkurentnost Hrvatske: „U sljedećim godinama velika većina usluga i proizvoda će biti izravno ili neizravno digitalno unaprijeđena. Svaki poduzetnik ili poduzeće će biti tehnološko poduzeće, barem u jednom svom dijelu. Pobjednici procesa bit će inovatori i oni koji nalaze nove odgovore kroz redefiniranje svojih temeljnih proizvoda, usluga, tržišta i pristupu tržištu. Da bismo, kao gospodarstvo u tom procesu održali korak s drugim zemljama nužno je postići nacionalni konsenzus o ulozi digitalizacije, izraditi strategiju i omogućiti povoljniji investicijski okvir za brži razvoj temeljne širokopojasne infrastrukture i 5G tehnologije. Trebamo definirati i potaknuti pokretače investicija u digitalne tehnologije u glavnim proizvodnim i uslužnim granama: prehrambenoj industriji, poljoprivredi, brodogradnji, energetici, kemijskoj industriji, prometu i turizmu. Prilika i vrijeme za djelovanje je sada.“

Ubrzanje digitalizacije donijelo bi BDP veći za 11 posto

U okviru konferencije predstavljeni su i rezultati istraživanja o stanju digitalne ekonomije u Europi i Hrvatskoj, o čemu je govorila ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu dr.sc. Maruška Vizek. Prema podacima Ekonomskog instituta, kad bi se ubrzala digitalizacija, do 2022. godine, BDP po glavi stanovnika Hrvatske bio bi veći za 11 posto, dok bi BDP na godišnjoj razini bio veći za 4,7 milijardi eura. Također, bilo bi ostvareno 200 milijuna eura novog izvoza što bi doprinijelo unaprjeđenju konkurentske pozicije Hrvatske. Prema tom scenariju, mogli bi govoriti i o stvaranju 120.000 novih radnih mjesta godišnje te 40.000 radnih mjesta godišnje za visokoobrazovane. No, ograničavajući faktori su nedostatak strateškog pristupa upravljanju digitalnim vještinama, kao i nedostatak strateškog pristupa implementaciji digitalnih aplikacija, dok kad je riječ o digitalnoj infrastrukturi prepreke predstavlja niska razina fiksne širokopojasne povezivosti, visoka cijena pristupa te ograničena povezivost. Što se tiče digitalnih aplikacija, prepreke predstavljaju niska razina njihovog korištenja među potrošačima, ograničena dostupnost javnih usluga i prekogranične barijere.

Ivan Barać, posebni savjetnik potpredsjednice Vlade RH Martine Dalić i Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva iznijeli su smjernice za izradu državnog strateškog dokumenta za nastavak digitalizacije Hrvatske kojim se postavlja regulatorni okvir za poticanje inovacija i investicija u istraživanje i razvoj i jačanje digitalnih vještina te stvaraju pretpostavke za razvoj industrije 4.0 i 5G društva.

«Cilj nam je udvostručiti ulaganja u istraživanje i razvoj do 2020. Izrael godišnje investira u R&D više od četvrtine hrvatskog BDP-a ili cjelokupni prihod od turizma!», upozorio je Barać i dodao citirajući Steve Jobsa: «Inovacija čini razliku između predvodnika i sljedbenika»

O korištenju digitalnih tehnologija u praksi

Okupljeni na konferenciji su mogli čuti kako hrvatske tvrtke koriste digitalne tehnologije u praksi te kojim se tehnološkim trendovima okreću u svom poslovanju, od umjetne inteligencije od povezivanja milijuna objekata primjenom senzora.

Tako je Karlo Starčević iz tvrtke WePark predstavio istoimeni pametan sustav za parkiranje, dr.sc. Amir Ćatić sa Stomatološkog fakulteta u Zagrebu govorio je mogućnostima 3D printa u stomatologiji a Darian Škarica iz divIT-a o mogućnostima i primjeni virtualne stvarnosti. Maja Vekić Vedrina prezentirala je kako Atlantic Grupa koristi tehnologiju za poslovnu analitiku. Martina Trboglav Podvorac iz Ramira, predstavila je program online psihologije, dok je Goran Vrabec, začetnik brenda Volim ljuto, govorio o tome kako mu tehnologija pomaže od uzgoja do prodaje ljutih papričica.

Za kraj konferencije, zaključeno je kako će digitalna transformacija utjecati na velike i male tvrtke, različite industrije i javnu upravu. Iako smo donedavno o digitalnoj transformaciji mogli govoriti tek kao o trendu, to više nije slučaj. Naime, utjecaj tehnologije je neizbježan te što prije treba prihvatiti mogućnosti koje digitalizacija pruža za razvoj gospodarstva, jačanje konkurentnosti, rast zaposlenosti te u konačnici napredak cijelog društva.

Digitalnom transformacijom ICT industrija može multiplicirati ukupni gospodarski rast

Zagreb, 19. srpnja 2017. – HUP- Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti predstavila je danas u prostorijama HUB385 rezultate analize hrvatskog ICT sektora. Analizu su predstavili Boris Drilo, predsjednik i Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ICT Udruge.

Analizu poslovanja hrvatskog ICT sektora za 2016. izradila je tvrtka Bisnode, a prezentirani rezultati su pokazali kako ICT sektor ima dvojaku ulogu u gospodarstvu. „Jedna je uloga ICT-ja razvoj samog sektora, za koju želimo da se nastavi dalje razvijati i rasti, a druga je uloga funkcionalna, u kojoj ICT servisira ostale sektore i državu vezano uz daljnje procese digitalizacije“, istaknuo je Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT Udruge.

Analiza je pokazala da ICT sektor zapošljava oko 33 tisuće ljudi i ostvaruje prihod od 32 milijarde kuna. Iz rezultata analize vidi se da rast sektora najvećim djelom dolazi iz izvoznih aktivnosti što znači da je domaći ICT konkurentan i nalazi svoje kupce izvan naših granica. Razina prihoda u RH je ostala nepromijenjena, što znači da se procesi digitalizacije ne ubrzavaju već stagniraju – što svakako nije pozitivan pokazatelj.

U strukturi ukupnih prihoda, prihodi od izvoza čine 19 posto i dosegli su 6 milijardi kuna. Na domaćem tržištu prihod raste za skromnih 3,2 posto,ali se trend rasta nastavlja, što je pozitivno.

Razina ulaganja u 2016. godini je bila veća po pitanju investicija u ICT infrastrukturu, što je iznimno važno jer predstavlja osnovu za daljnji rast i razvoj industrije. U periodu političke stabilnosti očekujemo veći iskorak u ovom području.

ICT sektor je važan za ukupno gospodarstvo RH jer raste puno brže od ukupnog gospodarstva te bi fokus države upravo i trebao biti na takvim sektorima, jer je rast ukupnog BDP-a na razini od 2-3 posto godišnjeg rasta, a ICT industrija godišnje raste 4 posto. „Želimo poručiti kako je turizam kao tercijarna djelatnost važna za naše gospodarstvo, ali bi ipak trebalo staviti fokus na primarne i sekundarne grane, koje se razvijaju brzo, među kojima je i ICT. ICT ima potencijal daljnjeg rasta, no bez sluha i pomoći države neće se dogoditi veći multiplikativni efekti koje bi ICT kao industrija mogla polučiti.“, zaključio je Drilo.

U prošloj godini stvoreno je 1.300 novi radnih mjesta, od ukupno oko 33.000 zaposlenih u ICT sektoru. Telekomunikacije kao sektor doživjele su velike udare, ukinut je roaming i sve je veća konkurencija, ali se unatoč tome na segmentu telekomunikacija također događaju pozitivni pomaci i raste prihod.

Što se tiče segmenta ICT proizvodnje, ostvareni su značajni prihodi od 3,9 milijardi kuna, a broj zaposlenih i tu raste te je izvoz je dosegao više 60 posto ukupnih prihoda u tom specifičnom dijelu ICT sektora.

U segmentu softvera i usluga ostvareno je preko 8 milijardi kuna ukupnog prihoda, izvoz raste strelovito, čak 31 posto ukupnog prihoda se ostvaruje na izvoznim tržištima. Izvoz po zaposlenom također raste, što znači da se usluge mogu bolje naplatiti vani nego kod nas. Računalno programiranje je segment koji je iznimno ovisan o ljudskom kapitalu te rast tog sektora direktno ovisi o raspoloživom broju ljudi. „Smatramo da bi trebalo napraviti reviziju industrijske strategije i Strategije pametnih specijalizacija. U periodu koji smo promatrali od 2008. do 2016. – ICT sektor je generirao 6.000 novih radnih mjesta te 42 milijardi kn izvoza i stvorio 66 milijardi kuna dodatne vrijednosti za državu, ovo su značajne brojke.“, izjavio je Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ICT Udruge.

„Što se tiče simulacija rasta, projekcije su da bi se do 2025. godine moglo napraviti puno , ako se nastave trendovi i stope rasta kakve su sada. „Mogli bismo do 2025. godine doći do novih 10.000 radnih mjesta programera, samo u podsektoru računalnog programiranja.“, zaključuje Balen

Trebalo bi dodatno maksimizirati iskorištenje potencijala koja nose EU sredstva koja su raspoloživa i koja se mogu utrošiti u svrhu projekta digitalizacije države, kako bi se stvorila temeljna infrastruktura za razvoj digitalnog društva.

Obrazovni sektor treba se pozabaviti zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru kako bi se definirali standardi zanimanja za budućnost. Treba pomagati da se postojeći kapaciteti iskoriste te da se smanji broj studenata koji odustaju od studija. Porast broja ljudi u ICT sektoru se neće ostvariti bez faktora privlačenja ljudi izvana. Iznalaženje načina dobrih praksi iz drugih zemalja u privlačenju radne snage u ICT sektor, poput garancija za mlade, doškolovanja i prekvalifikacije su iznimno važne.

Hrvatski poslodavci poručili: Potreban nam je strateški plan za razvoj digitalnog društva i kvalitetnija, informatizirana javna nabava

Zagreb, 6.7.2017. – U prostorima Hrvatske udruge poslodavaca u organizaciji HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti danas je održana radionica naziva „Informatizacija javne uprave“ koja je okupila brojne članove HUP-a, kao i predstavnike državne i javne uprave, a vodila ju je Agneza Margetić Crnčec, članica Izvršnog odbora HUP-ICT-a. Cilj provođenja radionice bilo je upoznavanje poslodavaca sa strateškim dokumentima koje je Vlada RH usvojila i koji su nužni za povlačenje EU sredstava u informatizaciji javne uprave te pregled sredstava koja su IT tvrtkama na raspolaganju kako bi se maksimizirao uspjeh IT kompanija i javne uprave u efikasnijem korištenju tih sredstava u budućnosti.

Uvodno je nazočne pozdravio Ivica Mudrinić, predsjednik NVK, te pozvao sve prisutne na konkretne poteze u svrhu poboljšanja javne uprave i digitalizacije društva rekavši: „Kao društvo nismo bili adekvatno pripremljeni za ulazak u EU, a današnji skup je ono što smo trebali napraviti još 2010. godine. Potrebne su nam velike promjene, stoga današnja radionica ima smisla samo ako nakon nje svi zajedno učinimo nešto kako bi se ova tema u javnom prostoru dalje aktualizirala. Bolja javna uprava i smanjenje birokratizacije će privući i investitore i olakšati poslovanje hrvatskim poduzetnicima koji su i dalje preopterećeni. Naša odlična ICT industrija s više od 3000 IT tvrtki ima mogućnost transformacije države i javne uprave, a svojom horizontalnom djelatnošću podiže konkurentnost cijelog gospodarstva.“

Ivan Barać, specijalni savjetnik za ICT potpredsjednice Vlade i ministrice Dalić, također se uvodno obratio nazočnima i istaknuo: „Imamo izuzetno dobar dijalog s Hrvatskom udrugom poslodavaca i njenom ICT Udrugom, smatramo da se taj dijalog treba i dalje nastaviti te se jedino na taj način, zajedničkom suradnjom, mogu ubrzati određeni procesi vezani uz povlačenje sredstava iz EU fondova, ali i kod same transformacije javne uprave. HUP ICT treba biti zamašnjak promjene, ne samo kod digitalizacije javne uprave, nego i cijelog gospodarstva.“

„Bez kvalitetne javne uprave nema ni podizanja kvalitete života u RH. Ova tema predstavlja veliku važnost za hrvatsku Vladu i pozdravljamo inicijativu Hrvatske udruge poslodavaca jer država sama bez poduzetnika ne može razviti ono što svi zajedno očekujemo, a to je efikasna administracija i digitalizirana tijela javne i državne uprave.“ – kazao je Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

Na radionici su analizirane teme od strateškog značaja za hrvatsku ICT industriju, kao što su bolje upravljanje državnom informacijskom infrastrukturom, kvalitetnije korištenje EU fondova te uvjeti za potpunu informatizaciju javne uprave koja je nužna za bolje poslovanje i administrativno rasterećenje hrvatskih poslodavaca. Zaključeno je da će HUP- Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti svojom savjetodavnom ulogom i dalje aktivno pomagati javnoj upravi te Vladi RH u sustavnoj i učinkovitoj izgradnji državne informacijske infrastrukture te upozoravati na sve potencijalne nekonzistentnosti između akcijskih planova kao i predlagati korektivne mjere s obzirom da je jedino kroz zajednički dijalog i partnerstvo države i poslodavaca moguće ostvariti konkretne rezultate, a to su veća konkurentnost i bolje poslovno okruženje za sve.

Digitalna (r)evolucija tiče se svih: Digitalizacija poslovanja imperativ je za sve industrije i tvrtke

Zagreb, 22. studenoga 2016. – Na konferenciji Digitalna (R)evolucija u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca koja je okupila više od 300 sudionika govorilo se o izazovima i prilikama koje tehnološke promjene donose današnjem poslovanju i tvrtkama koje posluju u Hrvatskoj. Glavna poruka sudionika konferencije je da promjene koje su uvjetovane razvojem tehnologija zahvaćaju sve industrije i da se tvrtke koje žele biti i ostati uspješne moraju prilagoditi digitalnom vremenu.

Istraživanje „Digitalni indeks hrvatskog gospodarstva“ koje je konzultantska tvrtka A.T. Kearney tijekom ljeta provela u suradnji s HUP-om u više od 200 hrvatskih poduzeća pokazalo je da više od 70 posto tvrtki ima digitalnu transformaciju na svom dnevnom redu. Oko četvrtine poduzeća digitalnu strategiju ima zacrtanu u samostalnom dokumentu ili kao dio cjelokupne strategije poduzeća. U 82 posto tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju, digitalizacija je trenutno odgovornost jednog ili više članova uprave. Za očekivati je da će u naredne tri godine ova brojka rasti na 85 posto.

„Pojava novih tvrtki i poslovnih modela temeljenih na digitalnim platformama donosi snažne potrese i promjene u pojedine industrije. Čak i ako nisu suočene s pojavom ovakvih izazivača sve su industrije već sada na ovaj ili onaj način zahvaćene digitalnim promjenama. Nove tehnologije i platforme donose brojne mogućnosti ne samo za pokretanje novih projekata i tvrtki već i za unapređenje postojećih. Kao i sa svim drugim promjenama, oni koji su najuspješniji na tržištu i žele zadržati svoje pozicije prvi kreću s digitalizacijom. Organizacijom ove konferencije željeli smo ukazati na prilike i mogućnosti koje se kroz snažniju digitalizaciju mogu otvoriti hrvatskim tvrtkama i gospodarstvu te potaknuti i tvrtke i državne institucije da ubrzaju digitalnu transformaciju i počnu intenzivnije koristiti sve prednosti koje ona donosi“, kazao je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

U uvodnom obraćanju sudionicima konferencije potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Matina Dalić suglasila se da važnost digitalne transformacije moraju prepoznati i poduzetnici i država. „Poduzetnici moraju predvoditi digitalnu transformaciju, a državna tijela ih u tome trebaju podržavati. Osnivanjem Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Vlada je pokazala da prepoznaje njezinu važnost i zadaća toga ureda bit će upravo osmišljavanje programa koji će pomoći poduzetnicima i gospodarstvu u digitalnoj transformaciji te time i korištenju svih prilika koje ona donosi“, kazala je Dalić.

O digitalizaciji europskog gospodarstva govorio je Marcus J. Beyrer, glavni direktor Business Europe. „Digitalizacija više nije opcija već nužnost za europske tvrtke da bi bile globalno konkurentne. I to vrijedni za sve tvrtke, od onih najmanjih do multinacionalnih korporacija. Ne možemo biti zadovoljni sadašnjom brzinom i opsegom digitalizacije u Europskoj uniji jer podaci govore da samo 1.7 posto tvrtki u cijelosti koristi digitalne tehnologije dok njih 41 posto to uopće ne čini. Vlade na nacionalnim razinama moraju aktivno poticati na digitalizaciju, primjerice donošenjem nacionalnih strategija kao što je njemačka Industrie 4.0, koje potiču i koordiniraju digitalizaciju između industrija. Kreatori nacionalnih politika moraju digitalnoj transformaciji pristupiti holistički i uključiti je u sve buduće nacionalne inicijative“, poručio je, uz ostalo, Beyrer.

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici nekih od najuspješnijih hrvatskih start-upa i digitalnih tvrtki kao što su Farmeron, Oradian, STEMI i Photomath, ali i drugih uspješnih tvrtki koje digitaliziraju svoje poslovanje poput Agrokora, Badela 1862, Erste banke, PBZ-a, Podravke. Zaključno, možemo reći kako je digitalizacija neizostavan dio poslovanja bez koje tvrtke ne mogu postići konkurentnost koja je potrebna u današnjem vremenu. Potrebno je postaviti ciljeve digitalne transformacije te revidirati svoj poslovni i tehnološki sustav kako bi ona bila moguća.

Predstavnici HUP-ICT udruge iznijeli ključne izazove sektora i prioritete za novu Vladu RH

Zagreb, 16.11. 2016. – Čelnici HUP-ICT Udruge pred medijima su danas predstavili aktualne teme i izazove s kojima je suočen ICT sektor u Hrvatskoj kako bi ukazali na izazove u sektoru te istaknuli kako samo zajedničkim naporima privatnog sektora, države i znanstvene zajednice možemo kreirati kvalitetna rješenja za daljnji razvoj. Adrian Ježina, predsjednik HUP–Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, pozdravio je najave nove Vlade i usmjerenosti ka digitalizaciji u smislu osnivanja Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva te izrazio spremnost HUP-ICT udruge za aktivno sudjelovanje u radu tog ureda i ostalih relevantnih tijela i ministarstava. U svom uvodnom izlaganju, također je iznio dugoročne i kratkoročne prioritete i ciljeve unutar ICT sektora u Hrvatskoj. Događanje je moderirao Ivan Ante Nikolić, član Uprave Blink d.o.o.

HUP-ICT podsjeća kako 2020. Hrvatska preuzima predsjedanje EU te je od izuzetne važnosti da se hrvatska Vlada fokusira na prioritete, a njih su predstavnici HUP-ICT Udruge podijelili unutar tri teme – obrazovanje, temu koju je predstavio Hrvoje Balen, član uprave Algebre i dopredsjednik HUP-ICT Udruge, digitalnu ekonomiju i digitalizaciju javne uprave te temu razvoja širokopojasnog interneta (broadbanda) koje je predstavio Boris Drilo, član Uprave HT-a.

Vezano uz obrazovanje za ICT sektor Balen je istaknuo kako je trenutno najvažnija nastavak rada na provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i uspostavi nacionalne Strategije razvoja digitalnih radnih mjesta i vještina, što bi srednjoročno trebalo pridonijeti značajnijem porastu broja mladih stručnjaka. „Neophodno će biti staviti u funkciju strateški okvir koji će imati utjecaj na sve razine obrazovanja i to od osnovne škole, preko visokih učilišta do cjeloživotnog učenja. Također, horizontalnim djelovanjem i suradnjom dionika treba obuhvatiti sustav zapošljavanja i poticanja otvaranja radnih mjesta te odgovoriti ne samo na rastući problem odljeva mladih ljudi, već i privlačenje stručnih ljudi iz drugih zemalja.“ – naglasio je Balen.

Ukoliko žele ostati konkurentna, hrvatska poduzeća moraju provoditi digitalnu transformaciju na dnevnoj bazi kako bi bili spremni za izazovno i zahtjevno tržište Europe i ostatka svijeta. Jednako tako, potrebno je ubrzati proces digitalizacije javne uprave koja mora biti efikasna i spremna odgovoriti svim izazovima suvremenog gospodarstva i građanstva, naglasio je u svom izlaganju Boris Drilo, član Uprave HT-a i član Izvršnog odbora HUP-ICT Udruge. Jedan od ciljeva jest svakako i smanjiti broj dokumentacije u papirnatom obliku te koristiti modernije digitalne formate koji u ostatku razvijene Europe predstavljaju standard. Jedan od velikih razloga nemogućnosti provedbe digitalizacije u tijelima državne i javne uprave jest i komunikacijska nepovezanost, odnosno nedostupnost širokopojasnog interneta, tzv. broadbanda, a naročito u ruralnim područjima. Od posebne strateške važnosti jest pružanje jednakih mogućnosti pristupa informacijama svim građanima, kako bi se postigla između ostalog i kvalitetna komunikacija između njih i predstavnika lokalne i regionalne uprave koja trenutno nije na dovoljnoj razini prilagođena novim tehnologijama. „Stvaranje poticajnog okruženja za daljnja ulaganja u broadbandizaciju RH temeljni je preduvjet za dostizanje ciljeva Digitalne agende. Od nove Vlade očekujemo uspostavljanje dijaloga i suradnje te se nadamo stvaranju stabilnijeg i sigurnijeg poslovnog okruženja, što se ponajviše odnosi na snižavanje velikih poreznih i parafiskalnih opterećenja, uklanjanje administrativnih prepreka te jačanje pravne sigurnosti“, istaknuo je Drilo.

Na konferenciji za medije Adrian Ježina, predsjednik HUP-ICT predstavio je i pet kratkoročnih ciljeva koje HUP-ICT Udruga smatra potrebnim riješiti već u ovoj proračunskoj godini, a to su: porezna reforma (u cilju povećanja konkurentnosti ICT stručnjaka), usvajanje zakona o javnoj nabavi (izmjena zakona uz obuhvaćanje ekonomski najpovoljnije ponude i inovativne javne nabave), usvajanje Strategije e-Hrvatske 2020, u cilju korištenja raspoloživih sredstava u EU fondovima, reviziju Strategije pametne specijalizacije (kako bi se i razvoj softvera tretirao kao R&D što on i jest) te fleksibilniji sustav MRMS-a za prijavu kvota za potrebe radne snage s obzirom da se radi o dinamičnom sektoru s nepredvidivim potrebama zapošljavanja većeg broja ljudi.

Kako bi sve navedeno što prije bilo stavljeno u fokus Vlade RH i relevantnih ministarstva, članovi HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti oformili su i posebne ciljane radne skupine koje će biti usmjerene na rješavanje dugoročnih i kratkoročnih prioriteta ICT industrije te su spremni staviti na raspolaganje svoje stručne kadrove i resurse novoj Vladi RH i državnim tijelima i institucijama kako bi se što kvalitetnije realizirali navedeni ciljevi.

Održana radionica s predstavnicima ICT industrije o budućem razvoju digitalnih vještina u EU i Hrvatskoj

U organizaciji inicijative „eSkills for Jobs“ Hrvatska i predstavnice Republike Hrvatske u Stručnoj radnoj podskupini za digitalne vještine pri EU DG Connectu (podskupini strateške skupine za Jedinstveno digitalno tržište Europske unije), održana je radionica na temu budućeg razvoja digitalnih vještina, IT sektora i tržišta rada. Na radionici su sudjelovali predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore udruženja IT-a, predstavnici CISExa te partneri inicijative eSkills for Jobs Hrvatska, kao i predstavnici javnog sektora.

U konstruktivnoj raspravi izloženi su svi problemi s kojima se struka susreće, kako poslodavci tako i udruge i organizacije koje rade na razvoju digitalnih vještina u Hrvatskoj. Sudionici su predložili rješenja za neke od problema te smjernice koje bi trebalo prihvatiti i slijediti na državnoj i EU razini kako bi se povećao stupanj razvoja digitalnih vještina među građanima.

Radionica je organizirana s ciljem prikupljanja povratnih informacija predstavnika ICT industrije u Hrvatskoj – poslodavaca i struke, vezanih uz konkretna pitanja unaprjeđenja i potreba za digitalnim vještinama u budućnosti radi doprinosa Republike Hrvatske strateškom dokumentu na kojem radi Stručna radna podskupina za digitalne vještine, kao i da bi se prikupljene informacije mogle ugraditi u buduće aktivnosti, identificirati ključni izazovi, promovirati najbolje prakse te donijeti prijedlozi konkretnih mjera kojima bi se postigao bolji razvoj digitalnih vještina u Europi, pa tako i Hrvatskoj.

Sudionici radionice su prikupljene ideje grupirali u kategorije. Definirali su osam kategorija, čime su određena i sljedeća ključna područja izazova na koja je potrebno odgovoriti:

  1. Strategije, poticaji, porezi, zakonodavni okvir
  2. Malo i srednje poduzetništvo (i IKT)
  3. Država/e-usluge
  4. Lokalna samouprava
  5. Radnici i zapošljavanje
  6. Obrazovanje
  7. Infrastruktura
  8. Promocije i kampanje

Zaključci s ove radionice oblikovati će se u radni dokument, koji će na sastanku radne skupine Europske komisije prezentirati hrvatska predstavnica Stručne radne podskupine za digitalne vještine pri EU DG Connectu, Branka Vuk.

Zadatak radne skupine je doprinos implementaciji Novog programa za vještine za Europu (objavljenog u lipnju 2016.) te Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta. Jedna od preporuka EU državama članicama jest da do lipnja 2017. godine na temelju ciljeva koji će biti definirani kao rezultat rada ove Stručne radne podskupine razviju nacionalne strategije razvoja digitalnih vještina, no valja napomenuti da preporuke nisu obvezujuće.