Uspješna digitalna transformacija moguća je i u Hrvatskoj

Njuškalo, Poliklinika Bagatin i Tokić Autodijelovi samo su neke od hrvatskih tvrtki koje su prepoznale prilike i prednosti digitalne transformacije

Jedna od neizostavnih tema današnjice je digitalna transformacija koja obuhvaća uporabu digitalnih tehnologija i promjenu modela poslovanja te u potpunosti mijenja naše gospodarstvo. Procjena je da će se vrijednost digitalne ekonomije u Hrvatskoj do 2025. godine povećati četiri puta. U Hrvatskoj se digitalna transformacija uglavnom provodi parcijalno što znači da tvrtke uvode nove tehnologije, ali ne mijenjaju svoje poslovne modele u skladu s njima. No, bez obzira na to ipak postoje hrvatske tvrtke koje su uspješno provele digitalnu transformaciju i u posljednje vrijeme ih je sve više, od malih do velikih poduzeća.

Njuškalovo foto-prepoznavanje kao prvi takav proizvod na svjetskoj razini

Njuškalo je jedan od vodećih oglasnika u Hrvatskoj s više od 10.000 novih oglasa svaki dan koji je uvođenjem najnovije tehnologije prepoznavanja slike i automatizacije predaje oglasa olakšao korisnicima njihovo postavljanje. Njuškalovo foto-prepoznavanje je prvi takav proizvod za oglasnike na svjetskoj razini koji je zahvaljujući tehnologiji dubokih neuronskih mreža omogućio korisnicima čak 70% brže postavljanje oglasa.

Poliklinika Bagatin počela je s primjenom umjetne inteligencije

Istraživanja su pokazala da će tvrtke koje ranije krenu s primjenom umjetne inteligencije ostvarit čak dva puta veću profitabilnost. Poliklinika Bagatin prati svjetske trendove i standarde, osobito kada je u pitanju estetska kirurgija, stomatologija i dermatologija te su prema tome prepoznali prilike i prednosti umjetne inteligencije koja im danas očitava sve rendgenske snimke. Osim toga digitalizirali su svoje interne procese čime su postigli veći komfor za osoblje i pacijente zahvaljujući uštedi vremena i boljoj koordinaciji.

Automatizacija poslovnih procesa unaprijedila je poslovanje Tokić Autodijelova

Zanimljivo je predviđanje kako će do 2025. godine biti moguće automatizirati čak 52% zadataka u hrvatskom gospodarstvu, i upravo je zato tvrtka Tokić Autodijelovi već u korak s digitalnim trendovima u poslovanju. Tokić Autodijelovi su zajedno sa svojim franšiznim partnerima najveći prodajni lanac auto dijelova u Hrvatskoj. U zadnjih nekoliko godina tvrtka je provela puno internih digitalnih transformacija i jedna od najinteresantnijih tiče se upravo tehnologije Robotic process automation (RPA) odnosno automatizacije poslovnih procesa kojom su dobili iznimno veliku uštedu vremena. Osim toga fokusirani su na kontinuirano praćenje internih trendova i trening zaposlenika zbog dodatnog poboljšanja poslovnih procesa.

Kako prepoznati prilike i prednosti digitalne transformacije?

Ovo su samo neki od uspješnih primjera iz praksi. I upravo će ove, ali i mnoge druge tvrtke 5. veljače u zagrebačkoj Laubi na najposjećenijoj konferenciji HUP-ICT Udruge, pod nazivom Digitalna (R)evolucija 3.0, predstaviti svoje poslovne modele i pružiti stvaran uvid u procese digitalne transformacije kroz vlastite uspješne primjere iz prakse. Što su sve naučili, koja su bila očekivanja, koje su bile zablude, kako su se rješavali problemi i koji su krajnji rezultati otkrit će njihovi predstavnici kroz svoje poduzetničke priče i iskustva. Namjera Digitalne (R)evolucije 3.0 je ohrabriti i druge poduzetnike da prepoznaju prilike i prednosti koje donosi digitalna transformacija te da uvedu nove organizacijske modele omogućava tehnologija.

 

Digitalna (r)evolucija 3.0: Najvažnija konferencija 2020 za poduzetnike

Sve što je poduzetnicima potrebno za digitalizaciju nalazi se u Hrvatskoj.

Koja je glavna ideja i cilj konferencije, što sudionici mogu očekivati, te ima li u Hrvatskoj tvrtki i poduzetnika koji su uspješno digitalizirali svoje poslovanje otkrio nam je Ivan Ante Nikolić, član Izvršnog odbora HUP-ICT Udruge i direktor konferencije.
Što je cilj konferencije Digitalna (R)evolucija? Što vas motivira za organizaciju?
Glavni cilj Digitalne (R)evolucije je motivacija poduzetnika i poslodavaca da prepoznaju i iskoriste sve mogućnosti koje njima i njihovim tvrtkama, a samim tim i ukupnom gospodarstvu donose digitalne tehnologije. Cilj nam je kroz konkretne primjere poduzetnika pokazati kako pametnim korištenjem dostupnih tehnologija mogu značajno unaprijediti svoje poslovanje.
Drugim riječima, organizacijom ove konferencije nastojimo ukazati na prilike i mogućnosti koje se kroz snažniju digitalizaciju mogu otvoriti hrvatskim tvrtkama i gospodarstvu te potaknuti i tvrtke, ali i državne institucije da ubrzaju digitalnu transformaciju i počnu intenzivnije koristiti sve prednosti koje ona donosi – to je naš osnovni motiv.
Po čemu se treće izdanje konferencije razlikuje od prošlogodišnjih izdanja?
I ovo izdanje konferencije, kao najznačajniji dio, donosi niz primjeri digitalnih praksi u hrvatskom gospodarstvu, odnosno kratke prezentacije uspješnih digitalnih transformacija tvrtki iz različitih sektora. Taj dio je konstanta naše konferencije, i upravo u tom dijelu na konkretnim primjerima, po uzoru na prijašnje dvije konferencije, ćemo pokazati kako su naši poduzetnici uspješno transformirali svoja poduzeća. Što ih je motiviralo na transformaciju, što su learningsi, što su bila očekivanja, koje su bile zablude. Pokazat ćemo kako je digitalizacija ne samo potrebna nego i moguća.
Što je bila ideja kada ste planirali program i sadržaj Digitalne (R)evolucije 3.0?
Program i sadržaj ovogodišnje konferencije deriviramo iz zadnjeg IMD istraživanja na temu digitalne konkurentnosti prema kojem je Hrvatska pala za 7 mjesta i to isključivo zbog niske „spremnosti za budućnost“.
Predmetno istraživanje pokazuje kako mi u Hrvatskoj parcijalno uvodimo nove tehnologije, kao što su na primjer Cloud ili Big Data, ali da de facto ne mijenjamo poslovni model odnosno zadržavamo stare poslovne modele. A upravo je u tom dijelu potrebna promjena, moramo mijenjati dosadašnje organizacijske modele i načine rada. Poslovni modeli moraju postati digitalni. Da bi se to promijenilo naši upravljački kapaciteti (management) moraju postati tehnološki fluentni, a poduzeća moraju postati sposobna uvoditi nove organizacijske modele koje omogućava tehnologija.
Koje teme su u fokusu ovogodišnjeg izdanja konferencije?
Glavne su teme navezane upravo na spomenuto IMD istraživanje odnosno kriterije prema kojima se istražuje „spremnost za budućnost“, kada je u pitanju digitalna transformacija poduzeća, a to su Talenti, Agilnost i Tehnologija. Zbog toga ćemo kroz ovogodišnje izdanje konferencije poduzetnicima i poslodavcima posebno ukazati na važnost sve tri sastavnice uspješne digitalne transformacije.
Ima li u Hrvatskoj tvrtki i poduzetnika koji su uspješno digitalizirali svoje poslovanje? Možemo li očekivati njihovo gostovanje na konferenciji?
Naravno da ih ima. I ono što nas posebno raduje je činjenica da ih je sve više, i to u različitim sektorima, različitih veličina, i malih i srednjih i velikih poduzeća. Istraživanja pokazuju kako su digitalizaciju posebno dobro prihvatili neki sektori poput ICT-a koji imaju visoki stupanj digitalizacije. Srednji stupanj digitalizacije u Hrvatskoj imaju sektori financija, trgovine te prometa i logistike. No, ono što zabrinjava kod nas je da su proizvodnja, poljoprivreda i proizvodnja hrane kao i javna administracija na niskom stupnju digitalizacije. Generalno gledajući hrvatsko društvo, a tako i gospodarstvo, je za sada dosta konzervativno prema novim tehnologijama, no naše istraživanje pokazuje da se dobra praksa tvrtki koje su primijenile digitalizaciju sve više prepoznaje i upravo ćemo primjere tih poduzeća prikazati na ovogodišnjoj konferenciji.
Kome je konferencija prvenstveno namijenjena? Na što i koga sve može utjecati digitalna transformacija?
Konferencija je primarno namijenjena gospodarstvenicima, predstavnicima malih i srednjih, ali i velikih tvrtki budući da nam je cilj unutar konferencije adresirati stupanj razvijenosti osnovnih sastavnica digitalnog društva kao preduvjeta jačem razvoju, primjeni i usvajanju novih poslovnih i operativnih modela u hrvatskom gospodarstvu.
Promjene koje donosi digitalizacija su dio svakodnevice, i potrebno ih je učiniti dijelom poslovne strategije, kako bi se zadržala i/ili unaprijedila konkurentska pozicija na tržištu.
Na razini članova uprava, vlasnika poduzeća i novih poduzetnika potrebno je podići svjesnost o prilikama koje digitalizacija pruža za iskorak u nove tržišne segmente ili u izgradnji bržeg i troškovno-povoljnijeg operativnog modela, ali i o rizicima u nastajanju novih oblika konkurencije. Zbog toga i ovim putem pozivam ne samo članove HUP-a, nego i sve ostale poduzetnike i poslodavce koji na našoj konferenciji mogu dobiti izvrsne primjere uspješnih digitalnih transformacija.
Što sudionici mogu očekivati od konferencije?
Sudionici će, uz odlične primjere iz gospodarstva, na konferenciji vidjeti što je pojedine tvrtke navelo na promjenu poslovnih modela, zašto je digitalna transformacija nužnost, a ne trend te da sam put koji vodi ka ostvarenju navedenih promjena nije neostvariv. Dapače, naša je želja potaknuti ideje u gospodarstvu, potaknuti promjenu obrazaca razmišljanja i pomoći poduzetnicima da shvate kako i oni mogu primijeniti tehnologiju u razvoju vlastitih kompanija. Sve što im je potrebno nalazi se oko njih, ovdje u Hrvatskoj, i namijenjeno je upravo njima.
Tko stoji iza organizacije i koji su još sve izazovi pred vama za realizaciju uspješne konferencije?
Glavni organizator i ovogodišnjeg izdanja Digitalne Revolucije je HUP-ICT Udruga na čelu s Izvršnim odborom Udruge. Naravno da konferencije ne bi moglo biti bez velike podrške HUP-a kao naše krovne Udruge i sponzora same konferencije. Smatram da smo glavni izazov uspješno prebrodili. Osnova konferencije su kvalitetni primjeri s kojima se svaki poduzetnik može poistovjetiti, zapošljavao on 1 ili 111 radnika. Na jednom smo mjestu okupili upravo takve, relevantne primjere iz hrvatskog gospodarstva, kolege poduzetnike koji će drugim poduzetnicima dati uvid u svoje vizije i svoj način razmišljanja jer na kraju krajeva ovo i jest konferencija koju organiziraju poduzetnici za poduzetnike.

HUP – Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti predstavila “5 malih mjera” poreznog rasterećenja za 16.000 novih radnih mjesta do 2025.

Zagreb, 10. srpnja 2019. – HUP – Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti predstavila je danas ICT analizu sektora za 2018. godinu i ponovila zahtjeve prema Vladi Republike Hrvatske „5 malih mjera“ za zadržavanje digitalnih profesionalaca te strateški, snažniji razvoj sektora. S obzirom na trenutni rast ICT sektora te predviđanja do 2025. godine, ocjena Udruge je da nedostatak konkretnih mjera stimuliranja radnika u ICT sektoru i strateškog pristupa cijelom sektoru, može dovesti do ozbiljnog manjka radne snage, pritiska na neto plaće i smanjenja konkurentnosti jedne od najrazvijenijih hrvatskih industrija.

Brojke pokazuju da je 2018. godina bila je uspješna za ICT industriju. Nastavljen je rast izvoza, prihoda i dodane vrijednosti, a povećan broj zaposlenih i tvrtki. To je već deseta godina kontinuiranog rasta ICT sektora, industrije koja je čak i u vrijeme gospodarske krize ostvarivala pozitivne rezultate. U odnosu na 2008. godinu, broj ICT tvrtki danas u Hrvatskoj je gotovo udvostručen (6.136), broj zaposlenih se povećao za 45% (s 26.970 na 39.062), izvoz je povećan za 90% (s 4,4 na 8,3 milijarde), prihodi su narasli za nešto manje od 30% (s 29,86 na 38,33 milijarde), a stvorena dodana vrijednost za gotovo 50% (sa 7,6 na 11,3 milijarde). U nekim segmentima ICT industrije, kao što su programiranje ili obrada podataka, u kojima se posljednjih godina bilježe veliki svjetski uspjesi hrvatskih tvrtki, izvoz je od 2008. godine narastao gotovo 7 puta, broj tvrtki više od 100 puta, a broj zaposlenih se utrostručio.

Broj ICT tvrtki

Broj ICT tvrtki

ICT industrija je najpropulzivnija industrija u Hrvatskoj i dobri rezultati u ICT-ju bitni su zbog važnosti digitalne ekonomije u gospodarstvu i zakonodavstvu Europske unije. U usporedbi s drugim industrijama, koje su detektirane kao industrijski pokretači, ICT industrija je u 2018. godini pokrenula najviše tvrtki, ostvarila najveće prihode, stvorila najveću dodanu vrijednost i uplatila najviše poreza i doprinosa u državni proračun po zaposlenom. Druga je po izvozu (nakon metalne industrije) i broju zaposlenih (nakon prehrambene industrije), no u posljednjih 10 godina ima najveći rast zapošljavanja“, istaknuo je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca predstavljajući rezultate za 2018. godinu. „Uspjeh ICT industrije vezan je često uz entuzijaste, vizionare i tvrdoglave lidere ICT tvrtki pa bih želio čestitati kolegama na sjajnim rezultatima i radu jer ova industrija pokreće i često motivira ostatak poslovnog sektora, što je nama u HUP-u iznimno bitno“, zaključio je Majetić.

Boris Drilo, predsjednik Udruge HUP-ICT, osvrnuo se na procjene rasta ICT sektora u periodu do 2025. godine. Naime, temeljem dosadašnjeg rasta u posljednjih 10 godina, HUP-ICT predviđa da do 2025. godine ICT industrija može imati zaposleno čak 55.000 ljudi, odnosno samo 28.000 u računalnom programiranju. Potencijal prihoda cijele ICT industrije iznosi 45 milijardi kuna, od čega bi 12 milijardi ili 23% odlazilo na izvoz, a samo računalno programiranje ima potencijal od 18 milijardi kuna prihoda, od čega 7,2 milijarde (40%) iz izvoza. Prema sektorskom istraživanju koje je rađeno i predstavljeno u studenom prošle godine (McKinsey), hrvatska digitalna ekonomija sada generira 1,2 milijarde eura, a potencijal rasta je do 8,3 milijardi eura do 2025. godine. Ta brojka se odnosi na dodanu vrijednost koju stvara ICT industrija, e-trgovina i potrošnja elektroničkih i komunikacijskih uređaja.

Broj zaposlenih u ICT sektoru

Broj zaposlenih u ICT sektoru

„Digitalna ekonomija je novi generator rasta, a u Hrvatskoj postoji prostor za uvođenje digitalnih usluga i posljedično povećanje konkurentnosti konačnog proizvoda, rasta BDP-a, kreiranja novih poslova i povećanja produktivnosti u proizvodnji, trgovini, prometu, poljoprivredi, građevini i ugostiteljstvu. Međutim, da bi se održao dosadašnji rast ICT sektora, nama su potrebni kvalitetni digitalni profesionalci koje ICT industrija u Hrvatskoj može zadržati samo ako uz konkurentne plaće omogućimo i neku vrstu kompenzacije uz plaće. U tom smislu predlažemo Vladi RH, paket koji smo nazvali „5 malih mjera“ za zadržavanje profesionalaca u ICT sektoru koje bi mogle imati snažan učinak, uz razmjerno male kratkoročne fiskalne prilagodbe. Molimo da nam se omogući da neoporezivo plaćamo gablec, vrtić, smještaj, 13. i 14. plaću i dajemo bonuse u vlasničkim udjelima“, istaknuo je Drilo.

Predložene mjere uključuju neoporeziv ili porezno priznati rashod za prehranu zaposlenika; mogućnost plaćanja vrtića od strane poslodavca kao porezno priznati rashod za tvrtku; programe rješavanja smještaja za radnike kroz maksimalno neoporeziv iznos koji tvrtka može isplatiti za najam ili kredit radnika; neoporezive bonuse u vidu dionica ili udjela tvrtke; odnosno 2 do 3 nagradne neoporezive plaće. To su mjere koje bi mogle utjecati na prevenciju iseljavanja, demografsku obnovu, povećanje mobilnosti unutar Hrvatske i jačanje socijalne odgovornosti poslovnog sektora jer pružaju zaposlenicima neke dodatne pogodnosti koje su (uz samu plaću) vrlo bitni za zadovoljstvo zaposlenika. Mjerama bi se osigurala trenutna konkurentnost sektora, osigurao kontinuitet rasta, privuklo više tehnoloških tvrtki u Hrvatsku i motiviralo profesionalce da rade za hrvatske tvrtke.

Dodana vrijednost

Dodana vrijednost

„U Hrvatskoj nažalost još uvijek nemamo dovoljno sektorskog razumijevanja od Vlade, niti pravu strategiju prema ICT industriji. U mnogim EU zemljama ona se poima kao vertikalna industrija, a ne samo servis drugim industrijama pa je moguće zemlju brendirati kao ICT zemlju. Mi smo ove godine na DESI indeksu zauzeli 20. mjesto, što je za dva mjesta bolje od prošle godine, no puno je još prostora za napredak. Rastemo u postotku studenata koji svake godine diplomiraju u STEM područjima (u odnosu na ukupan broj studenata), no taj broj je ozbiljno ugrožen demografskim kretanjima. Bez strateškog okvira od strane države, a mi u ICT sektoru imamo i znanje i ideje i, iskustvo i volju da pomognemo državi u definiranju strategije, mogli bismo pokleknuti pred izazovima koje nosi digitalno društvo kad je riječ o radnoj snazi i postati nekonkurentni“, rekao je Drilo.

Posljednje analize upisa u osnovne i srednje škole pokazuju kontinuirani pad upisanog broja djece, što je posljedica najvećim dijelom negativnog demografskog trenda. S druge strane, analiza upisa na fakultete pokazuje smanjeni interes prijava i smanjeni broj prvih izbora studija matematike, informatike i računarstva. Kao rezultat, to bi moglo dovesti do smanjenja broja školovanog kadra za ICT sektor, odnosno odlazak mladih ljudi odlaze tamo gdje se nude bolji uvjeti studiranja, života i rada. U tom smislu, Udruga HUP-ICT, osim „5 malih koraka“ predlaže dodatna dugoročna rješenja u svrhu povećanja baze novih digitalnih profesionalaca za 30% u roku pet godina.

Prihodi ICT sektora

Prihodi ICT sektora

„Dosadašnji projekti Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva rada i mirovinskog sustava idu u dobrom smjeru, nama je potrebna integralna strategija zadržavanja mladih, talentiranih profesionalaca te pokretanje hrvatskog programa internacionalizacije i novih mogućnosti za sve stanovnike“, rekao je u svojem izlaganju Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik Izvršnog odbora Udruge.

Udruga u tom smjeru predlaže Vladi donošenje programa privlačenja i zadržavanja tehnoloških studenata na diplomske studije na engleskom jeziku s početnim ciljem od barem 600 tehnoloških studenata godišnje na internacionaliziranim studijskim programima i reformu četverogodišnjeg strukovnog obrazovanja i povećanje udjela gimnazijskih programa.

Izvoz ICT sektora

Izvoz ICT sektora

„Moramo promijeniti paradigmu i odnos prema zapošljavanju na način da u fokus stavimo zaposlene ljude koji se žele usavršavati i postati profesionalci, a ne samo nezaposlene. Hrvatska uskoro predsjeda Vijećem Europske unije i mora iskoristiti taj format da na dnevni red stavi teme istraživanja, razvoja i inovacija te jačanja digitalizacije i digitalnih vještina kao ključa za nove poslove budućnosti. Na taj način će i ICT sektoru biti omogućen pristup novim mehanizmima financiranja razvoja poslovanja, od čega će koristi imati i javni sektor“, zaključio je Balen.

Preuzimanje prezentacije (PDF)

ICT_sektor_2008-2018_rev1-HUP-2019-NK-web-optimized

U Zagrebu predstavljen europski program težak više od 10 milijardi eura, koji bi mogao otvoriti do 50.000 radnih mjesta

Zagreb, 7. lipnja 2019. – Venecija tone, Berlinski metro propada u zemlju, a površina zemlje se na pojedinim mjestima podigla i do 2 m nakon potresa u Japanu i nuklearne katastrofe u Fukushimi. Sve to su podaci koje danas znamo zahvaljujući programu Europske svemirske agencije i Europske komisije Copernicus, teškom više od 10 milijardi eura i koji je danas predstavljen u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca. Ovaj ambiciozan program prati i nadzire atmosferu, oceane i kopnene površine,a temelji se na sustavu satelita dizajniranih za opažanje Zemlje, a korištenje i primjena njegovih podataka otvaraju velike mogućnosti za hrvatsko gospodarstvo.

Kako je na predstavljanju programa istaknuo prof. dr. sc. Željko Bačić sa zagrebačkog Geodetskog fakulteta, studije EK pokazuju da će do 2030. za poslove neposredno vezane uz Copernicus biti otvoreno 48.000 radnih mjesta. „Do 2035. biznis zasnovan na EO podacima i servisima bit će težak 131 milijardu eura. Budući da Hrvatska predstavlja 1 % EU-a, možemo povući paralelu i reći da bi u Hrvatskoj samo ovaj segment digitalnog biznisa trebao tada iznositi 1,3 milijarde eura, što je danas iznos opsega ukupnog IT biznisa u Hrvatskoj“, rekao je Bačić.

„Dobro znamo da je informacija danas izuzetno važna, ali informacija koja je prostorno definirana je posebno važna i tiče se geodetske struke. Geoinformatika zauzima sve važnije mjesto i spaja klasičnu geodeziju i informatiku, a suradnja geodetskih i informatičkih tvrtki danas je sve veća. Interes naše struke je što brži razvoj geoinformatike. U tome ovdje vidim potencijal i dobrobit za gospodarstvo te općenito za stanovništvo. Drago nam je da smo uključeni u ovaj projekt i rado smo mu se odazvali. Suradnja s akademskim institucijama izuzetno nam važna pa i u tome vidimo važnost ovog projekta.“ – izjavio je Željko Perić, predsjednik HUP- Udruge geodetsko geoinformatičke struke.

Prema riječima Borisa Drila, predsjednika HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, ovaj se program izvrsno uklapa u Nacionalnu koaliciju za digitalne vještine i radna mjesta,  s ciljem razvoja informacijsko-komunikacijskog gospodarstva u Hrvatskoj. „Nije riječ o znanstvenom projektu u laboratoriju relevantnom za uži krug ljudi, već o proizvodu istraživanja kojeg treba primijeniti u stvarnom životu i pokazati njegovu vrijednost“, rekao je Drilo.

Podsjetimo, Copernicus je kreiran  s ciljem razvoja informacijskih usluga utemeljenih na promatranju Zemlje, pomoću satelita i analizama in-situ podataka, a različite usluge koje nudi pomažu u rješavanju nekih od najtežih ekoloških izazova kao što su sigurnost hrane, porast razine mora, prirodne katastrofe, urbanizacija, otapanje ledenjaka ili sveobuhvatne klimatske promjene.

Na konferenciji je tako izdvojen primjer Estonije, koja je koristila njegove podatke kako bi provjerila slijede li farmeri zadane uvjete za korištenje poljoprivrednih subvencija. Na taj način Copernicus je pomogao u smanjenju lažnog korištenja subvencija, a uštede iznose oko 500.000 eura godišnje.

Također, korišten je za kartiranje poplava podzemnih voda u Irskoj. Upravo zahvaljujući Copernicusu, podaci o poplavama danas se mogu prikupiti na razini koju se ranije smatralo neostvarivom i na taj način pravovremeno pružiti informacije relevantnim tijelima. Sentinel sateliti koji se koriste u okviru programa ujedno mogu biti korisni u otkrivanju atraktivnih skrivenih mjesta kulturne baštine za kojima se traga desetljećima, kao i na temelju obrisa na tlu ukazati na skrivene arheološke artefakte.

„Neograničenim načinima primjene ovih fascinantnih podataka koji mogu snažno utjecati na budućnost Zemlje, uskoro će moći pridonijeti hrvatski programeri, poduzetnici, stručnjaci različitih profila, kao i učenici i studenti, putem Copernicus Hackathona, 24-satnog natjecanja na kojem će timovi kreirati aplikacije za korištenje njegovih podataka“, najavio je organizator Copernicus Hackathona Zvonimir Nevistić sa zagrebačkog Geodetskog fakulteta.

Kako je dodao, natjecanje će se održati 23. i 24. listopada, s ciljem kreiranja proizvoda koji u odabranom području primjene mogu znatno unaprijediti kvalitetu života, ekonomiju ili pak zaštitu okoliša. „Pobjednički tim u profesionalnoj kategoriji dobit će mjesto u Copernicus Accellerator programu, dok će pobjednici u učeničkoj kategoriji i po tematskim područjima dobiti druge vrijedne nagrade“, zaključio je Nevistić.

Corpernicus Hackathon – Zagreb domaćin regionalnom natjecanju u razvoju aplikacija

Copernicus Hackathon

Copernicus Hackathon

Na nedavno održanom natječaju Europske komisije, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu izborio se na organizaciju Copernicus Hackathona, regionalnog natjecanja u kreiranju aplikacija namijenjenih korištenju podataka europskog programa Copernicus.

Natjecanje za Hrvatsku i Sloveniju održat će se u Zagrebu 23. i 24. listopada, a organizira se u okviru promotivne akcije Copernicus programa koju provodi Copernicus Relay & Copernicus Academy Hrvatska (CROC), pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Podsjetimo, Copernicus je ambiciozan europski program opažanja Zemlje, kreiran s ciljem razvoja informacijskih usluga utemeljenih na promatranju Zemlje, pomoću satelita i analizama in situ podataka. Pruža informacije za poboljšanje upravljanja okolišem, razumijevanje i ublažavanje posljedica klimatskih promjena te sigurnost, odnosno omogućava uvid u „zdravlje“ Zemlje u svakom trenutku.

Cilj hackathona je podržati stvaranje novih poslovnih ideja, kroz povećanje broja korisnika programa, čime će se podići razina svijesti o mogućnostima koje taj europski program nudi, dok će potencijalni korisnici biti osposobljeni za pristup i korištenje njegovih podataka i usluga.

Natjecanje će se održati u dvije kategorije: profesionalnoj, namijenjenoj stručnjacima iz gospodarstva, znanstvenicima, istraživačima, inovatorima i studentima, koja je i službena kategorija takmičenja i u kojoj mogu sudjelovati osobe starije od 18 godina te učeničkoj, namijenjenoj učenicima srednjih škola. Također, svaki natjecateljski tim bit će sastavljen od stručnjaka s vještinama relevantnim za razvoj softvera, uključujući računalne programere, grafičke dizajnere i dizajnere sučelja, stručnjake za GIS i EO, voditelje projekata i tematske stručnjake.

Pobjednički tim u profesionalnoj kategoriji dobit će mjesto u Copernicus Accellerator programu, dok će pobjednici u učeničkoj kategoriji i po tematskim područjima dobiti druge vrijedne nagrade.  Prijava, odnosno sudjelovanje je u potpunosti besplatno, a sudionicima izvan Zagreba bit će pokriveni troškovi putovanja i smještaja.

Imajući u vidu potencijale Hrvatske i Slovenije, tematska područja Copernicus Hackathona Zagreb bit će Pametni gradovi i pametna uprava,  Zaštita okoliša i klima  i Primjena EO u industriji, poljoprivredi i šumarstvu.   

Natjecanje će biti organizirano u prostorijama Sveučilišnog računskog centra (SRCE), dok će nagrade biti podijeljene u okviru Copernicus konferencije, 25. listopada 2019.  Svi natjecatelji dobit će pristup podacima Copernicus programa (DIAS) i podršku mentora tijekom samog događaja.

Sve informacije o Copernicus Hackathonu dostupne su i na internetskoj stranici: http://www.copernicus-zagreb.eu/.

U Njemačkoj svaka treća tvrtka prepoznaje važnost digitalne transformacije, kod nas svaka dvadeseta

Zagreb, 27. svibnja 2019. –  Danas su u HUP-u predstavljeni rezultati dva istraživanja na temu digitalne transformacije: Hrvatski digitalni indeks – prvo istraživanje o digitalnoj spremnosti hrvatskih tvrtki koje je proveo Apsolon te studija Digitalna transformacija tržišta rada u Hrvatskoj autora Hrvoja Butkovića i Višnje Samardžije iz IRMO-a. Rezultate istraživanja predstavili su dr. sc. Hrvoje Butković, voditelj IRMO tima i Andrijana Parić, direktorica odjela digitalnog konzaltinga iz tvrtke Apsolon.

Stručnjaci Apsolona, donedavno Sense Consultinga, osmislili su Hrvatski digitalni indeks (HDI) koji analizira spremnost gospodarstva na izazove koji ubrzano mijenjanju tradicionalni način poslovanja. Anketa je nedavno provedena na uzorku od 300 hrvatskih tvrtki među kojima je 65 velikih (više od 250 zaposlenika) te 235 srednjih tvrtki (od 50 do 249 zaposlenika) koje uspješno posluju u različitim regijama i industrijskim sektorima.  Anketa je između ostalog pokazala kako tek 15 posto domaćih kompanija ima razvijenu strategiju digitalne transformacije, samo 17 posto ih smatra kako je u potpunosti spremno na promjene koje će ona donijeti, a manje od trećine (29.7%) je transformacija pri vrhu liste prioriteta.

Stanje digitalizacije hrvatskog gospodarstva je loše

Čak 59 posto ispitanih hrvatskih tvrtki smatra da je stanje digitalizacije hrvatskog gospodarstva slabo (47%) ili jako loše (12%), pri čemu su velike tvrtke kritičnije u svojoj procjeni.

Istraživanje je ujedno pokazalo kako hrvatske tvrtke nisu dovoljno upoznate s pojmom digitalne transformacije te ju u najvećem broju poistovjećuju s digitalizacijom postojećih poslovnih modela i/ili analognih procesa, što prema iskustvima Apsolonovih stručnjaka u Hrvatskoj čini do 40 posto ukupnog procesa digitalne transformacije. Preostalih 60 posto, koje između ostalog čine razvoj inovativnog poslovnog modela, stvaranje novih usluga/proizvoda te izgradnja održivog sustava sklonog kontinuiranim inovacijama i promjenama, mnogo je zahtjevniji dio za koji je nužna aktivna uloga upravljačke strukture tvrtki radi provedbe transformacije na svim razinama

Hrvatska zaostaje za europskim digitalnim liderima

Pri usporedbi rezultata istovjetnih istraživanja, onog Apsolona za Hrvatsku te tvrtke Etventure GmbH za Njemačku, važnost digitalne transformacije prepoznalo je vrlo malo hrvatskih tvrtki (4,5%) za razliku od Njemačke, gdje taj postotak iznosi 35 posto. Velike razlike pronalazimo i kada je riječ o spremnosti zaposlenika za provedbu digitalne transformacije – samo 9 posto hrvatskih tvrtki smatra da su njihovi zaposlenici spremni za taj proces, dok je taj postotak 42 posto kod njemačkih tvrtki. U pitanju spremnosti za digitalnu transformaciju čak 77 posto hrvatskih tvrtki izjavilo je da je dobro pripremljeno za razliku od tek 35 posto njemačkih tvrtki – uzimajući u obzir ekonomske i gospodarske prilike, hrvatska procjena ovdje se čini vrlo optimističnom.

Hrvoje Butković, Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO)

Hrvoje Butković, Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO)

Digitalna transformacija tržišta rada u Hrvatskoj

Studija koju je radio IRMO rezultat je istraživanja provedenih u Hrvatskoj a u sklopu međunarodnog projekta „Prilagodba industrijskih odnosa novim oblicima rada“ nastojala je evidentirati prisutnost i rasprostranjenost novih oblika rada potaknutih digitalizacijom. Polazište za provedbu tog cilja bila je kategorizacija novih oblika rada koju je 2015. objavio Eurofound. Rezultati pokazuju da je polovica sudionika anketnog istraživanja radila je u barem jednom novom obliku rada. Najučestalije u privremenom radu (25%), mobilnom radu (18%) i dijeljenju posla (16%). Najčešće su u novim oblicima rada radili mladi ispitanici (25-34). Također se pokazuje da bi dvije  trećine  ispitanika  bili  spremni  tražiti  posao u nekom od novih oblika rada, a kao najčešću motivaciju ispitanici navode popravljanje svojih prihoda, profesionalnu motivaciju  i potrebu za stjecanjem radnog iskustva. Rad u novim oblicima rada uglavnom se obavlja kao dodatna djelatnost u kojoj je većina ispitanika (73%) angažirana do 15 sati tjedno.

U dijelu istraživanja koje se odnosilo na samozaposlene pokazalo se da kao razlog za samozaposlenosti vrlo visoko kotira fleksibilno radno vrijeme (28%) što ukazuje na potrebu bolje regulacije fleksibilnosti unutar klasičnog radnog odnosa. Također, se pokazalo da se čak četvrtinu samozaposlenih čine tzv. prisilno samozaposleni koji tako rade jer nemaju mogućnost klasičnog zaposlenja. Istraživanje je ukazalo i na problem prevelike porezne opterećenosti rada u Hrvatskoj što ima negativne posljedice naročito u nekim sektorima. Poslodavci u IT sektoru teško zapošljavaju kvalificiranu radnu snagu koja preferira raditi putem vlastitih obrta ili tvrtki jer na taj način imaju manja bruto izdvajanja na ostvareni dohodak. Jedan od zaključaka studije je da je Hrvatska suočena sa porastom nestandardnog rada koji je posljedica digitalizacije ali da zakonodavni i porezni okvir nije tome adekvatno prilagođen. Svakako bi trebalo raditi na daljnjoj izgradnji mehanizama socijalne sigurnosti za nezavisne profesionalce i druge radnike u novim oblicima rada.

HDI-prezentacija

 

Irmo-prezentacija

Poziv: Predstavljanje rezultata dva istraživanja na temu digitalne transformacije

Pozivamo vas na predstavljanje rezultata dva istraživanja iz područja digitalne transformacije: Prilagodba industrijskih odnosa novim oblicima rada te Hrvatski digitalni indeks, koje će biti održano 27. svibnja 2019.,  s početkom u 11:00, u našim prostorima, na adresi Radnička cesta 52, 1. kat.

Rezultate istraživanja predstavit će dr. sc. Hrvoje Butković, voditelj IRMO tima i Andrijana Parić, direktorica odjela digitalnog konzaltinga iz tvrtke Apsolon.

Digitalne tehnologije donose velike  promjene u načinu poslovanja. Digitalna transformacija podrazumijeva promjenu poslovnog modela uz pomoć korištenja digitalnih tehnologija.

Postojeće, često i zastarjele, načine poslovanja, tvrtke moraju promijeniti, odnosno prilagoditi zahtjevima i izazovima koje pred njih stavlja digitalno doba. Digitalna transformacija značajno utječe i na promjene na tržištu rada – jedan od velikih izazova danas svakako je i privlačenje i zadržavanje budućih zaposlenika, mladih talenata koji od svojih poslodavaca imaju sve veća očekivanja.

Koliko i kako je hrvatsko gospodarstvo spremno na četvrtu industrijsku revoluciju, možemo saznati iz rezultata istraživanja i rasprave na koju sve vas pozivamo.

Broj sudionika je ograničen stoga vas pozivamo da svoje sudjelovanje prijavite najkasnije do 25. svibnja 2019. godine na e-mail adresu: hup@hup.hr.

Najava događanja: “Koliko otvoreno neformalno obrazovanje utječe na razvoj digitalnih vještina radnika i građana?”

U okviru međunarodnog Tjedna otvorenog obrazovanja, Sveučilišni računski centar Srce zajedno s Hrvatskom udrugom poslodavaca te Nacionalnom koalicijom za digitalne vještine i radna mjesta organizira okrugli stol:

„Koliko otvoreno neformalno obrazovanje utječe na  razvoj digitalnih vještina radnika i građana?“

Okrugli stol bit će održan u četvrtak, 7. ožujka 2019. s početkom u 11 sati u prostorijama Srca. 

Na okruglom stolu ćemo predstaviti Nacionalnu koaliciju za digitalne vještine i radna mjesta, a nakon toga  s panelistima otvoriti raspravu na vrlo aktualnu temu neformalnog obrazovanja i razvoja digitalnih vještina te sagledati situaciju u Hrvatskoj tj. pokušati odgovoriti na pitanja pruža li naš obrazovni sustav obrazovanje koje omogućava stjecanje digitalnih vještina, kako potaknuti i na koji način organizirati stručno usavršavanje i osposobljavanje radnika i koliko smo spremni za priznavanje i prepoznavanje stečenih znanja i vještina kroz neformalno obrazovanje.

Panelisti:

  •  Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti
  •  Lidija Kralj, pomoćnica ministrice, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
  •  Ana Miličević Pezelj, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike, Savez samostalnih sindikata Hrvatske
  •  Irena Bačelić, načelnica sektora za tržište rada, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
  •  Branka Vuk, pomoćnica ravnatelja za podršku obrazovanju, CARNET, član podskupine Strateške skupine za jedinstveno digitalno tržište pri Glavnoj upravi EK za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije

Moderatorica: Sandra Kučina Softić, pomoćnica ravnatelja za obrazovanje i podršku korisnicima, Sveučilišni računski centar Srce.

Međunarodni Tjedan otvorenog obrazovanja (Open Education Week) ove godine održava se od 4. do 8. ožujka 2019. u cijelom svijetu. Cilj Tjedna otvorenog obrazovanja je podizanje svijesti o važnosti besplatnog i otvorenog obrazovanja koje je dostupno svakome, svugdje i u trenutku kada je potrebno.

Za sudjelovanje na događanju se možete prijaviti ovdje.