Nazad

Aktualno

Podijeli:

26. 05. 2021.

Na izazove digitalne transformacije i industrije 4.0 neće moći odgovoriti bez obrazovane radne snage

Tradicionalni Liderov Business Forum o 4. industrijskoj revoluciji održan je 21. svibnja u hotelu Westin Zagreb i online i glavna tema je bila reindustrijalizacija na temelju pametnih i inovativnih rješenja.

Hitna i ubrzana digitalizacija javne uprave u sljedećih šest mjeseci, digitalna transformacija svih proizvodnih djelatnosti u realnom sektoru te transformacija obrazovnog sektora prema digitalnom društvu, trebali bi biti ključni ciljevi za ubrzani razvoj 4. industrijske revolucije u Hrvatskoj. Zaključak je to okruglog stola o prilikama koje pruža industrija 4.0.

Svi sudionici okruglog stola složili su se da je zbog pandemije Hrvatska hrabro zakoračila tamo gdje je kaskala – u digitalizirani svijet temeljen na novim tehnologijama, no izazova je i dalje pregršt.

– Epidemija je puno toga promijenila, ubrzala. Neke je sektore natjerala na promjene, pogotovo one koji su morali povećavati proizvodnju, poput primjerice prehrambene i farmaceutske industrije. Dio tvrtki koje su na te izazove odgovarali mijenjanjem modela poslovanja i digitalizacijom danas su glavni predvodnici promjena u realnom sektoru u Hrvatskoj – rekla je Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa. Smatra da u Hrvatskoj leži ogroman potencijal za primjenu industrije 4.0.  Iako smatra da javni sektor malo ulaže u edukacijski sustav te da tu postoji puno prostora za pomak, znanje s kojima mladi ljudi dolaze sa sveučilišta jako je dobro.

Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj, bio je ipak nešto kritičniji. Prema njegovim riječima, domaći realni sektor zbog kaskanja za izazovima Industrije 4.0 naprosto nije bio u cjelosti spreman za pravovremenu reakciju kad je počela pandemija.

Robert Blažinović, načelnik Sektora za industrijsku politiku pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, smatra da postoje tvrtke koje mogu implementirati digitalizaciju u svoje poslovanje relativno lako i brzo, a postoje i, naveo je, državne tvrtke poput, primjerice, Đuro Đaković, koji u taj poslovni proces digitaliziranja proizvodnje naprosto ne može ići bez strateškog partnera.

A sugovornici su se složili da se na izazove digitalne transformacije i industrije 4.0 neće moći odgovoriti bez obrazovane radne snage, a i tu očekuju reforme. Kristian Krpan, direktor labinskog proizvođača peći i kotlova na pelete MCZ i predstavnik HUP-a, naveo je primjer iz Italije. Kako bi što bolje educirali kadrove za industriju, u Italiji su jednu tvornicu prepolovili, tako da je jedna polovica proizvodnog pogona ostala na industriji 3.0, a druga se bazirala na tehnologiji 4.0. Vidjeti to u praksi za sudionike obrazovnog sustava je jako važno da bi shvatili benefite te tehnologije.

Saznaj više